Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para>
Jedan od glavnih simptoma covida-19 je anosmija, odnosno gubitak mirisa. Oko 44 do 77 osoba koje imaju koronavirus izgube miris, a kod nekih dođe i do poremećaja u osjetilu pa neke stvari imaju potpuno drugačiji miris, prenosi <ulink url="https://www.sciencealert.com/a-morning-sniff-test-could-tell-you-if-you-need-to-get-covid-tested">Science Alert</ulink>.</para>
<para>Iznenadni gubitak mirisa mogao bi biti rani znak covida-20 zbog čega je važno poticati ljude da svakodnevno pokušaju mirisati neke stvari. Takva anosmija obično je prilično rijetka kod drugih virusnih infekcija pa ako netko izgubi osjet mirisa, vjerojatno je zaražen koronavirusom.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="3589bb48-b1c6-11eb-97a8-0242ac13001d"/>
<heading2>Ako osjetite miris, ne znači da nemate covid</heading2>
<para>
Gubitak mirisa vrlo je specifičan za covid-19, ali nemaju svi oboljeli ovaj simptom. Dakle, ako vaš osjet mirisa ispravno funkcionira, ne znači da nemate covid. No, s obzirom na to da je svakodnevna provjera mirisa vrlo specifična i doslovno besplatna, vrlo je koristan alat za provjeru.</para>
<para>Vjeruje se da svakodnevne provjere mirisa kod kuće mogu pomoći u ispunjavanju potrebe za brzim, jeftinim i specifičnim alatom za provjeru. Ako izgubite osjet njuha, samoizolirajte se i kontaktirajte zdravstvenog radnika.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="34856724-b1c6-11eb-ae90-0242ac130026"/>
<para>
 <emphasis>
 Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u 
 </emphasis>
 <emphasis>
 minutu možete pratiti <ulink url="https://net.hr/danas/hrvatska/u-hrvatskoj-vise-od-25-000-oboljelih-od-covida-u-samoizolaciji-gotovo-60-000-ljudi-umiru-ljudi-koji-nisu-morali-umrijeti/">OVDJE</ulink>.
 </emphasis>
</para>

Ovaj 'kućni test' može poprilično jasno otkriti trebate li otići na pravi test na koronavirus Gubitak mirisa vrlo je specifičan za covid-19, ali nemaju svi oboljeli ovaj simptom. Dakle, ako vaš osjet mirisa ispravno funkcionira, ne znači da nemate covid 

Jedan od glavnih simptoma covida-19 je anosmija, odnosno gubitak mirisa. Oko 44 do 77 osoba koje imaju koronavirus izgube miris, a kod nekih dođe i do poremećaja u osjetilu pa neke stvari imaju potpuno drugačiji miris, prenosi Science Alert.
Iznenadni gubitak mirisa mogao bi biti rani znak covida-20 zbog čega je važno poticati ljude da svakodnevno pokušaju mirisati neke stvari. Takva anosmija obično je prilično rijetka kod drugih virusnih infekcija pa ako netko izgubi osjet mirisa, vjerojatno je zaražen koronavirusom.


Ako osjetite miris, ne znači da nemate covid

Gubitak mirisa vrlo je specifičan za covid-19, ali nemaju svi oboljeli ovaj simptom. Dakle, ako vaš osjet mirisa ispravno funkcionira, ne znači da nemate covid. No, s obzirom na to da je svakodnevna provjera mirisa vrlo specifična i doslovno besplatna, vrlo je koristan alat za provjeru.
Vjeruje se da svakodnevne provjere mirisa kod kuće mogu pomoći u ispunjavanju potrebe za brzim, jeftinim i specifičnim alatom za provjeru. Ako izgubite osjet njuha, samoizolirajte se i kontaktirajte zdravstvenog radnika.



   
      Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u 
   
   
      minutu možete pratiti OVDJE.
   
 JEDNOSTAVNO JE I BESPLATNO: 

JEDNOSTAVNO JE I BESPLATNO:

Ovaj 'kućni test' može poprilično jasno otkriti trebate li otići na pravi test na koronavirus

