Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U hotelu niti jedan dan nije isti, a zaposlenici nekog hotela najbolje znaju s čime su se sve suočavali tijekom radnog vremena. Svi djelatnici hotela moraju imati sposobnost brzog prilagođavanja dinamičnim uvjetima rada u turizmu i biti spremni raditi pod stresom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iako se radi o uzbudljivim poslovima punim novih izazova, ponekad im loši i toksični međuljudski odnosi s kolegama ili drame s gostima mogu lako uništiti dan. Nekad su to smiješne situacije, nekad opasne, a ponekad samo izazovne jer je poznato da svi zaposlenici hotela, osobito recepcionari moraju brzo i učinkovito riješiti probleme sukladno najvišim standardima hotela.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zaposlenici hotela često znaju reći da bi zbog brojnih iskustava u hotelima mogli napisati knjigu. Knjigu nisu napisali, ali su nam bivši i sadašnji zaposlenici hotela za novi serijal Hotelske priče iz Lijepe Naše ispričali neke svoje situacije iz hotela.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Lana se u hotelu nagledala svega, a osobito u odjelu domaćinstva pa nam je tako ispričala kakve probleme su imali sa sobaricom koja je spavala gdje god je stigla u hotelu.</para><heading2>Sobarica spavala po hotelu</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Lana (34): Imali smo jednu zaposlenicu koja spava u smjeni. Jednom je sjela na stubište računajući da će većinom svi gosti ići liftom pa je odlučila zadrijemati. Gosti s tog kata su baš taj dan išli stubama i spotaknuli se o nju. Nedugo nakon toga, sreli su drugu sobaricu koja je tek došla u smjenu i imala istu uniformu i boju kose kao ova koja je spavala pa su napali ženu i rekli joj: 'Nismo dobili čiste ručnike, ali bitno da Vi spavate." Sobarica koja je tek došla u smjenu nije znala o čemu se radi. Incident je došao i do direktora kojem su gosti uporno tvrdili da je spavala ova koju su sreli na katu, a ona nije bila ni kriva, ni dužna, uopće tada nije bila u hotelu. </para><hmn:article id="cf74c036-a620-11ed-b7b3-32e04c3867ce" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sljedeći put je ova 'spavalica' sjela na usisivač na katu kongresne dvorane i 'ubila oko' dok je nisu probudili ljudi koji su došli na konferenciju. Ono čime si je zapečatila radni staž u hotelu je bilo kad je prilegla u separe u restoranu i pokrila se krpama za čišćenje. Gost je došao na recepciju i rekao da neka žena leži u separeu i hrče. Sad više ne znamo gdje spava, ali kod nas ne.</para><hmn:image id="c4c70b56-a799-11ed-9ad4-32e04c3867ce" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>'Voljela je malo potegnuti'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U hotelu se izmijenilo jako puno sobarica koje se nikako nisu zadržavale u istom. Jedno jutro je došla nova sobarica koja je prije radila u tom hotelu. Vidjelo se da je pripita i vrlo vesela za 6 sati ujutro. Stala bi na recepciji i pričala malo pa onda išla usisavati i spremati sobe. Upozorili su me da pripazim na nju te da provjeravam kako radi. Iako je bila zabavna i vedrog duha, iz njezinog daha se osjetio žestoki alkohol. Trudila se spremati sobe, ali nije obraćala pozornost na detalje. Pričala je da inače izlazi i fešta da lakše podnese smjenu te da joj je bilo ludilo kad je išla u drugi hotel te hotelske grupacije, gdje je nakon gostiju u sobi ostao skupocjen alkohol. </para><hmn:article id="e50e490c-a2e3-11ed-82f3-32e04c3867ce" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Uzela je tu bocu whiskeyja kako se ne bi bacila i s ostalim sobaricama nakon smjene ostala u sobi i feštala. Kad su ju uhvatili da je ukrala bocu alkohola od gosta i da su feštale u hotelskoj sobi, poslali su ju nazad u neki drugi hotel.</para><hmn:image id="17fba062-a799-11ed-95d1-824d2ab41a33" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/>

