Azteci su bili na vrhuncu moći kada su 1519. došli konkvistadori te su bili jedno od najnaprednijih društava 16. stoljeća. No niti stotinu godina od dolaska Španjolaca, njihova populacija pala je s 25 milijuna na svega milijun. Sada znanstvenici pretpostavljaju kako bi jedan od glavnih razloga za kataklizmu moglo biti smrtonosno trovanje hranom, prenosi Daily Mail.

Njemački znanstvenici analizirali su zube Azteka i pronašli su tragove 500 godina starog soja salmonele koji izaziva paratifi C. Bolest slična tifusu izaziva povišenu temperaturu i ružičaste mrlje na koži. Prenosi se zaraženom hranom, vodom i fekalijama, a ako se ne liječi, smrtnost je 10 posto.

"Često se misli kako smrtonosne epidemije izazivaju dobro opisane bolesti starog svijeta, poput vodenih kozica, ospica, zaušnjaka i gripe. No bolesti koje su odgovorne za brojne epidemije koje su uslijedile nakon prvog kontakta Europljana i stanovnika Amerike i dalje ostaju nepoznate", ističu znanstvenici s instituta Max Planck.

Epidemiju koja ih je pokosila, Azteci su nazivali "cocoliztli", pošast, no koju točno bolest označava i nakon pet stoljeća ostaje predmet rasprava. No ovo otkriće njemačkih znanstvenika konačno bi moglo objasniti propast moćnog Astečkog carstva.