Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

Javno pokazala svoj račun za struju pa šokirala odlukom: 'Evo, u kući su tri Celzijeva stupnja, djeca mi nose kapute i kape' Meghan iz Ujedinjenog Kraljevstva na svom je TikTok profilu objasnila kojim metodama se služi za grijanje i kako ne bi imala velike račune struje. Zbog nehumanih uvjeta u kojima žive njezina djeca, mnogi su je osudili, osobito što nije djeci uključila grijanje. 

<para>Meghan iz Ujedinjenog Kraljevstva na svom je TikTok profilu objasnila kojim metodama se služi za grijanje i kako ne bi imala velike račune struje. Zbog nehumanih uvjeta u kojima žive njezina djeca, mnogi su je osudili, osobito što nije djeci uključila grijanje.</para>

Javno pokazala svoj račun za struju pa šokirala odlukom: 'Evo, u kući su tri Celzijeva stupnja, djeca mi nose kapute i kape'


<para>
Bakić je pritom u tri jednostavne točke objasnio što to znači i kako je do toga zapravo došlo.</para>
<para>Prvo, Bakić ističe da je prije dvije i pol godine pisao kako je jedan od glavnih razloga zašto nema reformi to što imamo dvije Hrvatske.</para>
<para>"A propos, uhljebnička Hrvatska nam je bila servirala Ciprasa kao idola – on je neko vrijeme čak (perverzno!) kod nas figurirao kao glavni globalni društveni heroj – a u Grčkoj je štednja bila kolabirala. Zanimljivo, jučer imamo vijesti da je Cipras pred skoro sigurnim gubitkom izbora nakon što je zatukao Grke u zemlju. No, više ga nema u hrvatskim medijima. Uhljebničkoj i rentijerskoj Hrvatskoj je poslužio kad je trebalo", objašnjava Bakić.</para>
<para>
   <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="4d863a1e-923b-11eb-b81b-0242ac120013" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Drugo, Bakić piše da štednja raste nešto sporije nego prije i da je to toga došlo jer su kamate kolabirale.</para>
<para>"Štednja raste unatoč manjem broju stanovnika – iako, među onima koji su se iselili, vjerojatno je velik udjel ekonomskih iseljenika koji i nisu imali veliku štednju", objašnjava.</para>
<para>
   <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="4d541ff2-923b-11eb-9f8a-0242ac120013" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Treće, Bakić objašnjava da je zbog kolapsa kamata sve manje oročene štednje. Naime, on ističe da većina Hrvata još nije otkrila equity/dionice kao važnu (glavnu) investicijsku klasu, što znači da mnogi boljestojeći građani u razočaranju zbog male kamate u bankama opet kupuju nekretnine kao ‘štednju/investiciju’.</para>
<para>"Osobno, nikad nisam razumio zašto bi netko investirao u stambenu nekretninu u Zagrebu umjesto u dionice hrvatskih turističkih društava", zaključuje Bakić.</para>
<para>
   <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="4dc3ba24-923b-11eb-afad-0242ac120013" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>

‘Štednja građana opet je na rekordnim razinama, ljudi opet bacaju novac jer ne vjeruju dionicama’ 

Bakić je pritom u tri jednostavne točke objasnio što to znači i kako je do toga zapravo došlo.
Prvo, Bakić ističe da je prije dvije i pol godine pisao kako je jedan od glavnih razloga zašto nema reformi to što imamo dvije Hrvatske.
"A propos, uhljebnička Hrvatska nam je bila servirala Ciprasa kao idola – on je neko vrijeme čak (perverzno!) kod nas figurirao kao glavni globalni društveni heroj – a u Grčkoj je štednja bila kolabirala. Zanimljivo, jučer imamo vijesti da je Cipras pred skoro sigurnim gubitkom izbora nakon što je zatukao Grke u zemlju. No, više ga nema u hrvatskim medijima. Uhljebničkoj i rentijerskoj Hrvatskoj je poslužio kad je trebalo", objašnjava Bakić.