Lana o eskapadama nestašne sobarice: 'Radila je to posvuda, gosti su se spoticali o nju, a onda vrhunac svega...' Zaposlenici svakog odjela se suočavaju s raznim problemima pa su tako kolege iz domaćinstva imali problem sa sobaricama koje su spavale u hotelu tijekom radnog vremena, ali i pile alkohol U hotelu niti jedan dan nije isti, a zaposlenici nekog hotela najbolje znaju s čime su se sve suočavali tijekom radnog vremena. Svi djelatnici hotela moraju imati sposobnost brzog prilagođavanja dinamičnim uvjetima rada u turizmu i biti spremni raditi pod stresom.Iako se radi o uzbudljivim poslovima punim novih izazova, ponekad im loši i toksični međuljudski odnosi s kolegama ili drame s gostima mogu lako uništiti dan. Nekad su to smiješne situacije, nekad opasne, a ponekad samo izazovne jer je poznato da svi zaposlenici hotela, osobito recepcionari moraju brzo i učinkovito riješiti probleme sukladno najvišim standardima hotela.Zaposlenici hotela često znaju reći da bi zbog brojnih iskustava u hotelima mogli napisati knjigu. Knjigu nisu napisali, ali su nam bivši i sadašnji zaposlenici hotela za novi serijal Hotelske priče iz Lijepe Naše ispričali neke svoje situacije iz hotela.Lana se u hotelu nagledala svega, a osobito u odjelu domaćinstva pa nam je tako ispričala kakve probleme su imali sa sobaricom koja je spavala gdje god je stigla u hotelu.Sobarica spavala po hoteluLana (34): Imali smo jednu zaposlenicu koja spava u smjeni. Jednom je sjela na stubište računajući da će većinom svi gosti ići liftom pa je odlučila zadrijemati. Gosti s tog kata su baš taj dan išli stubama i spotaknuli se o nju. Nedugo nakon toga, sreli su drugu sobaricu koja je tek došla u smjenu i imala istu uniformu i boju kose kao ova koja je spavala pa su napali ženu i rekli joj: 'Nismo dobili čiste ručnike, ali bitno da Vi spavate." Sobarica koja je tek došla u smjenu nije znala o čemu se radi. Incident je došao i do direktora kojem su gosti uporno tvrdili da je spavala ova koju su sreli na katu, a ona nije bila ni kriva, ni dužna, uopće tada nije bila u hotelu. Sljedeći put je ova 'spavalica' sjela na usisivač na katu kongresne dvorane i 'ubila oko' dok je nisu probudili ljudi koji su došli na konferenciju. Ono čime si je zapečatila radni staž u hotelu je bilo kad je prilegla u separe u restoranu i pokrila se krpama za čišćenje. Gost je došao na recepciju i rekao da neka žena leži u separeu i hrče. Sad više ne znamo gdje spava, ali kod nas ne.'Voljela je malo potegnuti'U hotelu se izmijenilo jako puno sobarica koje se nikako nisu zadržavale u istom. Jedno jutro je došla nova sobarica koja je prije radila u tom hotelu. Vidjelo se da je pripita i vrlo vesela za 6 sati ujutro. Stala bi na recepciji i pričala malo pa onda išla usisavati i spremati sobe. Upozorili su me da pripazim na nju te da provjeravam kako radi. Iako je bila zabavna i vedrog duha, iz njezinog daha se osjetio žestoki alkohol. Trudila se spremati sobe, ali nije obraćala pozornost na detalje. Pričala je da inače izlazi i fešta da lakše podnese smjenu te da joj je bilo ludilo kad je išla u drugi hotel te hotelske grupacije, gdje je nakon gostiju u sobi ostao skupocjen alkohol. Uzela je tu bocu whiskeyja kako se ne bi bacila i s ostalim sobaricama nakon smjene ostala u sobi i feštala. Kad su ju uhvatili da je ukrala bocu alkohola od gosta i da su feštale u hotelskoj sobi, poslali su ju nazad u neki drugi hotel. HOTELSKE PRIČE IZ LIJEPE NAŠE 

HOTELSKE PRIČE IZ LIJEPE NAŠE

Lana o eskapadama nestašne sobarice: 'Radila je to posvuda, gosti su se spoticali o nju, a onda vrhunac svega...'

<para>
Prema riječima predsjednika Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije (SIKD) Brune Bulića, odgovornost za takav odnos snosi Ministarstvo turizma jer nije uvelo standarde rada.
</para>
<heading2>Iscrpljeni do zadnjeg atoma snage</heading2>
<para>
"Ljudi se iscrpljuju do zadnjih atoma snage i maksimalno ih se iskorištava. Samim tim pristupom čovjek nema vremena posvetiti se gostima i pokušava završiti zadatak koji se pred njega postavlja. Iz toga proizlazi razlog negostoljubivosti. Ali to nije negostoljubivost. Zbog tempa koji im je nametnuo poslodavac, radnici nemaju vremena posvetiti se gostu. Kada bi sobarica umjesto da sprema 25 ili 30 soba pospremala njih 15 soba, zasigurno bi sobe bile čišće, a sobarice nasmiješene kada bi srele gosta", kazao je Bulić za <ulink url="http://www.glasistre.hr/vijesti/pula_istra/turisticki-djelatnici-neljubazni-jer-su-preoptereceni-poslom-504414">Glas Istre</ulink>.</para>
<para>Dodao je da se godinama povećava broj sezonaca na uštrb djelatnika koji rade na neodređeno vrijeme.
</para>
<heading2>Nezakoniti menadžerski ugovori</heading2>
<para>
Iako turizam bilježi pozitivne trendove u smislu povećanja fizičkog prometa, prihoda, investicija i novozaposlenih, u spomenutom sindikatu upozoravaju kako se zaposleni u toj gospodarskoj grani sve više iskorištavaju.</para>
<para>Govoreći o tome kako se menadžerski ugovori ugovaraju čak i s djelatnicima koji prema zakonu ne bi smjeli imati takve ugovore, predsjednica odbora za turizam SIKD-a, Marina Cvitić, upozorila je na to da je u nekim velikim turističkim tvrtkama uspostavljen svojevrsni robovlasnički sustav.</para>
<para>"U nekim tvrtkama čak jednu trećinu svih ugovora čine kvazimenadžerski ugovori koje smatramo protuzakonitima. Iako su nešto veći od uobičajenih ugovora o radu, u konačnici taj je radnik poslodavcu na raspolaganju 24 sata na dan i nema pravo ni na kakve dodatke te mu mi ne možemo nikako pomoći. Stoga tražimo da se broj takvih ugovora po tvrtkama smanji na maksimalnih 15 posto od ukupnog broja zaposlenih", kaže Cvitić.</para>
<para>Glas Istre/Danas.hr</para>

Turistički djelatnici neljubazni jer su preopterećeni poslom Istraživanje agencije Heraklea, koja uz pomoć tzv. 