<heading2>Ljudi su jedini sisavci koji ne mogu gutati i disati istovremeno</heading2>
<para>
Svaki drugi sisavac, kao i mnoge druge životinje, može gutati i disati istovremeno, piše <ulink url="http://articles.mercola.com/sites/articles/archive/2012/09/19/10-amazing-human-body-facts.aspx">Mercola</ulink>. Nažalost, kod ljudi to nije slučaj. Mi tu sposobnost imamo u najranijim danima života. Upravo to i je razlog zbog kojeg se bebe ne uguše dok sisaju.</para>
<para>Životinje tu sposobnost imaju doživotno, no čovjek je izgubi kad navrši deset mjeseci. Jedan od glavnih razloga zašto nemamo ovu sposobnost doživotno jest taj što se za razliku od životinja, grkljan kod ljudi nalazi neuobičajeno nisko u grlu. Takav položaj grkljana nam omogućava da proizvodimo široki spektar zvukova koji čine naš govor.
</para>
<heading2>Usamljenost može uzrokovati fizičku bol</heading2>
<para>
Usamljenost je jedna od stvari koju su gotovo svi iskusili makar jednom u životu. No, jeste li znali da je usamljenost i fizički bolna?</para>
<para>Istraživači sa Sveučilišta u Kaliforniji zamolili su volontere da igraju kompjuterske igrice koje simuliraju jednostavne zadatke. U igri sudjeluju dva igrača, od kojih je jedan volonter, a drugi igrač dio je kompjuterskog programa.</para>
<para>Volonteri nisu znali da je 'kompjuterski' igrač dizajniran tako da napusti igru nakon nekoliko minuta. Rezultati su pokazali da su se u trenutku kad je drugi igrač napustio igru, volonteri osjećali usamljeno i odbačeno.</para>
<para>Proučavajući "usamljene" volontere, istraživači su otkrili da se osjećaj usamljenosti zapravo obrađuje u istom dijelu mozga koji obrađuje i fizičku bol. To objašnjava ljudsku želju da se uklopimo u društvo i tražimo prijatelje. Znanstvenici se nadaju da će ove informacije moći iskoristiti za liječenje nekih oblika depresije.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="cb9faadc-92ba-11eb-afac-0242ac120012" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<heading2>Postoji razlog zašto zaboravljamo što smo upravo krenuli napraviti</heading2>
<para>
Jeste li ikada ušli u sobu i potpuno zaboravili zašto ste uopće tu došli? A nakon toga, jeste li ikada primijetili da se ponekad ipak možete sjetiti što ste htjeli napraviti– ako se vratite na prvobitnu lokaciju, pa opet krenete proces ispočetka?</para>
<para>Postoji dobar razlog zašto vam se ovo događa. Istraživači u Švicarskoj su proveli nekoliko eksperimenata vezanih za ljudsko pamćenje. Ispitanici koji su sudjelovali u istraživanju bili su podijeljeni u dvije skupine, te dobili jednostavan zadatak – da prijeđu određenu (istu) udaljenost. Jedina razlika bila je u tome da je jedna grupa morala proći kroz vrata, dok druga nije. Otkriveno je da su tri puta veću vjerojatnost da zaborave svoj zadatak imali ljudi koji su prolazili kroz vrata.</para>
<para>Zaključak na kraju studije bio je da naš um percipira vrata kao 'granicu događanja' i da su odluke koje ste donijeli u jednoj prostoriji 'ostale pohranjene' u toj prostoriji. Upravo zato se i možete sjetiti zadatka kada se vratite natrag, jer se u mozgu aktiviraju sjećanja iz te prostorije.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="6a06c34c-b1cc-11eb-bf18-0242ac140013"/>
<heading2>Imamo puno više od pet osjetila</heading2>
<para>
Još od kako je grčki filozof Aristotel pretpostavio da imamo pet osjeta- vid, sluh, dodir, miris i okus, prihvatili smo to kao činjenicu. No, istina je da ih imamo puno više, odnosno devet, ili čak više od dvadeset (općenito prihvaćen broj u znanstvenim krugovima).</para>
<para>Osim gore navedenih standardnih pet osjetila, najpoznatija su: pritisak, svrbež, termocepcija – mogućnost da osjetimo razlike u temperaturi, propriocepcija – mogućnost da znamo koji je koji dio našeg tijela, senzori napetosti – mogućnost da osjetimo napetost mišića, osjećaj za bol, osjećaj za ravnotežu, kemoreceptori – osjećaj za promjenu u hormonima, žeđ – omogućava našem tijelu da prati razinu hidratacije, glad – upozorava tijelo kada mora nešto pojesti.</para>
<para>Tu je i vrijeme – čulo koje je predmet rasprave, budući da još niti jedna studija nije službeno dokazala da ga možemo percipirati. Ipak, rezultati nekih eksperimenata pokazuju da ljudi imaju zapanjujuće precizan osjećaj za vrijeme.
</para>
<heading2>Osim pravih, u našem mozgu se nalaze i lažna sjećanja</heading2>
<para>
Je li vam se ikada dogodilo da se jasno sjećate stvari za koje znate da se nisu dogodile? Ako nije, onda je velika šansa da jednostavno niste ni svjesni da su neka od sjećanja koje imate potpuno lažna. Naravno, niste jedini koje vlastiti mozak ponekad laže i stvara lažna sjećanja, jer prema brojnim studijama, ovo se događa svim ljudima.</para>
<para>Poznati eksperiment koji je provela Elizabeth Loftus 1994. godine je pokazao koliko je lako prevariti ljudski mozak i u njemu stvoriti lažno sjećanje. Ona je uspjela uvjeriti čak četvrtinu sudionika da su se kao mali izgubili u trgovačkom centru. Iako im se to nikada nije dogodilo, oni su postali 100 posto uvjereni da je to istina.
</para>
<heading2>Naše zjenice mogu otkriti sviđa li nam se netko ili ne</heading2>
<para>
Ako su nam zjenice proširene dok nekoga gledamo, znači da nam je prizor vizualno privlačan i ugodan za gledati. Ovo se ne događa samo kada nam je osoba privlačna, već i kada gledamo neki predmet koji nam se sviđa ili neki lijep prizor kao što je zalazak sunca.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="ea56845c-92a4-11eb-b58e-0242ac120010" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<heading2>Zijevanjem hladimo mozak</heading2>
<para>
Za većinu je zijevanje znak pospanosti. No, nova studija provedena na Sveučilištu u Arizoni pokazuje da bi zijevanje moglo biti način na koji tijelo hladi mozak, odnosno da je zijevanje termo-regulatorna radnja.</para>
<para>Istraživači su otkrili da zijevamo više tijekom zime, jer je temperatura vanjskog zraka hladnija nego unutarnja tjelesna temperatura. Kada zijevamo unosimo veću količinu vanjskog hladnijeg zraka u tijelo, što dovodi do hlađenja mozga. Istraživači su također otkrili da ljudi manje zijevaju kada je vanjska temperatura ili jednaka ili viša od unutarnje tjelesne temperature.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="308f04f2-b1cd-11eb-baf9-0242ac140054"/>
<heading2>Mozak stvara dovoljno struje kao jedna žarulja od 10 W</heading2>
<para>
Naš mozak sadrži oko 100 milijardi mikroskopskih ćelija koji se zovu neuroni. Za 100 milijardi neurona bi nam bilo potrebno više od 3.000 godina da ih sve izbrojimo jedan po jedan! Kada sanjamo, smijemo se, mislimo, krećemo se, što god da radimo, kroz neurone se kreće milijarde kemijskih i električnih signala. Aktivnost u mozgu nikada ne prestaje.Naši neuroni kreiraju i pošalju više poruka nego svi telefoni na svijetu.</para>
<para>I dok jedan neuron stvara samo malu količinu električne energije, svi zajedno mogu generirati dovoljno električne energije da uključi i napaja jednu sijalicu od 10 W.
</para>
<heading2>Mi smo devet posto virus</heading2>
<para>
Tijekom Human Genome projekta znanstvenici su bili iznenađeni podatkom da su virusi dosta zapravo pridonijeli našem DNK. Virusi se ne mogu reproducirati sami od sebe – i zbog toga neki virusi moraju ubaciti svoj DNK u stanice domaćina kako bi se razmnožavali. Ako se virus infiltrira u spermu ili jajčane stanice, potomci mogu nositi DNK tog virusa u sve i jednoj stanici.</para>
<para>To se dogodilo toliko često tijekom ljudske evolucije da je najmanje devet posto našeg gena ustvari jedan običan virus.</para>