   

Drugo, Bakić piše da štednja raste nešto sporije nego prije i da je to toga došlo jer su kamate kolabirale.
"Štednja raste unatoč manjem broju stanovnika – iako, među onima koji su se iselili, vjerojatno je velik udjel ekonomskih iseljenika koji i nisu imali veliku štednju", objašnjava.

   

Treće, Bakić objašnjava da je zbog kolapsa kamata sve manje oročene štednje. Naime, on ističe da većina Hrvata još nije otkrila equity/dionice kao važnu (glavnu) investicijsku klasu, što znači da mnogi boljestojeći građani u razočaranju zbog male kamate u bankama opet kupuju nekretnine kao ‘štednju/investiciju’.
"Osobno, nikad nisam razumio zašto bi netko investirao u stambenu nekretninu u Zagrebu umjesto u dionice hrvatskih turističkih društava", zaključuje Bakić.

   
 BAKIĆ OBJAVIO TRI GRAFA S PODACIMA HNB-a: 

BAKIĆ OBJAVIO TRI GRAFA S PODACIMA HNB-a:

‘Štednja građana opet je na rekordnim razinama, ljudi opet bacaju novac jer ne vjeruju dionicama’


<para>
   <ulink url="http://danas.net.hr/novac/page/2011/12/19/0124006.html">Odljev depozita pogodio je sve banke proporcionalno o njihovoj veličini, pa je najviše štednje otišlo iz prvih deset najvećih</ulink>. <emphasis>Bijeg </emphasis>depozita nije zaobišao niti male, no one su se obratile središnjoj banci za dodatne injekcije likvidnosti.</para>
<para> "Kapital je zec. U vremenu spekulacija, nesigurnosti i bombastičnih političkih izjava građani i kompanije lako se odlučuju na migracije novca i pokušavaju diverzificirati svoj portfelj pa čak i vađenjem novca iz banaka", komentirao  je za <emphasis>
      <ulink url="http://www.poslovni.hr/">Poslovni dnevnik</ulink>
   </emphasis> je trendove jedan bankar. </para>
<para>Prema posljednjim podacima HNB-a za kraj prosinca, u bankama su klijenti držali 242,6 milijardi kuna oročenih i štednih depozita. Od toga je tradicionalno najviše štednje građana - 145,1 milijarda kuna, u štednim depozitima građani imaju položeno 18,5 milijardi, a veći dio od 126,6 milijardi kuna je oročeno. </para>
<para>No, tko je <emphasis>zec</emphasis>? Iz izvješća se može iščitati da su oročeni depoziti građana u prosincu porasli za oko 1,3 milijarde kuna što je mjesečni rast od 1,1 posto ili 5,3 posto na godišnjoj razini. Korporativni depoziti u istom razdoblju pali su na 44,5 milijardi kuna ili 0,7 posto mjesečno (-2,7 posto na godišnjoj razini) što je već poznati trend i posljedica smanjenja profitabilnosti i smanjene likvidnosti. </para>
<heading2>Smanjeni depoziti banaka majki?</heading2>
<para>
Kapital je zec. U vremenu spekulacija, nesigurnosti i bombastičnih političkih izjava građani i kompanije lako se odlučuju na migracije novca."Podaci ukazuju da bi to moglo biti smanjenje depozita banaka majki zbog nesigurnosti u Europi", kaže dobro upućeni sugovornik. O ideji da banke matice povlače depozite nitko službeno ne želi govoriti uz poruku da je to "siva zona" posebno jer su matice podržavale domaće podružnice u 2011. </para>
<para>"Iako je otvoreno pitanje što će se dogoditi u 2012. , jače povlačenje kapitala u inozemstvo ne treba očekivati jer HNB ima mjere, ali i volje da to zaustavi, što dobro znaju i banke", kaže neimenovani izvor.</para>

Iz banaka povučeno 1,78 mlrd. kuna štednje Kriza u Europi i nervoza kod kuće prelila se i na domaće banke: od kraja studenog do 20. siječnja iz bankarskog sustava je izvađeno 1,78 milijardi kuna štednje. 