Prema riječima predsjednika Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije (SIKD) Brune Bulića, odgovornost za takav odnos snosi Ministarstvo turizma jer nije uvelo standarde rada.

Iscrpljeni do zadnjeg atoma snage

"Ljudi se iscrpljuju do zadnjih atoma snage i maksimalno ih se iskorištava. Samim tim pristupom čovjek nema vremena posvetiti se gostima i pokušava završiti zadatak koji se pred njega postavlja. Iz toga proizlazi razlog negostoljubivosti. Ali to nije negostoljubivost. Zbog tempa koji im je nametnuo poslodavac, radnici nemaju vremena posvetiti se gostu. Kada bi sobarica umjesto da sprema 25 ili 30 soba pospremala njih 15 soba, zasigurno bi sobe bile čišće, a sobarice nasmiješene kada bi srele gosta", kazao je Bulić za Glas Istre.
Dodao je da se godinama povećava broj sezonaca na uštrb djelatnika koji rade na neodređeno vrijeme.

Nezakoniti menadžerski ugovori

Iako turizam bilježi pozitivne trendove u smislu povećanja fizičkog prometa, prihoda, investicija i novozaposlenih, u spomenutom sindikatu upozoravaju kako se zaposleni u toj gospodarskoj grani sve više iskorištavaju.
Govoreći o tome kako se menadžerski ugovori ugovaraju čak i s djelatnicima koji prema zakonu ne bi smjeli imati takve ugovore, predsjednica odbora za turizam SIKD-a, Marina Cvitić, upozorila je na to da je u nekim velikim turističkim tvrtkama uspostavljen svojevrsni robovlasnički sustav.
"U nekim tvrtkama čak jednu trećinu svih ugovora čine kvazimenadžerski ugovori koje smatramo protuzakonitima. Iako su nešto veći od uobičajenih ugovora o radu, u konačnici taj je radnik poslodavcu na raspolaganju 24 sata na dan i nema pravo ni na kakve dodatke te mu mi ne možemo nikako pomoći. Stoga tražimo da se broj takvih ugovora po tvrtkama smanji na maksimalnih 15 posto od ukupnog broja zaposlenih", kaže Cvitić.
Glas Istre/Danas.hr SINDIKAT UPOZORAVA: 

SINDIKAT UPOZORAVA:

Turistički djelatnici neljubazni jer su preopterećeni poslom

<para>Agencija za rad i zapošljavanje BiH, koja posreduje između zavoda za zapošljavanje drugih država, ove godine još nije dobila nijednu ponudu Hrvatske,<ulink url="http://danas.net.hr/specijal/balkan"> Crne Gore ili drugih država</ulink>, koja se tiče sezonskog rada.</para>
<para> Međutim, to ne znači da državljani BIH neće obavljati sezonske poslove u tim zemljama, već da pa će veliki broj njih, kao i svake godine do sada, sezonske poslove, pretežno u oblasti ugostiteljstva, obavljati na crno.</para>
<para>Prije svega, riječ je o građanima koji će raditi kao konobari, kuhari, spremačice, sobarice ili prodavači. </para>
<para>Tijekom ljetne sezone u primorskim mjestima oni mogu sasvim pristojno zaraditi, pa se zato odlučuju u na takve poslove.</para>
<heading2>Sobarice zarađuju 300 eura, vrhunski kuhari i do 1.500 eura</heading2>
<para>
Primjerice sobarica ili spremačica može zaraditi 300 eura, a vrhunski kuhar i pet puta više. Mnogi smatraju da ih u tome neće spriječiti ni to što će Hrvatska od 1. srpnja ove godine ući u Europsku uniju, iako još nije poznato kako će se regulirati ovo područje i hoće li kriteriji za sezonske poslove biti oštriji. </para>
<para>Iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH, rekli su da iz Hrvatske još uvijek nisu dobili nikakav službeni odgovor.</para>
<para>"Mi smo ponudili Hrvatskoj sporazum o zapošljavanju koji bi obuhvatio i sezonsko zapošljavanje, ali hrvatska strana se još nije izjasnila. Kakvi će uvjeti biti od 1. srpnja još ne znamo, ali ćemo, u svakom slučaju, nastaviti inzistirati na sporazumu", rekli su u Agenciji.</para>
<para> Prema njihovim riječima, Agencija nema nikakvih pokazatelja koliko državljana BIH radi sezonske poslove u Hrvatskoj, jer većina njih ima dvojna državljanstva, tako da se u tom slučaju ne odjavljuju s evidencija nezaposlenih, a s druge strane, u Hrvatskoj se vode kao domaći radnici, pa se ne evidentiraju kao stranci.</para>
<heading2>Sezonski poslovi su većinom rad na crno</heading2>
<para>
 Goran Savanović, predsjednik Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti RS, rekao je da više od 95 posto onih koji idu raditi sezonske poslove iz BIH u Hrvatsku ili Crnoj Goru rade na crno te da je to totalno neuređena oblast.</para>
<para>"To je sve na divlje i bez neke kontrole, a koliki je to broj i koje su to strukture to nitko ne zna, no uglavnom ide dosta mladih, te kuhara i konobara'', rekao je za <emphasis>Nezavisne novine.</emphasis>
</para>
<para>"Tako će biti i kada Hrvatska uđe u EU. Dok ih ne uhvate oni će raditi", rekao je Savanović.</para>