Nekoliko zanimljivih činjenica koje sigurno ne znate o sebi Ovo su neke vrlo zanimljive činjenice koje možda i niste znali o svom tijelu. 
Ljudi su jedini sisavci koji ne mogu gutati i disati istovremeno

Svaki drugi sisavac, kao i mnoge druge životinje, može gutati i disati istovremeno, piše Mercola. Nažalost, kod ljudi to nije slučaj. Mi tu sposobnost imamo u najranijim danima života. Upravo to i je razlog zbog kojeg se bebe ne uguše dok sisaju.
Životinje tu sposobnost imaju doživotno, no čovjek je izgubi kad navrši deset mjeseci. Jedan od glavnih razloga zašto nemamo ovu sposobnost doživotno jest taj što se za razliku od životinja, grkljan kod ljudi nalazi neuobičajeno nisko u grlu. Takav položaj grkljana nam omogućava da proizvodimo široki spektar zvukova koji čine naš govor.

Usamljenost može uzrokovati fizičku bol

Usamljenost je jedna od stvari koju su gotovo svi iskusili makar jednom u životu. No, jeste li znali da je usamljenost i fizički bolna?
Istraživači sa Sveučilišta u Kaliforniji zamolili su volontere da igraju kompjuterske igrice koje simuliraju jednostavne zadatke. U igri sudjeluju dva igrača, od kojih je jedan volonter, a drugi igrač dio je kompjuterskog programa.
Volonteri nisu znali da je 'kompjuterski' igrač dizajniran tako da napusti igru nakon nekoliko minuta. Rezultati su pokazali da su se u trenutku kad je drugi igrač napustio igru, volonteri osjećali usamljeno i odbačeno.
Proučavajući "usamljene" volontere, istraživači su otkrili da se osjećaj usamljenosti zapravo obrađuje u istom dijelu mozga koji obrađuje i fizičku bol. To objašnjava ljudsku želju da se uklopimo u društvo i tražimo prijatelje. Znanstvenici se nadaju da će ove informacije moći iskoristiti za liječenje nekih oblika depresije.

   

Postoji razlog zašto zaboravljamo što smo upravo krenuli napraviti

Jeste li ikada ušli u sobu i potpuno zaboravili zašto ste uopće tu došli? A nakon toga, jeste li ikada primijetili da se ponekad ipak možete sjetiti što ste htjeli napraviti– ako se vratite na prvobitnu lokaciju, pa opet krenete proces ispočetka?
Postoji dobar razlog zašto vam se ovo događa. Istraživači u Švicarskoj su proveli nekoliko eksperimenata vezanih za ljudsko pamćenje. Ispitanici koji su sudjelovali u istraživanju bili su podijeljeni u dvije skupine, te dobili jednostavan zadatak – da prijeđu određenu (istu) udaljenost. Jedina razlika bila je u tome da je jedna grupa morala proći kroz vrata, dok druga nije. Otkriveno je da su tri puta veću vjerojatnost da zaborave svoj zadatak imali ljudi koji su prolazili kroz vrata.
Zaključak na kraju studije bio je da naš um percipira vrata kao 'granicu događanja' i da su odluke koje ste donijeli u jednoj prostoriji 'ostale pohranjene' u toj prostoriji. Upravo zato se i možete sjetiti zadatka kada se vratite natrag, jer se u mozgu aktiviraju sjećanja iz te prostorije.


Imamo puno više od pet osjetila

Još od kako je grčki filozof Aristotel pretpostavio da imamo pet osjeta- vid, sluh, dodir, miris i okus, prihvatili smo to kao činjenicu. No, istina je da ih imamo puno više, odnosno devet, ili čak više od dvadeset (općenito prihvaćen broj u znanstvenim krugovima).
Osim gore navedenih standardnih pet osjetila, najpoznatija su: pritisak, svrbež, termocepcija – mogućnost da osjetimo razlike u temperaturi, propriocepcija – mogućnost da znamo koji je koji dio našeg tijela, senzori napetosti – mogućnost da osjetimo napetost mišića, osjećaj za bol, osjećaj za ravnotežu, kemoreceptori – osjećaj za promjenu u hormonima, žeđ – omogućava našem tijelu da prati razinu hidratacije, glad – upozorava tijelo kada mora nešto pojesti.
Tu je i vrijeme – čulo koje je predmet rasprave, budući da još niti jedna studija nije službeno dokazala da ga možemo percipirati. Ipak, rezultati nekih eksperimenata pokazuju da ljudi imaju zapanjujuće precizan osjećaj za vrijeme.