   Odljev depozita pogodio je sve banke proporcionalno o njihovoj veličini, pa je najviše štednje otišlo iz prvih deset najvećih. Bijeg depozita nije zaobišao niti male, no one su se obratile središnjoj banci za dodatne injekcije likvidnosti.
 "Kapital je zec. U vremenu spekulacija, nesigurnosti i bombastičnih političkih izjava građani i kompanije lako se odlučuju na migracije novca i pokušavaju diverzificirati svoj portfelj pa čak i vađenjem novca iz banaka", komentirao  je za 
      Poslovni dnevnik
    je trendove jedan bankar. 
Prema posljednjim podacima HNB-a za kraj prosinca, u bankama su klijenti držali 242,6 milijardi kuna oročenih i štednih depozita. Od toga je tradicionalno najviše štednje građana - 145,1 milijarda kuna, u štednim depozitima građani imaju položeno 18,5 milijardi, a veći dio od 126,6 milijardi kuna je oročeno. 
No, tko je zec? Iz izvješća se može iščitati da su oročeni depoziti građana u prosincu porasli za oko 1,3 milijarde kuna što je mjesečni rast od 1,1 posto ili 5,3 posto na godišnjoj razini. Korporativni depoziti u istom razdoblju pali su na 44,5 milijardi kuna ili 0,7 posto mjesečno (-2,7 posto na godišnjoj razini) što je već poznati trend i posljedica smanjenja profitabilnosti i smanjene likvidnosti. 
Smanjeni depoziti banaka majki?

Kapital je zec. U vremenu spekulacija, nesigurnosti i bombastičnih političkih izjava građani i kompanije lako se odlučuju na migracije novca."Podaci ukazuju da bi to moglo biti smanjenje depozita banaka majki zbog nesigurnosti u Europi", kaže dobro upućeni sugovornik. O ideji da banke matice povlače depozite nitko službeno ne želi govoriti uz poruku da je to "siva zona" posebno jer su matice podržavale domaće podružnice u 2011. 
"Iako je otvoreno pitanje što će se dogoditi u 2012. , jače povlačenje kapitala u inozemstvo ne treba očekivati jer HNB ima mjere, ali i volje da to zaustavi, što dobro znaju i banke", kaže neimenovani izvor. 

