Započeo je pad kamatnih stopa na štednju, čime su bankari potvrdili da su tijekom prošle godine kamate dosegle svoj maksimum.
Prvenstveno, riječ je o snižavanju kamata na novu štednju, što je započelo u siječnju, kazali su za bankamagazine.hr u Zagrebačkoj banci, koja ima najveću štednju građana u Hrvatskoj, više od 36 milijardi kuna.
Erste banka je 1. veljače blago snizila kamatne stope na nove depozite, prosječno 0,36 posto. Najviša kamatna stopa na oročene depozite je 5,70% na standardnu štednju u kunama, odnosno 5,40 % na standardnu štednju u eurima za iznose veće od 50 tisuća eura i to na rok oročenja duži od 36 mjeseci, kažu u Ersteu.
Snižavanje kamata na štednju jedan je od uvjeta za pad kamata na kredite, no pitanje je kad će bankari ocijeniti da im rizici – kao najvažniji element – dopuštaju takvu odluku, piše bankamagazine.hr.
Ipak, u HPB-u navode kako je jedan od glavnih predodređujućih faktora početka snižavanja kamatnih stopa na kredite pad kamata ne štednju i depozite.
Početkom ove godine na novčanom tržištu, kao i novom politikom održavanja likvidnosti stvorili su se uvjeti za početak snižavanja kamatnih stopa na depozite i štednju. Kod depozita pravnih osoba već je došlo do značajnog snižavanja, dok je kod štednje stanovništva pad tek započeo, komentiraju u HPB-u, gdje su se od 1. veljače odlučili za postupno snižavanje kamata.
U SG Splitskoj banci, koja također predviđa pad kamata, trenutačno su najviše stope 7% za kunska oročenja i 5,85% za eure, koje uz stimulativni dodatak mogu doseći 6,5%.
U OTP-u za sada ne razmatraju smanjenje kamata na oročenja (najveću stopu nude za planiranu i dječju štednju od 7% u eurima, te 5,80% u kunama), kao ni u Istarskoj kreditnoj banci i BPC-u.
U Istarskoj kreditnoj banci zasad su najviše kamate 6,7% na oročenje u kunama i 5,5% u eurima, dok u Banco Popolare idu čak do 7,8 % na kune i 5,75% na deviznu štednju.
RBA je godinu započela s akcijama; za nenamjensku oročenu štednju u kunama uz fiksnu kamatnu stopu do 6,2 posto, dok je kamata za štednju u eurima iznosila 5,75%.
Banke su, dijelom zahvaljujući visokim kamatama, bile vrlo uspješne u privlačenju štednje, pa su ukupni oročeni depoziti stanovništva krajem 2009. iznosili 111,07 mlrd kuna, gotovo 10 mlrd kuna više nego prije godinu dana.
S druge strane, visoke kamate koje su plaćale štedišama značajno su povećavale troškove banaka u 2009. godini, a neto kamatni prihodi manji su nego u prethodnoj godini.
Ove je godine sve drugačije – banke se više neće rasipati kamatama, a neće biti ni toliko nove štednje kao do sada.
Banke računaju na umjereniji rast štednje stanovništva nego lani. U PBZ-u, recimo, smatraju da je moguć tek vrlo blagi rast.
Bez obzira na rast nezaposlenosti i pad životnog standarda, ne bi trebalo doći do pada štednje, no nema razloga očekivati nikakav dinamičan rast. U 2010. očekujemo lagani pad realnog BDP-a, no nominalni bi BDP zbog inflacije trebao rasti, pa bi i štednja (uz posve stabilan tečaj) mogla vrlo lagano porasti, objašnjavaju u PBZ-u portalu bankamagazine.hr.