Osim pravih, u našem mozgu se nalaze i lažna sjećanja

Je li vam se ikada dogodilo da se jasno sjećate stvari za koje znate da se nisu dogodile? Ako nije, onda je velika šansa da jednostavno niste ni svjesni da su neka od sjećanja koje imate potpuno lažna. Naravno, niste jedini koje vlastiti mozak ponekad laže i stvara lažna sjećanja, jer prema brojnim studijama, ovo se događa svim ljudima.
Poznati eksperiment koji je provela Elizabeth Loftus 1994. godine je pokazao koliko je lako prevariti ljudski mozak i u njemu stvoriti lažno sjećanje. Ona je uspjela uvjeriti čak četvrtinu sudionika da su se kao mali izgubili u trgovačkom centru. Iako im se to nikada nije dogodilo, oni su postali 100 posto uvjereni da je to istina.

Naše zjenice mogu otkriti sviđa li nam se netko ili ne

Ako su nam zjenice proširene dok nekoga gledamo, znači da nam je prizor vizualno privlačan i ugodan za gledati. Ovo se ne događa samo kada nam je osoba privlačna, već i kada gledamo neki predmet koji nam se sviđa ili neki lijep prizor kao što je zalazak sunca.

   

Zijevanjem hladimo mozak

Za većinu je zijevanje znak pospanosti. No, nova studija provedena na Sveučilištu u Arizoni pokazuje da bi zijevanje moglo biti način na koji tijelo hladi mozak, odnosno da je zijevanje termo-regulatorna radnja.
Istraživači su otkrili da zijevamo više tijekom zime, jer je temperatura vanjskog zraka hladnija nego unutarnja tjelesna temperatura. Kada zijevamo unosimo veću količinu vanjskog hladnijeg zraka u tijelo, što dovodi do hlađenja mozga. Istraživači su također otkrili da ljudi manje zijevaju kada je vanjska temperatura ili jednaka ili viša od unutarnje tjelesne temperature.


Mozak stvara dovoljno struje kao jedna žarulja od 10 W

Naš mozak sadrži oko 100 milijardi mikroskopskih ćelija koji se zovu neuroni. Za 100 milijardi neurona bi nam bilo potrebno više od 3.000 godina da ih sve izbrojimo jedan po jedan! Kada sanjamo, smijemo se, mislimo, krećemo se, što god da radimo, kroz neurone se kreće milijarde kemijskih i električnih signala. Aktivnost u mozgu nikada ne prestaje.Naši neuroni kreiraju i pošalju više poruka nego svi telefoni na svijetu.
I dok jedan neuron stvara samo malu količinu električne energije, svi zajedno mogu generirati dovoljno električne energije da uključi i napaja jednu sijalicu od 10 W.

Mi smo devet posto virus

Tijekom Human Genome projekta znanstvenici su bili iznenađeni podatkom da su virusi dosta zapravo pridonijeli našem DNK. Virusi se ne mogu reproducirati sami od sebe – i zbog toga neki virusi moraju ubaciti svoj DNK u stanice domaćina kako bi se razmnožavali. Ako se virus infiltrira u spermu ili jajčane stanice, potomci mogu nositi DNK tog virusa u sve i jednoj stanici.
To se dogodilo toliko često tijekom ljudske evolucije da je najmanje devet posto našeg gena ustvari jedan običan virus. VRIJEME JE DA DOZNATE: 

VRIJEME JE DA DOZNATE:

Nekoliko zanimljivih činjenica koje sigurno ne znate o sebi

<para>
Neke stvari toliko su duboko usađene u našu svijest da bespogovorno vjerujemo u njih. No, neke od tih 'činjenica', koje se uče čak i u školi, uopće nisu istina, piše 
 <ulink url="http://science.howstuffworks.com/science-vs-myth/everyday-myths/10-false-facts1.htm">How Stuff Works.</ulink>
 
</para>
<heading2>1. Mount Everest zapravo nije najviša planina na svijetu.</heading2>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="039d6612-92a8-11eb-b20f-0242ac120011" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Ako računate i dio koji se nalazi ispod mora, najviša planina na Zemlji je vulkan Mauna Kea, s ukupnom visinom od 10.100 metara. Mount Everest je visok 8848 metara.
</para>
<heading2>2. Deoksidirana krv nije plava (kao ni kraljevska).</heading2>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="031a6686-92a8-11eb-be39-0242ac120011" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Iako vene izgledaju plavo kroz kožu, one su zapravo veoma tamnocrvene boje. Kada krv prokola vašim tijelom, postaje manje oksidirana, a time i tamnija.
</para>
<heading2>3. Kameleoni ne mijenjaju boju kako bi se uklopili u okoliš.</heading2>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="02c27b7e-92a8-11eb-82aa-0242ac120011" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Zapravo se to događa kada se u njia zbivaju psihološke i emocionalne promjene (primjerice, kada se boje).
</para>
<heading2>4. Kapa glavu čuva - ali kroz glavu se NE gubi najviše topline.</heading2>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="c868105c-9233-11eb-92d3-0242ac120010" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Ljudsko tijelo gubi toplinu jednako u svim dijelovima tijela, od glave do pete.
</para>
<heading2>5. Staklo nije tekućina.</heading2>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="02a1c7da-92a8-11eb-bfe6-0242ac120011" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Iako se čini kao da se stari stakleni prozori rastapaju, to nije zbog toga što je staklo tekućina, već zato što nije dobro napravljeno.
</para>
<heading2>6. Kineski zid ne vidi se iz svemira.</heading2>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="05c70fba-92a8-11eb-bee7-0242ac120012" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Unatoč njegovoj veličini, ne, ne vidi se iz svemira.
</para>
<heading2>7. Majke ptice neće napustiti svoje ptiće ako ih dirate.</heading2>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="04ba5cbc-92a8-11eb-b80b-0242ac12000f" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Ptice zapravo imaju užasno loš njuh pa nema nikakvog rizika da neće prepoznati djecu jer ste ih vi dirali. One neće ni primijetiti da su im djeca promijenila miris. Ipak, nemojte im maltretirati ptiće.
</para>
<heading2>8. Različiti dijelovi jezika ne prepoznaju različite okuse.</heading2>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="062e3ef6-92a8-11eb-a773-0242ac120010" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Sjećate se onog crteža iz udžbenika za prirodu i društvo na kojem su različiti dijelovi jezika različito obojeni?
Obična laž.
S veoma rijetkim iznimkama, okusni pupoljci na čitavom jeziku jednako prepoznaju sve okuse.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="060cf4a8-92a8-11eb-9c2d-0242ac120010" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>A osjet boli? Vidite da smo u pravu.
</para>
<heading2>10. Kolumbo nije mislio da je Zemlja okrugla.</heading2>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="033e8426-92a8-11eb-8d79-0242ac120011" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Još otkad su stari Grci to shvatili jednostavnom logikom, ljudi znaju da Zemlja nije okrugla. Iako zvuči kao odlična priča, Kolumbo nije otplovio u zalazak sunca vjerujući kako je Zemlja ravna ploča.</para>