Iz banaka povučeno 1,78 mlrd. kuna štednje


<para>Započeo je pad kamatnih stopa na štednju, čime su bankari potvrdili da su tijekom prošle godine kamate dosegle svoj maksimum.</para>
<para>Prvenstveno, riječ je o snižavanju kamata na novu štednju, što je započelo u siječnju, kazali su za <emphasis>bankamagazine.hr</emphasis> u Zagrebačkoj banci, koja ima najveću štednju građana u Hrvatskoj, više od 36 milijardi kuna.</para>
<para>Erste banka je 1. veljače blago snizila kamatne stope na nove depozite, prosječno 0,36 posto. Najviša kamatna stopa na oročene depozite je 5,70% na standardnu štednju u kunama, odnosno 5,40 % na standardnu štednju u eurima za iznose veće od 50 tisuća eura i to na rok oročenja duži od 36 mjeseci, kažu u Ersteu.</para>
<para>Snižavanje kamata na štednju jedan je od uvjeta za pad kamata na kredite, no pitanje je kad će bankari ocijeniti da im rizici – kao najvažniji element – dopuštaju takvu odluku, piše <emphasis>bankamagazine.hr</emphasis>.</para>
<para>Ipak, u HPB-u navode kako je jedan od glavnih predodređujućih faktora početka snižavanja kamatnih stopa na kredite pad kamata ne štednju i depozite.</para>
<para>Početkom ove godine na novčanom tržištu, kao i novom politikom održavanja likvidnosti stvorili su se uvjeti za početak snižavanja kamatnih stopa na depozite i štednju. Kod depozita pravnih osoba već je došlo do značajnog snižavanja, dok je kod štednje stanovništva pad tek započeo, komentiraju u HPB-u, gdje su se od 1. veljače odlučili za postupno snižavanje kamata.</para>
<para>U SG Splitskoj banci, koja također predviđa pad kamata, trenutačno su najviše stope 7% za kunska oročenja i 5,85% za eure, koje uz stimulativni dodatak mogu doseći 6,5%. </para>
<para>U OTP-u za sada ne razmatraju smanjenje kamata na oročenja (najveću stopu nude za planiranu i dječju štednju od 7% u eurima, te 5,80% u kunama), kao ni u Istarskoj kreditnoj banci i BPC-u.</para>
<para>U Istarskoj kreditnoj banci zasad su najviše kamate 6,7% na oročenje u kunama i 5,5% u eurima, dok u Banco Popolare idu čak do 7,8 % na kune i 5,75% na deviznu štednju.</para>
<para>RBA je godinu započela s akcijama; za nenamjensku oročenu štednju u kunama uz fiksnu kamatnu stopu do 6,2 posto, dok je kamata za štednju u eurima iznosila 5,75%.</para>
<para>Banke su, dijelom zahvaljujući visokim kamatama, bile vrlo uspješne u privlačenju štednje, pa su ukupni oročeni depoziti stanovništva krajem 2009. iznosili 111,07 mlrd kuna, gotovo 10 mlrd kuna više nego prije godinu dana. </para>
<para>S druge strane, visoke kamate koje su plaćale štedišama značajno su povećavale  troškove banaka u 2009. godini, a neto kamatni prihodi manji su nego u prethodnoj godini.</para>
<para>Ove je godine sve drugačije – banke se više neće rasipati kamatama, a neće biti ni toliko nove štednje kao do sada.</para>
<para>Banke računaju na umjereniji rast štednje stanovništva nego lani. U PBZ-u, recimo, smatraju da je moguć tek vrlo blagi rast.</para>
<para>Bez obzira na rast nezaposlenosti i pad životnog standarda, ne bi trebalo doći do pada štednje, no nema razloga očekivati nikakav dinamičan rast. U 2010. očekujemo lagani pad realnog BDP-a, no nominalni bi BDP zbog inflacije trebao rasti, pa bi i štednja (uz posve stabilan tečaj) mogla vrlo lagano porasti, objašnjavaju u PBZ-u portalu <emphasis>bankamagazine.hr</emphasis>.</para>