Započela utrka za sezonskim poslovima: Zarada od 300 do čak 1.500 eura Mnogi će državljani susjedne BIH svoju nezaposlenost pokušati riješiti, barem za vrijeme ljetnih mjeseci, sezonskim poslovima na hrvatskoj obali, gdje mogu zaraditi sasvim pristojne plaće. 
Agencija za rad i zapošljavanje BiH, koja posreduje između zavoda za zapošljavanje drugih država, ove godine još nije dobila nijednu ponudu Hrvatske, Crne Gore ili drugih država, koja se tiče sezonskog rada.
 Međutim, to ne znači da državljani BIH neće obavljati sezonske poslove u tim zemljama, već da pa će veliki broj njih, kao i svake godine do sada, sezonske poslove, pretežno u oblasti ugostiteljstva, obavljati na crno.
Prije svega, riječ je o građanima koji će raditi kao konobari, kuhari, spremačice, sobarice ili prodavači. 
Tijekom ljetne sezone u primorskim mjestima oni mogu sasvim pristojno zaraditi, pa se zato odlučuju u na takve poslove.
Sobarice zarađuju 300 eura, vrhunski kuhari i do 1.500 eura

Primjerice sobarica ili spremačica može zaraditi 300 eura, a vrhunski kuhar i pet puta više. Mnogi smatraju da ih u tome neće spriječiti ni to što će Hrvatska od 1. srpnja ove godine ući u Europsku uniju, iako još nije poznato kako će se regulirati ovo područje i hoće li kriteriji za sezonske poslove biti oštriji. 
Iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH, rekli su da iz Hrvatske još uvijek nisu dobili nikakav službeni odgovor.
"Mi smo ponudili Hrvatskoj sporazum o zapošljavanju koji bi obuhvatio i sezonsko zapošljavanje, ali hrvatska strana se još nije izjasnila. Kakvi će uvjeti  biti od 1. srpnja još ne znamo, ali ćemo, u svakom slučaju, nastaviti inzistirati na sporazumu", rekli su u Agenciji.
 Prema njihovim riječima, Agencija nema nikakvih pokazatelja koliko državljana BIH radi sezonske poslove u Hrvatskoj, jer većina njih ima dvojna državljanstva, tako da se u tom slučaju ne odjavljuju s evidencija nezaposlenih, a s druge strane, u Hrvatskoj se vode kao domaći radnici, pa se ne evidentiraju kao stranci.
Sezonski poslovi su većinom rad na crno

   Goran Savanović, predsjednik Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti RS, rekao je da više od 95 posto onih koji idu raditi sezonske poslove iz BIH u Hrvatsku ili Crnoj Goru rade na crno te da je to totalno neuređena oblast.
"To je sve na divlje i bez neke kontrole, a koliki je to broj i koje su to strukture to nitko ne zna, no uglavnom ide dosta mladih, te kuhara i konobara'', rekao je za Nezavisne novine.

"Tako će biti i kada Hrvatska uđe u EU. Dok ih ne uhvate oni će raditi", rekao je Savanović. 

Započela utrka za sezonskim poslovima: Zarada od 300 do čak 1.500 eura

<para>Ovisno o tome gdje rade, slavonski sezonci mogu zaraditi so 8.000 kuna mjesečno. </para>
<para>Za kvalificirane konobare i kuhare plaća se kreće od pet do osam tisuća kuna. Oni koji rade u hotelskim kućama uredno su prijavljeni, plaća sjeda na dogovoreni datum s redovitim uplatama za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Ali njima uglavnom nije plaćen smještaj. Oni koji rade u privatnim restoranima imaju osiguran smještaj, ali je onda plaća nešto manja, piše <emphasis>Novi list</emphasis>. </para>
<para>Konobari primaju od 3.600 do 5.000 kuna mjesečno, a sobarice od 2.500 do 3.500 kuna. U posljednje je vrijeme vrlo atraktivno i traženo zanimanje animator, s kojim se, uz plaćeni smještaj i hranu, može zaraditi od 3.500 do 4.000 kuna mjesečno. </para>
<para>No, bolji poznavatelji prilika upozorit će na pojavu da dva radnika rade kod istog poslodavca, na istim radnim mjestima, a ipak s različitim plaćama. "Riječ je o tome što je prvi ugovorio posao izravno s poslodavcem, a za drugog je to učinila neka od agencija za zapošljavanje, koja svoju proviziju namiruje dijelom i iz plaće toga radnika", kazao je listu jedan upućeni sugovornik.</para>

Isto poduzeće i radno mjesto, a primaju različitu plaću?! Prva grupa slavonsko-baranjskih turističkih sezonaca već je pristigla na svoja radna mjesta na Jadranu. 
Ovisno o tome gdje rade, slavonski sezonci mogu zaraditi so 8.000 kuna mjesečno. 
Za kvalificirane konobare i kuhare plaća se kreće od pet do osam tisuća kuna. Oni koji rade u hotelskim kućama uredno su prijavljeni, plaća sjeda na dogovoreni datum s redovitim uplatama za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Ali njima uglavnom nije plaćen smještaj. Oni koji rade u privatnim restoranima imaju osiguran smještaj, ali je onda plaća nešto manja, piše Novi list. 
Konobari primaju od 3.600 do 5.000 kuna mjesečno, a sobarice od 2.500 do 3.500 kuna. U posljednje je vrijeme vrlo atraktivno i traženo zanimanje animator, s kojim se, uz plaćeni smještaj i hranu, može zaraditi od 3.500 do 4.000 kuna mjesečno. 
No, bolji poznavatelji prilika upozorit će na pojavu da dva radnika rade kod istog poslodavca, na istim radnim mjestima, a ipak s različitim plaćama. "Riječ je o tome što je prvi ugovorio posao izravno s poslodavcem, a za drugog je to učinila neka od agencija za zapošljavanje, koja svoju proviziju namiruje dijelom i iz plaće toga radnika", kazao je listu jedan upućeni sugovornik. 