10 stvari koje 'svi znaju', a uopće nisu točne Za ovih deset stvari svi tvrde da su istinite, iako uopće nisu točne. 

Neke stvari toliko su duboko usađene u našu svijest da bespogovorno vjerujemo u njih. No, neke od tih 'činjenica', koje se uče čak i u školi, uopće nisu istina, piše 
      How Stuff Works.
   

1. Mount Everest zapravo nije najviša planina na svijetu.

   

Ako računate i dio koji se nalazi ispod mora, najviša planina na Zemlji je vulkan Mauna Kea, s ukupnom visinom od 10.100 metara. Mount Everest je visok 8848 metara.

2. Deoksidirana krv nije plava (kao ni kraljevska).

   

Iako vene izgledaju plavo kroz kožu, one su zapravo veoma tamnocrvene boje. Kada krv prokola vašim tijelom, postaje manje oksidirana, a time i tamnija.

3. Kameleoni ne mijenjaju boju kako bi se uklopili u okoliš.

   

Zapravo se to događa kada se u njia zbivaju psihološke i emocionalne promjene (primjerice, kada se boje).

4. Kapa glavu čuva - ali kroz glavu se NE gubi najviše topline.

   

Ljudsko tijelo gubi toplinu jednako u svim dijelovima tijela, od glave do pete.

5. Staklo nije tekućina.

   

Iako se čini kao da se stari stakleni prozori rastapaju, to nije zbog toga što je staklo tekućina, već zato što nije dobro napravljeno.

6. Kineski zid ne vidi se iz svemira.

   

Unatoč njegovoj veličini, ne, ne vidi se iz svemira.

7. Majke ptice neće napustiti svoje ptiće ako ih dirate.

   

Ptice zapravo imaju užasno loš njuh pa nema nikakvog rizika da neće prepoznati djecu jer ste ih vi dirali. One neće ni primijetiti da su im djeca promijenila miris. Ipak, nemojte im maltretirati ptiće.

8. Različiti dijelovi jezika ne prepoznaju različite okuse.

   

Sjećate se onog crteža iz udžbenika za prirodu i društvo na kojem su različiti dijelovi jezika različito obojeni?
Obična laž.
S veoma rijetkim iznimkama, okusni pupoljci na čitavom jeziku jednako prepoznaju sve okuse.

   

A osjet boli? Vidite da smo u pravu.

10. Kolumbo nije mislio da je Zemlja okrugla.

   

Još otkad su stari Grci to shvatili jednostavnom logikom, ljudi znaju da Zemlja nije okrugla. Iako zvuči kao odlična priča, Kolumbo nije otplovio u zalazak sunca vjerujući kako je Zemlja ravna ploča. ČINJENICE? PA BAŠ I NE, ZAPRAVO SU NEISTINE: 

ČINJENICE? PA BAŠ I NE, ZAPRAVO SU NEISTINE:

10 stvari koje 'svi znaju', a uopće nisu točne

<para>
Doktorica <ulink url="https://www.drtammynelson.com/live_teleclasses/">Tammy Nelson</ulink> kaže kako meditacija može napraviti veliku promjenu.</para>
<para>"Meditacija je sjajan način da smanjite stres i dođete u dodir s tijelom. Osigurat će vam više energije za seks, povećat će uzbuđenje i pomoći da umom budete prisutni trenutku", tvrdi terapeutica.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="3266aec2-b1ca-11eb-845a-0242ac14006a"/>
<heading2>Kako funkcionira?</heading2>
<para>
Mnogi izbegavaju seks zbog umora od stresnog dana koji je prethodio. Međutim, istraživanja pokazuju da meditacija može smanjiti anksioznost i utjecati na snižavanje razine hormona stresa odnosno kortizola.</para>
<para>Kada se smanji stres, osjetila se povećavaju, ističe stručnjakinja za meditaciju Emily Fletcher.</para>
<para>"Kada se vaše tijelo bori sa stresom, osjetila nisu toliko jaka. Ali, kada smo smireni, možemo osjetiti okuse, dodire, osjećaje, mirise i zvukove puno intenzivnije", pojasnila je za <ulink url="http://www.zivamind.com/">ZivaMind</ulink>.</para>
<para>Blagodati meditacije s vremenom se povećavaju, pa ćete moći brže i bolje doći do orgazma, ali i intenzivnije ga doživjeti.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="ae96fba6-b1c9-11eb-9d54-0242ac150028"/>
<heading2>Što napraviti?</heading2>
<para>
Fletcher kaže kako se najbolji efekti postižu vježbanjem joge, ali postoje i vježbe koje možete raditi kod kuće, prije doručka i kave.</para>
<para>Sjednite uspravno s leđima prislonjenima uza zid. Koncentrirajte se na disanje i riječ 'om'. Nakon pet minuta vježbi disanja u ovom položaju, provedite još dvije minute razmišljajući o svemu u životu na čemu ste zahvalni.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="73d2c252-b1c9-11eb-9e82-0242ac15001b"/>
<heading2>Vježba koja budi osjetila</heading2>
<para>
Ova tehnika se može primijeniti dok se tuširate ili šetate do posla. Fokusirajte se na zvukove iz okoline, a onda i na najupečatljiviju fizičku senzaciju. Potom se mislima krećite kroz stvari koje možete vidjeti, namirisati i okusiti.</para>
<para>Onda pokušajte u glavi zadržati osjećaje svih pet osjetila odjednom. Ako vam nešto odvuče pažnju tijekom seksa, možete ovo pokušati nekih 30 do 60 sekundi kako biste se vratili 'u zonu'.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="209b33ac-b1ca-11eb-b6a3-0242ac14003b"/>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/watch?v=ynzHRz2hciQ"/>