Banke snižavaju kamate na štednju Nakon godine u kojoj su kamatne stope na štednju stanovništva dosegle maksimum, započelo je njihovo postupno snižavanje. Kamate su već snizili Zaba, Erste i HPB. 
Započeo je pad kamatnih stopa na štednju, čime su bankari potvrdili da su tijekom prošle godine kamate dosegle svoj maksimum.
Prvenstveno, riječ je o snižavanju kamata na novu štednju, što je započelo u siječnju, kazali su za bankamagazine.hr u Zagrebačkoj banci, koja ima najveću štednju građana u Hrvatskoj, više od 36 milijardi kuna.
Erste banka je 1. veljače blago snizila kamatne stope na nove depozite, prosječno 0,36 posto. Najviša kamatna stopa na oročene depozite je 5,70% na standardnu štednju u kunama, odnosno 5,40 % na standardnu štednju u eurima za iznose veće od 50 tisuća eura i to na rok oročenja duži od 36 mjeseci, kažu u Ersteu.
Snižavanje kamata na štednju jedan je od uvjeta za pad kamata na kredite, no pitanje je kad će bankari ocijeniti da im rizici – kao najvažniji element – dopuštaju takvu odluku, piše bankamagazine.hr.
Ipak, u HPB-u navode kako je jedan od glavnih predodređujućih faktora početka snižavanja kamatnih stopa na kredite pad kamata ne štednju i depozite.
Početkom ove godine na novčanom tržištu, kao i novom politikom održavanja likvidnosti stvorili su se uvjeti za početak snižavanja kamatnih stopa na depozite i štednju. Kod depozita pravnih osoba već je došlo do značajnog snižavanja, dok je kod štednje stanovništva pad tek započeo, komentiraju u HPB-u, gdje su se od 1. veljače odlučili za postupno snižavanje kamata.
U SG Splitskoj banci, koja također predviđa pad kamata, trenutačno su najviše stope 7% za kunska oročenja i 5,85% za eure, koje uz stimulativni dodatak mogu doseći 6,5%. 
U OTP-u za sada ne razmatraju smanjenje kamata na oročenja (najveću stopu nude za planiranu i dječju štednju od 7% u eurima, te 5,80% u kunama), kao ni u Istarskoj kreditnoj banci i BPC-u.
U Istarskoj kreditnoj banci zasad su najviše kamate 6,7% na oročenje u kunama i 5,5% u eurima, dok u Banco Popolare idu čak do 7,8 % na kune i 5,75% na deviznu štednju.
RBA je godinu započela s akcijama; za nenamjensku oročenu štednju u kunama uz fiksnu kamatnu stopu do 6,2 posto, dok je kamata za štednju u eurima iznosila 5,75%.
Banke su, dijelom zahvaljujući visokim kamatama, bile vrlo uspješne u privlačenju štednje, pa su ukupni oročeni depoziti stanovništva krajem 2009. iznosili 111,07 mlrd kuna, gotovo 10 mlrd kuna više nego prije godinu dana. 
S druge strane, visoke kamate koje su plaćale štedišama značajno su povećavale  troškove banaka u 2009. godini, a neto kamatni prihodi manji su nego u prethodnoj godini.
Ove je godine sve drugačije – banke se više neće rasipati kamatama, a neće biti ni toliko nove štednje kao do sada.
Banke računaju na umjereniji rast štednje stanovništva nego lani. U PBZ-u, recimo, smatraju da je moguć tek vrlo blagi rast.
Bez obzira na rast nezaposlenosti i pad životnog standarda, ne bi trebalo doći do pada štednje, no nema razloga očekivati nikakav dinamičan rast. U 2010. očekujemo lagani pad realnog BDP-a, no nominalni bi BDP zbog inflacije trebao rasti, pa bi i štednja (uz posve stabilan tečaj) mogla vrlo lagano porasti, objašnjavaju u PBZ-u portalu bankamagazine.hr. 

Banke snižavaju kamate na štednju

Postroll

Preroll

STRAŠNO

<para>U više videa je na svojoj društvenoj mreži otkrila kako ove zime nije mogla uključiti grijanje zbog naglog porasta računa za struju. </para>

Meghan .jpg

Dom&vrt

Magazin.hr

BAKIĆ OBJAVIO TRI GRAFA S PODACIMA HNB-a: ‘Štednja građana opet je na rekordnim razinama, ljudi opet bacaju novac jer ne vjeruju dionicama’

graf

<para>23.09.2017., Rovinj - 10. Weekend Media Festival. 
Panel diskusija "STEM, je t'aime: buducnost je vec pocela". Nenad Bakic. 
Photo: Petar Glebov/PIXSELL</para>

#štednja građana

Javno pokazala svoj račun za struju pa šokirala odlukom: 'Evo, u kući su tri Celzijeva stupnja, djeca mi nose kapute i kape'

Javno pokazala svoj račun za struju pa šokirala odlukom: 'Evo, u kući su tri Celzijeva stupnja, djeca mi nose kapute i kape'

‘Štednja građana opet je na rekordnim razinama, ljudi opet bacaju novac jer ne vjeruju dionicama’

‘Štednja građana opet je na rekordnim razinama, ljudi opet bacaju novac jer ne vjeruju dionicama’

Iz banaka povučeno 1,78 mlrd. kuna štednje

Iz banaka povučeno 1,78 mlrd. kuna štednje

Banke snižavaju kamate na štednju

Banke snižavaju kamate na štednju