Isto poduzeće i radno mjesto, a primaju različitu plaću?!

<para>Hotelske kuće već drugu godinu zaredom u potragu za kvalitetnom radnom snagom u turističkoj sezoni na Jadranu kreću od prosinca.</para>
<para>Već prošlog mjeseca dvije su hotelske kuće obavile prva dva selekcijska razgovora s potencijalnim kandidatima na <ulink url="http://danas.net.hr/specijal/osijek">osječkom </ulink>HZZ-u, a intervjui se nastavljaju i u siječnju i veljači.</para>
<para>"Želite li ove godine pronaći posao na moru vrijeme je da se javite već sada. Svake godine hotelijeri sve ranije kreću u potragu za radnicima, a rad u velikim hotelskim lancima počinje već pred Uskrs, odnosno ove godine u drugoj polovini ožujka", kaže Anto Barukčić, v.d. pročelnika Zavoda za zapošljavanje. </para>
<para>Najtraženija zanimanja za rad na moru su i ove godine kuhari, konobari, barmeni, sobarice i pomoćno osoblje, a trend u posljednjih nekoliko godina je sve veća potražnja za turističkim animatorima. Prednost imaju oni koji govore neke od traženih stranih jezika poput engleskog, njemačkog ili talijanskog. </para>
<para>Plaće se kreću od 3.000 kuna koliko će dobiti pomoćna sobarica do 12.000 kuna koliko će mjesečno primati kuhar-voditelj smjene ili šef kuhinje, piše <emphasis>
 <ulink url="http://danas.net.hr/specijal/osijek">Glas Slavonije</ulink>
 </emphasis>.</para>
<para>Upravo ovako dobre plaće možda su i razlog što se dio sugrađana, zbog posla na moru, odlučuje i na otkaze na svojim stalnim poslovima. Jedan od njih je i D.B., koji je zbog smanjenog opsega posla kod svog poslodavca u jednom trgovačkom lancu s punog radnog vremena "skinut" na pola radnog vremena. Plaća mu je sada, kako kaže "mizerna", a poslodavac unatoč tome što ga plaća četiri sata, nerijetko od njega traži da odradi osmosatno radno vrijeme. </para>
<para>"Razmišljam da dam otkaz i maksimalno iskoristim sezonu, te onda s ušteđenim novcem prezimim do sljedeće, ako se nakon povratka u Osijek ne snađem", priča ovaj mladi Osječanin.</para>
<heading2>Posao i za studente</heading2>
<para>
Svi zainteresirani za rad na moru trebaju doći u područni ured HZZ-a i ispuniti anketni listić za sezonski rad na moru te ga dostaviti u sobu broj 31 gdje se srijedom u osam sati održavaju i informativni sastanci o mogućnostima sezonskog zapošljavanja na kojem zainteresirani mogu dobiti sve dodatne informacije.</para>
<para>I ove godine posao se nudi od Istre do Dubrovnika, a uključene su sve hotelijerske kuće od Istraturista, Lagune, Solarisa do dubrovačkih hotela.</para>
<para>Studentima se mogu također javiti. I njima se preko student servisa nude raznovrsni poslovi – od pomoćnih konobara preko sobarica do turističkih animatora.</para>

Evo koliko ove godine mogu zaraditi sezonci na Jadranu Najtraženija zanimanja za rad na moru su i ove godine kuhari, konobari, barmeni, sobarice i pomoćno osoblje, a trend u posljednjih nekoliko godina je sve veća potražnja za turističkim animatorima 
Hotelske kuće već drugu godinu zaredom u potragu za kvalitetnom radnom snagom u turističkoj sezoni na Jadranu kreću od prosinca.
Već prošlog mjeseca dvije su hotelske kuće obavile prva dva selekcijska razgovora s potencijalnim kandidatima na osječkom HZZ-u, a intervjui se nastavljaju i u siječnju i veljači.
"Želite li ove godine pronaći posao na moru vrijeme je da se javite već sada. Svake godine hotelijeri sve ranije kreću u potragu za radnicima, a rad u velikim hotelskim lancima počinje već pred Uskrs, odnosno ove godine u drugoj polovini ožujka", kaže Anto Barukčić, v.d. pročelnika Zavoda za zapošljavanje. 
Najtraženija zanimanja za rad na moru su i ove godine kuhari, konobari, barmeni, sobarice i pomoćno osoblje, a trend u posljednjih nekoliko godina je sve veća potražnja za turističkim animatorima. Prednost imaju oni koji govore neke od traženih stranih jezika poput engleskog, njemačkog ili talijanskog. 
Plaće se kreću od 3.000 kuna koliko će dobiti pomoćna sobarica do 12.000 kuna koliko će mjesečno primati kuhar-voditelj smjene ili šef kuhinje, piše 
      Glas Slavonije
   .
Upravo ovako dobre plaće možda su i razlog što se dio sugrađana, zbog posla na moru, odlučuje i na otkaze na svojim stalnim poslovima. Jedan od njih je i D.B., koji je zbog smanjenog opsega posla kod svog poslodavca u jednom trgovačkom lancu s punog radnog vremena "skinut" na pola radnog vremena. Plaća mu je sada, kako kaže "mizerna", a poslodavac unatoč tome što ga plaća četiri sata, nerijetko od njega traži da odradi osmosatno radno vrijeme. 
"Razmišljam da dam otkaz i maksimalno iskoristim sezonu, te onda s ušteđenim novcem prezimim do sljedeće, ako se nakon povratka u Osijek ne snađem", priča ovaj mladi Osječanin.
Posao i za studente