Samo meditacijom možete postići fantastični orgazam Brojni su razlozi zbog kojih ne možete postići vrhunski orgazam. Možda je predigra bila loša, možda partner nešto pogrešno radi, možda vas ometa nešto sa strane poput kućnog ljubimca... 

Doktorica Tammy Nelson kaže kako meditacija može napraviti veliku promjenu.
"Meditacija je sjajan način da smanjite stres i dođete u dodir s tijelom. Osigurat će vam više energije za seks, povećat će uzbuđenje i pomoći da umom budete prisutni trenutku", tvrdi terapeutica.


Kako funkcionira?

Mnogi izbegavaju seks zbog umora od stresnog dana koji je prethodio. Međutim, istraživanja pokazuju da meditacija može smanjiti anksioznost i utjecati na snižavanje razine hormona stresa odnosno kortizola.
Kada se smanji stres, osjetila se povećavaju, ističe stručnjakinja za meditaciju Emily Fletcher.
"Kada se vaše tijelo bori sa stresom, osjetila nisu toliko jaka. Ali, kada smo smireni, možemo osjetiti okuse, dodire, osjećaje, mirise i zvukove puno intenzivnije", pojasnila je za ZivaMind.
Blagodati meditacije s vremenom se povećavaju, pa ćete moći brže i bolje doći do orgazma, ali i intenzivnije ga doživjeti.


Što napraviti?

Fletcher kaže kako se najbolji efekti postižu vježbanjem joge, ali postoje i vježbe koje možete raditi kod kuće, prije doručka i kave.
Sjednite uspravno s leđima prislonjenima uza zid. Koncentrirajte se na disanje i riječ 'om'. Nakon pet minuta vježbi disanja u ovom položaju, provedite još dvije minute razmišljajući o svemu u životu na čemu ste zahvalni.


Vježba koja budi osjetila

Ova tehnika se može primijeniti dok se tuširate ili šetate do posla. Fokusirajte se na zvukove iz okoline, a onda i na najupečatljiviju fizičku senzaciju. Potom se mislima krećite kroz stvari koje možete vidjeti, namirisati i okusiti.
Onda pokušajte u glavi zadržati osjećaje svih pet osjetila odjednom. Ako vam nešto odvuče pažnju tijekom seksa, možete ovo pokušati nekih 30 do 60 sekundi kako biste se vratili 'u zonu'.


 OMMMMM: 

OMMMMM:

Samo meditacijom možete postići fantastični orgazam

<heading2>1. Promijenite seksualnu rutinu</heading2>
<para>
Analizirajte svoj seksualni život. Je li predvidljiv? Je li riječ više o utrci do orgazma nego uživanju? Ako ste odgovorili potvrdno, vrijeme je da promijenite rutinu. Ustanite i pokušajte razbiti začarani krug onoga što ustaljeno radite, čineći suprotno. Isprobajte drugo doba dana, pozu, prostor i već ćete vidjeti poboljšanje.</para>
<heading2>2. Pokažite mu svoj seksipil</heading2>
<para>
Nije uvijek sjajna ideja cupkati po kući u ubojitim štiklama i seksi donjem rublju, no zašto ga ne biste uzbudili tako što ćete brisati prašinu odjeveni samo u tange?! Muškarci su vizualni tipovi, pa im pokažite koliko ste seksi.</para>
<heading2>3. Odvojite dovoljno vremena</heading2>
<para>
Iako bi seks trebao biti spontana stvar u kojoj vam krv zakola i strasti eksplodiraju, pritisak obaveza, djece, posla i vođenja kućanstva može vam oduzeti vrijeme potrebno za seks. Pokušajte mu nagovijestiti da se veselite seksu, te mu šaljite 'razigrane' sms-ove i mailove tijekom dana. Iako je spontanost sjajan način podizanja raspoloženja, iščekivanje nečeg planiranog isto može biti itekako zabavno.</para>
<heading2>4. Pogledajte unatrag</heading2>
<para>
Sjećate li se onih dana s početka veze kad ste bili ludi jedno za drugim i niste mogli skinuti ruke s njega? Većina parova se tog razdoblja prisjeća s nostalgijom, pa pokušajte ponoviti te trenutke. Isplanirajte večeru i prisjetite se vašeg prvog susreta, što vas je u početku privuklo jedno drugome, vašeg prvog izlaska... Sjetite se seksualne veze, nadimaka, osobnih šala. Pustite neku senzualnu glazbu i plešite po dnevnoj sobi na pjesme na koje ste nekoć zajedno plesali. Vratite uzbuđenje zbog seksa tako što ćete to učiniti negdje gdje biste mogli biti uhvaćeni. Budući da dijelite bogatu povijest, uživajte u njoj - oni parovi koji to čine ostaju i povezaniji.</para>
<heading2>5. Dobro je razgovarati</heading2>
<para>
Nikad nemojte spavati ljutiti. Nepisano pravilo sjajnih veza je da stvarno razgovarate. Budite otvoreni i iskreni. Razgovarajte o stvarima koje ne volite jedno na drugom, o iritantnim navikama, no zapamtite da spominjete i pozitivne stvari. Komunicirajte o tome što je važno u vašoj vezi, te znajte da jednostavno navođenje razloga zašto se volite može održati strast na životu.</para>
<heading2>6. Zadržite tajnovitost</heading2>
<para>
Malo tajnovitosti dodat će sjaja u vaš ljubavni život. Ponekad kad živite zajedno nekoliko godina, postanete previše 'udomaćeni' jedno pred i sa drugim. Zato zadržite malo tajnovitosti i tako začinite vezu.</para>
<heading2>7. Razmazite svoja osjetila</heading2>
<para>
Pretvorite spavaću sobu u egzotični budoar dodajući svilu, satenske plahte i boje zbog kojih ćete se osjećati seksi. Zajedno pripremite jela koja sadrže afrodizijake ili podijelite kupku uz svijeće i mirisna ulja. Pronađite vremena da razmazite svoja osjetila i vjerujte da će vam se uskoro i libido probuditi.</para>

