Nebeski putnik iz drugog zvjezdanog sustava, komet 3I/ATLAS, danas se oko sedam sati ujutro najviše približio Zemlji te pružio znanstvenicima i ljubiteljima astronomije rijetku priliku da izbliza prouče taj objekt rođen daleko izvan granica našeg Sunčevoga sustava, navela je stranica Space.com.

Taj ledeni posjetitelj projurio je na sigurnoj udaljenosti od otprilike 270 milijuna kilometara, što je gotovo dvostruko više od udaljenosti Zemlje od Sunca.

Iako našem sustavu nije predstavio nikakvu prijetnju, posljednjih se mjeseci o njemu jako puno govorilo jer je harvardski astrofizičar Avi Loeb u više navrata spomenuo mogućnost da se kreće pomoću izvanzemaljske tehnologije, pa je prolazak kometa i u tom je smislu bio jedan od najiščekivanijih astronomskih događaja godine.

Što će o njemu sada napisati Loeb, a što ostale njegove kolege, doznat ćemo s narednim danima nakon detaljnijih analiza zapisa, a mi u nastavku podsjetimo što je kod Loeba izazvalo sumnju da je u pitanju nešto poput izvanzemaljske sonde.

Zagonetni posjetitelj iz međuzvjezdanog prostora

Otkriven u srpnju 2025. godine, 3I/ATLAS se pokazao kao objekt koji prkosi standardnim definicijama. Za razliku od prethodnika, poput kometa 2I/Borisov, taj svemirski putnik iskazao je ponašanja koja su potaknula raspravu o njegovom podrijetlu i sastavu. 

U središtu te rasprave našao se Avi Loeb, koji je uočio niz, kako je to naveo na svom blogu, anomalija.

A popis neobičnosti kometa 3I/ATLAS doista je dugačak i intrigantan. Među najistaknutijima je neobični "anti-rep", mlaz plina i prašine usmjeren prema Suncu umjesto od njega. 

Njegova retrogradna putanja, koja je istovremeno gotovo savršeno bila poravnata s ekliptikom, ravninom u kojoj se kreću planeti našeg sustava, navela je na misao da je bila statistički malo vjerojatna za slučajnog posjetitelja.

Promatranja su otkrila i zagonetan kemijski sastav. Podaci s teleskopa Keck pokazali su oblak plina bogat niklom, ali bez očekivanog željeza, što je kombinacija koja nije viđena ni kod jednog drugog kometa. 

Dodatno, analiza plinova koje 3I/ATLAS ispušta, otkrila je iznenađujuće nizak udio vode, od svega četiri posto, te neuobičajeno rano ispuštanje ugljikovog dioksida i cijanovodika. 

Popisu anomalija pridružila se i ne-gravitacijska akceleracija bez odgovarajućeg masivnog oblaka plina, što je karakteristika koja je priličn zbunila znanstvenike i kod prvog međuzvjezdanog objekta, ʻOumuamue.

Zato su neki znanstvenici, uključujući i Loeba, izrazili mišljenje da bi takav jedinstven potpis mogao biti i tehnološke, odnosno izvanzemaljske prirode.  

Ipak, većina znanstvene zajednice je potražila prirodna objašnjenja za sve te fenomene. S obzirom na to da 3I/ATLAS potječe iz drugog zvjezdanog sustava, moguće je da su uvjeti u kojima je nastao drastično drugačiji od onih u našem Sunčevom sustavu.

Njegov jedinstveni sastav mogao bi biti odraz kemije njegove matične zvijezde i protoplanetarnog diska.

Treći posjetitelj iz dubokog svemira

Komet 3I/ATLAS treći je potvrđeni međuzvjezdani objekt koji je posjetio naš Sunčev sustav. Prije njega zabilježeni su zagonetni 1I/'Oumuamua 2017. godine i komet 2I/Borisov dvije godine kasnije. Oznaka "3I" u njegovu imenu označava upravo to: treći međuzvjezdani objekt. 

Dio imena ATLAS dolazi od teleskopa u Čileu koji ga je prvi uočio 1. srpnja 2025. godine. Riječ je o Sustavu za posljednje upozorenje na udar asteroida na Zemlju (Asteroid Terrestrial-impact Last Alert System), čija je primarna zadaća tražiti objekte koji bi mogli biti opasni za Zemlju.

Astronomima je odmah bilo jasno da 3I/ATLAS nije "naš". Njegova golema brzina i putanja, poznata kao hiperbolička, otkrili su da nije gravitacijski vezan za naše Sunce.

Umjesto da kruži oko njega poput planeta i domaćih kometa, 3I/ATLAS samo prolazi, nakon čega će zauvijek napustiti naš sustav i nastaviti svoje vječno putovanje galaksijom.

Jedinstvena prilika za znanstvenike

Od trenutka otkrića, komet je postao meta intenzivnog promatranja nekih od najmoćnijih teleskopa čovječanstva, uključujući svemirske teleskope Hubble i James Webb. 

Svaki prikupljeni podatak dragocjen je jer nudi uvid u kemijski sastav drugog planetarnog sustava. Čak je i NASA-ina sonda Europa Clipper, na svom putu prema Jupiteru, neočekivano uspjela snimiti komet i otkriti tragove kisika, vodika i prašine, potvrđujući pojačanu aktivnost nakon što je komet prošao najbliže Suncu krajem listopada.

Europska svemirska agencija je uz pomoć opservatorija XMM-Newton detektirala ogroman rendgenski sjaj oko jezgre kometa, koji se proteže na čak 400.000 kilometara.

Taj sjaj nastaje interakcijom plinova iz kometa sa solarnim vjetrom i pomaže znanstvenicima da razumiju kako okolina našeg Sunca utječe na posjetitelja koji je proveo milijarde godina u hladnoći međuzvjezdanog prostora. 

Jedno od najzanimljivijih otkrića jest lagano "njišuće" gibanje mlaza plina i prašine koji izbija iz jezgre, što je astronomima omogućilo da po prvi put izravno izmjere period rotacije jednog međuzvjezdanog kometa, a on iznosi između 14 i 17 sati. 

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!