Svi zainteresirani za rad na moru trebaju doći u područni ured HZZ-a i ispuniti anketni listić za sezonski rad na moru te ga dostaviti u sobu broj 31 gdje se srijedom u osam sati održavaju i informativni sastanci o mogućnostima sezonskog zapošljavanja na kojem zainteresirani mogu dobiti sve dodatne informacije.
I ove godine posao se nudi od Istre do Dubrovnika, a uključene su sve hotelijerske kuće od Istraturista, Lagune, Solarisa do dubrovačkih hotela.
Studentima se mogu također javiti. I njima se preko student servisa nude raznovrsni poslovi – od pomoćnih konobara preko sobarica do turističkih animatora. 

Evo koliko ove godine mogu zaraditi sezonci na Jadranu

<para>Potraga za sezonskim radnicima u turizmu već se zahuktala iako sezona kreće tek za nekoliko mjeseci. Iz Zavoda za zapošljavanje Danas.hr doznao je da će na obali trebati najmanje 30 tisuća radnika. 
 
Zahvaljujući izostanku ozbiljnijih ulaganja koja bi otvorila nova radna mjesta, zapošljavanje u turizmu jedina je nada koju vojska nezaposlenih ima u to da će pronaći posao, makar on bio samo sezonski. </para>
<para>Veće hotelske kuće već su se dale u potragu za radnicima željenih kvalifikacija jer žele ranije 'rezervirati' dobre radnike, koji u većini slučajeva imaju iskustva u obavljanju sezonskih poslova vezanih uz turizam ili su prethodnih godina bili angažirani kod istih poslodavaca.</para>
<para>Početkom svake godine hrvatski Zavod za zapošljavanje provodi anketu poslodavaca putem koje dobiva uvid u stanje na tržištu rada i u potrebe koje imaju poslodavci za radnicima. Na temelju prikupljenih podataka u djelatnosti ''hoteli i restorani'' utvrđen je manjak konobara, kuhara, sobarica, slastičara, kuhinjskih radnika, te u ''djelatnosti trgovina'': prodavača i trgovca. To će ujedno biti i najtraženija zanimanja.</para>
<heading2>Prekvalifikacijom do nove prilike</heading2>
<para>
Iz HZZ-a kažu kako stalno provode i programe obrazovanja za potrebe tržišta rada, te prekvalifikacijom radnika uspješno zadovoljava potrebe poslodavaca za radnicima turizmu.</para>
<para>Tijekom 2010. godine u turizmu su najtraženija bila zanimanja prodavača, konobara, sobarica, čistačica, kuhara i osoblja u kuhinji, radnika na proizvodnoj liniji, pomoćnog konobara i administrativnog službenika.</para>
<para>''Organiziramo i redovite sastanke većih hotelsko turističkih poduzeća i područnih službi u unutrašnjosti radi odabira sezonskih radnika koji su iskazali spremnost za prostornu migraciju. Tu veliku ulogu imaju Sajmovi poslova koje Zavod organizira u mjesecu ožujku u 22 grada diljem Hrvatske na kojima poslodavci, koji imaju potrebu za sezonskim radnicima, imaju direktan dodir sa nezaposlenim osobama'', poručila nam je Matijana Blašković iz Odjela za odnose s javnošću HZZ-a.</para>
<heading2>Posao za više od 30 tisuća osoba</heading2>
<para>
U 2010. godini na sezonskim je poslovima zaposleno ukupno 30.281 osoba.U 2010. godini na sezonskim je poslovima zaposleno ukupno 30.281 osoba ili 21,5 posto od ukupnoga broja zaposlenih iz evidencije Zavoda. U turizmu na djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane te trgovine na veliko i na malo zaposlilo se 18.350 osoba, dok je u ostalim djelatnostima na sezonskim poslovima zaposleno 11.931 osoba.</para>
<para>Iz HZZ-a smo doznali i da se zapošljavanje osoba iz inozemstva provodi prema Godišnjoj kvoti radnih dozvola za zapošljavanje stranaca, te je tako u lani godišnja kvota radnih dozvola za turizam i ugostiteljstvo bila 138 radnih dozvola. Odlukom Vlade Republike Hrvatske u 2011. godini nema novih kvota za zapošljavanje stranaca već će samo biti moguće produženje postojećih.</para>
<heading4>Vezani članci:</heading4>
<para>
arti-201102150101006
arti-201102140151006
arti-201101270069006
arti-201101190056006</para>

Tko će najviše zaraditi tijekom sezone? Zavod za zapošljavanje sramotno je zatajio da u Hrvatskoj posla nema za 334.327 ljudi, ali to ne znači da oni ne postoje. 
Potraga za sezonskim radnicima u turizmu već se zahuktala iako sezona kreće tek za nekoliko mjeseci.  Iz Zavoda za zapošljavanje Danas.hr doznao je da će na obali trebati najmanje 30 tisuća radnika. 
 