Zanimljivi načini na koje možete uzbuditi svojeg muškarca Događa li vam se u posljednje vrijeme da su aktivnosti u spavaćoj sobi pomalo zamrle? Ili vam je jednostavno dosadno? Pratite naših sedam koraka do boljeg seksa i napunite ponovno svoj libido. 
1. Promijenite seksualnu rutinu

Analizirajte svoj seksualni život. Je li predvidljiv? Je li riječ više o utrci do orgazma nego uživanju? Ako ste odgovorili potvrdno, vrijeme je da promijenite rutinu. Ustanite i pokušajte razbiti začarani krug onoga što ustaljeno radite, čineći suprotno. Isprobajte drugo doba dana, pozu, prostor i već ćete vidjeti poboljšanje.
2. Pokažite mu svoj seksipil

Nije uvijek sjajna ideja cupkati po kući u ubojitim štiklama i seksi donjem rublju, no zašto ga ne biste uzbudili tako što ćete brisati prašinu odjeveni samo u tange?! Muškarci su vizualni tipovi, pa im pokažite koliko ste seksi.
3. Odvojite dovoljno vremena

Iako bi seks trebao biti spontana stvar u kojoj vam krv zakola i strasti eksplodiraju, pritisak obaveza, djece, posla i vođenja kućanstva može vam oduzeti vrijeme potrebno za seks. Pokušajte mu nagovijestiti da se veselite seksu, te mu šaljite 'razigrane' sms-ove i mailove tijekom dana. Iako je spontanost sjajan način podizanja raspoloženja, iščekivanje nečeg planiranog isto može biti itekako zabavno.
4. Pogledajte unatrag

Sjećate li se onih dana s početka veze kad ste bili ludi jedno za drugim i niste mogli skinuti ruke s njega? Većina parova se tog razdoblja prisjeća s nostalgijom, pa pokušajte ponoviti te trenutke. Isplanirajte večeru i prisjetite se vašeg prvog susreta, što vas je u početku privuklo jedno drugome, vašeg prvog izlaska... Sjetite se seksualne veze, nadimaka, osobnih šala. Pustite neku senzualnu glazbu i plešite po dnevnoj sobi na pjesme na koje ste nekoć zajedno plesali. Vratite uzbuđenje zbog seksa tako što ćete to učiniti negdje gdje biste mogli biti uhvaćeni. Budući da dijelite bogatu povijest, uživajte u njoj - oni parovi koji to čine ostaju i povezaniji.
5. Dobro je razgovarati

Nikad nemojte spavati ljutiti. Nepisano pravilo sjajnih veza je da stvarno razgovarate. Budite otvoreni i iskreni. Razgovarajte o stvarima koje ne volite jedno na drugom, o iritantnim navikama, no zapamtite da spominjete i pozitivne stvari. Komunicirajte o tome što je važno u vašoj vezi, te znajte da jednostavno navođenje razloga zašto se volite može održati strast na životu.
6.  Zadržite tajnovitost

Malo tajnovitosti dodat će sjaja u vaš ljubavni život. Ponekad kad živite zajedno nekoliko godina, postanete previše 'udomaćeni' jedno pred i sa drugim. Zato zadržite malo tajnovitosti i tako začinite vezu.
7. Razmazite svoja osjetila

Pretvorite spavaću sobu u egzotični budoar dodajući svilu, satenske plahte i boje zbog kojih ćete se osjećati seksi. Zajedno pripremite jela koja sadrže afrodizijake ili podijelite kupku uz svijeće i mirisna ulja. Pronađite vremena da razmazite svoja osjetila i vjerujte da će vam se uskoro i libido probuditi. 

Zanimljivi načini na koje možete uzbuditi svojeg muškarca

<para>- Mišići u oku se pomiču 100.000 puta dnevno. Da bi vaše noge jednako vježbale, morali biste prijeći čak 100 kilometara.</para>
<para>-U vašem pupku se nalaze tisuće bakterija koje bi mogle dformirati eko sistem veličine prašume.
Tijekom ivota proizvedete toliko pljuvačke da biste mogli napuniti bazen.</para>
<para>- Ljudski nos zapamti 50.000 različitih mirisa.</para>
<para>- Krvna zrnca prijeđu cijelim organizmom za 20 sekundi.
Odrastla osoba ima sedam oktiliona atoma.</para>
<para>- Bebe imaju 60 kostiju više od odraslih.</para>
<para>- Atomi koji od kojih se sastoji naše tijelo uglavnom su prazan prostor, a bez njih bi ljudi bi bili znatno sitniji. Ukoliko bismo izgubili taj prazan prostor, naše tijelo moglo bi stati u kocku čije stranice su manje od petstotog dijela centimetra.
Svaki atom u našem tijelu je star milijarde godina.</para>
<para>- Ovisno o godinama, vjerojatno na trepavicama imate grinje. Ova mala stvorenja žive u starim stanicama kože. Uglavnom su bezopasne, iako kod malog broja ljudi mogu izazvati alergijske reakcije. Ove grinje su izuzetno sitne. Mogu narasti do trećine milimetra i gotovo su prozirne, pa ih je nemoguće vidjeti golim okom.</para>
<para>- Unatoč tome što ste dosad znali i što su vas učili, imate više od pet osjetila. Stavite ruku nekoliko centimetara od izvora topline. Nijedno od vaših osjetila neće vas 'upozoriti' da se možete opeći. Međutim, ipak s određene udaljenosti osjećate opasnost i nećete ga dotaknuti i to zahvaljujući dodatnom osjetilu – toplotnim senzorima u koži.</para>