Zahvaljujući izostanku ozbiljnijih ulaganja koja bi otvorila nova radna mjesta, zapošljavanje u turizmu jedina je nada koju vojska nezaposlenih ima u to da će pronaći posao, makar on bio samo sezonski. 
Veće hotelske kuće već su se dale u potragu za radnicima željenih kvalifikacija jer žele ranije 'rezervirati' dobre radnike, koji u većini slučajeva imaju iskustva u obavljanju sezonskih poslova vezanih uz turizam ili su prethodnih godina bili angažirani kod istih poslodavaca.
Početkom svake godine hrvatski Zavod za zapošljavanje provodi anketu poslodavaca putem koje dobiva uvid u stanje na tržištu rada i u potrebe koje imaju poslodavci za radnicima. Na temelju prikupljenih podataka u djelatnosti ''hoteli i restorani'' utvrđen je manjak konobara, kuhara, sobarica, slastičara, kuhinjskih radnika, te u ''djelatnosti trgovina'': prodavača i trgovca. To će ujedno biti i najtraženija zanimanja.
Prekvalifikacijom do nove prilike

Iz HZZ-a kažu kako stalno provode i programe obrazovanja za potrebe tržišta rada, te prekvalifikacijom radnika uspješno zadovoljava potrebe poslodavaca za radnicima turizmu.
Tijekom 2010. godine u turizmu su najtraženija bila zanimanja prodavača, konobara, sobarica, čistačica, kuhara i osoblja u kuhinji, radnika na proizvodnoj liniji, pomoćnog konobara i administrativnog službenika.
''Organiziramo i redovite sastanke većih hotelsko turističkih poduzeća i područnih službi u unutrašnjosti radi odabira sezonskih radnika koji su iskazali spremnost za prostornu migraciju. Tu veliku ulogu imaju Sajmovi poslova koje Zavod organizira u mjesecu ožujku u 22 grada diljem Hrvatske na kojima poslodavci, koji imaju potrebu za sezonskim radnicima, imaju direktan dodir sa nezaposlenim osobama'', poručila nam je Matijana Blašković iz Odjela za odnose s javnošću HZZ-a.
Posao za više od 30 tisuća osoba

U 2010. godini na sezonskim je poslovima zaposleno ukupno 30.281 osoba.U 2010. godini na sezonskim je poslovima zaposleno ukupno 30.281 osoba ili 21,5 posto od ukupnoga broja zaposlenih iz evidencije Zavoda. U turizmu na djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane te trgovine na veliko i na malo zaposlilo se 18.350 osoba, dok je u ostalim djelatnostima na sezonskim poslovima zaposleno 11.931 osoba.
Iz HZZ-a smo doznali i da se zapošljavanje osoba iz inozemstva provodi prema Godišnjoj kvoti radnih dozvola za zapošljavanje stranaca, te je tako u lani godišnja kvota radnih dozvola za turizam i ugostiteljstvo bila 138 radnih dozvola. Odlukom Vlade Republike Hrvatske u 2011. godini nema novih kvota za zapošljavanje stranaca već će samo biti moguće produženje postojećih.
Vezani članci:

arti-201102150101006
arti-201102140151006
arti-201101270069006
arti-201101190056006 

Tko će najviše zaraditi tijekom sezone?

<para>Sezonska ispomoć turističkim profesionalcima, koja uglavnom dolazi iz unutrašnjosti, ljeti radi za otprilike od tri do šest tisuća kuna. To su prosječne mjesečne plaće (ima popriličnih odstupanja), a za njih većini poslodavaca nisu bitni ni stručna sprema ni radno iskustvo, a, prema podacima portala Moj posao, znanje engleskog jezika traži se u tek 36 posto oglasa.</para>
<para>Zanimljivo je da na kraju sezone 54 posto poslodavaca nije pretjerano zadovoljno kako su sezonci odradili posao. Glavna zamjerka nije manjak stručnih znanja, nego motivacije. </para>
<para>Kako bilo, turizam je grana u kojoj je ipak najlakše naći sezonski posao unatoč nešto slabijoj ponudi nego lani.</para>
<para>"U kategoriji turizam i ugostiteljstvo objavljeno je oko 10 posto manje oglasa nego lani", potvrdio je <emphasis>Večernjem listu</emphasis>
 Marko Oltean, voditelj prodaje i odnosa s klijentima na portalu Moj posao. </para>
<para>No, s druge strane, udio tih oglasa u odnosu na ukupan broj oglasa iznosi 15 posto, što je više nego 2009. </para>
<para>U Sindikatu turizma očekuju da će hoteli, restorani, trgovine... ipak angažirati podjednak broj sezonaca kao lani. U 2009. regularno je bilo zaposleno 15.000 ljudi, a koliko ih je radilo na crno, nije poznato.</para>
<para>Sezonskom poslu u turizmu nada se i Zagrepčanka Ivana, koja je cijelu godinu uzaludno tragala za radnim mjestom logopeda. Prisiljena je, kao u studentske dane, potražiti sezonski posao na moru.</para>
<para>"Znam da velike hotelske kuće imaju stalne sezonce, a ne znam može li se mimo toga još uvijek naći nešto pristojno, i da nije na crno", kaže Ivana.</para>
<heading4>Prethodni članci:</heading4>
<para>arti-201004220906006
arti-201005040151006</para>

Traži se 10 posto manje konobara i sobarica U odnosu na 2009., na portalu Moj Posao ove godine traži se oko deset posto manje sezonaca. 
Sezonska ispomoć turističkim profesionalcima, koja uglavnom dolazi iz unutrašnjosti, ljeti radi za otprilike od tri do šest tisuća kuna. To su prosječne mjesečne plaće (ima popriličnih odstupanja), a za njih većini poslodavaca nisu bitni ni stručna sprema ni radno iskustvo, a, prema podacima portala Moj posao, znanje engleskog jezika traži se u tek 36 posto oglasa.
Zanimljivo je da na kraju sezone 54 posto poslodavaca nije pretjerano zadovoljno kako su sezonci odradili posao. Glavna zamjerka nije manjak stručnih znanja, nego motivacije. 
Kako bilo, turizam je grana u kojoj je ipak najlakše naći sezonski posao unatoč nešto slabijoj ponudi nego lani.
"U kategoriji turizam i ugostiteljstvo objavljeno je oko 10 posto manje oglasa nego lani", potvrdio je Večernjem listu
   Marko Oltean, voditelj prodaje i odnosa s klijentima na portalu Moj posao. 
No, s druge strane, udio tih oglasa u odnosu na ukupan broj oglasa iznosi 15 posto, što je više nego 2009. 
U Sindikatu turizma očekuju da će hoteli, restorani, trgovine... ipak angažirati podjednak broj sezonaca kao lani. U 2009. regularno je bilo zaposleno 15.000 ljudi, a koliko ih je radilo na crno, nije poznato.
Sezonskom poslu u turizmu nada se i Zagrepčanka Ivana, koja je cijelu godinu uzaludno tragala za radnim mjestom logopeda. Prisiljena je, kao u studentske dane, potražiti sezonski posao na moru.
"Znam da velike hotelske kuće imaju stalne sezonce, a ne znam može li se mimo toga još uvijek naći nešto pristojno, i da nije na crno", kaže Ivana.
Prethodni članci:
arti-201004220906006
arti-201005040151006 

Traži se 10 posto manje konobara i sobarica

<para>Privatni život Josipa Broza manje je poznat javnosti, a za tu vrstu spoznaje materijal koji je izložen u sklopu izložbe <emphasis>Tito foto</emphasis> je izuzetno dragocjen.</para>
<para>Riječ je o fotografijama čiji je autor sam Josip Broz, a koje su nedavno prvi put predstavljene javnosti u Muzeju istorije Jugoslavije u Beogradu.</para>
<para>Bavljenje fotografijom Titu je bio i do kraja ostao omiljeni hobi. A kako piše na službenim stranicama Muzeja - njegov aparat često je hvatao osoblje, naročito sobarice!</para>
<heading4>Prethodni članci:</heading4>
<para>
arti-201002100253006
arti-201002220190006
arti-200910250088006</para>

Ma kakva Jovanka, Tito se palio na sobarice! Zahvaljujući fotografijama iz privatne kolekcije Josipa Broza Tita koje su izložene u Muzeju istorije Jugoslavije u Beogradu, može se zaključiti da su ipak sobarice bile njegova najveća strast. 
Privatni život Josipa Broza manje je poznat javnosti, a za tu vrstu spoznaje materijal koji je izložen u sklopu izložbe Tito foto je izuzetno dragocjen.
Riječ je o fotografijama čiji je autor sam Josip Broz, a koje su nedavno prvi put predstavljene javnosti u Muzeju istorije Jugoslavije u Beogradu.
Bavljenje fotografijom Titu je bio i do kraja ostao omiljeni hobi. A kako piše na službenim stranicama Muzeja - njegov aparat često je hvatao osoblje, naročito sobarice!
Prethodni članci:

arti-201002100253006
arti-201002220190006
arti-200910250088006 

#sobarice

Lana o eskapadama nestašne sobarice: 'Radila je to posvuda, gosti su se spoticali o nju, a onda vrhunac svega...'

Lana o eskapadama nestašne sobarice: 'Radila je to posvuda, gosti su se spoticali o nju, a onda vrhunac svega...'

Turistički djelatnici neljubazni jer su preopterećeni poslom

Turistički djelatnici neljubazni jer su preopterećeni poslom

Započela utrka za sezonskim poslovima: Zarada od 300 do čak 1.500 eura

Započela utrka za sezonskim poslovima: Zarada od 300 do čak 1.500 eura

Isto poduzeće i radno mjesto, a primaju različitu plaću?!

Isto poduzeće i radno mjesto, a primaju različitu plaću?!

Evo koliko ove godine mogu zaraditi sezonci na Jadranu

Evo koliko ove godine mogu zaraditi sezonci na Jadranu

Tko će najviše zaraditi tijekom sezone?

Tko će najviše zaraditi tijekom sezone?

Traži se 10 posto manje konobara i sobarica

Traži se 10 posto manje konobara i sobarica

Ma kakva Jovanka, Tito se palio na sobarice!

Ma kakva Jovanka, Tito se palio na sobarice!