Zapanjit će vas, ali ove stvari o svom tijelu sigurno niste znali Ljudsko tijelo je nevjerojatan stroj. Otkrivamo vam nekoliko činjenica koje zasigurno niste znali, a pomoći će vam da na svoje tijelo gledate potpuno drugim očima. 
- Mišići u oku se pomiču 100.000 puta dnevno. Da bi vaše noge jednako vježbale, morali biste prijeći čak 100 kilometara.
-U vašem pupku se nalaze tisuće bakterija koje bi mogle dformirati eko sistem veličine prašume.
Tijekom ivota proizvedete toliko pljuvačke da biste mogli napuniti bazen.
- Ljudski nos zapamti 50.000 različitih mirisa.
- Krvna zrnca prijeđu cijelim organizmom za 20 sekundi.
Odrastla osoba ima sedam oktiliona atoma.
- Bebe imaju 60 kostiju više od odraslih.
- Atomi koji od kojih se sastoji naše tijelo uglavnom su prazan prostor, a bez njih bi ljudi bi bili znatno sitniji. Ukoliko bismo izgubili taj prazan prostor, naše tijelo moglo bi stati u kocku čije stranice su manje od petstotog dijela centimetra.
Svaki atom u našem tijelu je star milijarde godina.
- Ovisno o godinama, vjerojatno  na trepavicama imate grinje. Ova mala stvorenja žive u starim stanicama kože. Uglavnom su bezopasne, iako kod malog broja ljudi mogu izazvati alergijske reakcije. Ove grinje su izuzetno sitne. Mogu narasti do trećine milimetra i gotovo su prozirne, pa ih je nemoguće vidjeti golim okom.
- Unatoč tome što ste dosad znali i što su vas učili, imate više od pet osjetila. Stavite ruku nekoliko centimetara od izvora topline. Nijedno od vaših osjetila neće vas 'upozoriti' da se možete opeći. Međutim, ipak s određene udaljenosti osjećate opasnost i nećete ga dotaknuti i to zahvaljujući dodatnom osjetilu – toplotnim senzorima u koži. 

Zapanjit će vas, ali ove stvari o svom tijelu sigurno niste znali

<para>Žudnju je teško predvidjeti, a još teže razumjeti. No, istraživanja su pokazala kako na to može utjecati genetika kao i stav prema okolišu koji može odrediti namirnice koje najradije jedete.</para>
<heading2>DNK</heading2>
<para>
Na izbor hrane koju volite puno utječe odgoj i prehrambene navike koje ste stekli u djetinjstvu. Naime, ukoliko ste kao dijete često jeli određene namirnice, manja je šansa da ćete od njih zazirati u odrasloj dobi. No, znanstvenici su otkrili kako ponekad unatoč tome postoji hrana koju naprosto ne volite.</para>
<para>Prema istraživanju koje je predstavljeno na European Society of Human Genetics, ljubitelji kave, artičoka, slanine, tamne čokolade i brokule, imaju gene koji utječu na ljubav upravo prema tim namirnicama. Druga studija je pokazala kako je i količina soli te šećera koju osoba unosi u organizam također određena genetikom.</para>
<heading2>Stres</heading2>
<para>
U slučaju da ste skloniji slatkoj hrani kada ste umorni ili nemirni, to može biti zato jer ste tada predodređeni da vam takva hrana ima bolji okus. Prema nedavnoj studiji provedenoj na životinjama, stanice na jeziku sadrže receptore za hormone (glukokorikoide) koji se aktiviraju tijekom stresnog perioda. Najviše koncentracije glukokortikoide su u stanicama za slatke i gorke okuse što ukazuje na zaključak da te okuse možemo osjećati na drugačiji način tijekom stresnog perioda.</para>
<heading2>Vid, sluh i miris </heading2>
<para>
Mnoga istraživanja su pokazala da boja i izgled hrane mogu utjecati na našu percepciju okusa. Ali okolina i zvukovi mogu utjecati na želju. Profesorica marketinga na University of South Florida, Diayan Biswas, provela je istraživanje u kojem je otkrila kako ljude više privlače nezdrave namirnice kada su u trgovini prigušena svjetla, dok određena vrsta glazbe mami kupce na police sa slatkišima.</para>
<heading2>Nedostatak</heading2>
<para>
Potreba za određenim namirnicama ponekad može biti znak neravnoteže unutar vašeg tijela. Kad razina šećera u krvi pada jer dugo niste jeli, može se probuditi želja za slatkim kako bi se šećer u krvi na normalnu razinu. Iako rijetko, želja za kockicom leda može biti povezana s anemijom i manjkom željeza. Profesionalni sportaši svakodnevnim treninzima kroz znoj gube puno tekućine, pa više žude za slanom hranom kako bi organizmu nadomjestili izgubljeni natrij. Za 'obične smrtnike' razina slanog je stvar navike i najčešće pretjerujemo.</para>
<heading2>Hormoni</heading2>
<para>
Kako razina etrogena u vašem tijelu pada tijekom ciklusa, tako pada i razina serotonina, ali se povećava razina kortizola odnosno hormona stresa. To bi moglo potaknuti želju za hamburgerom ili sladoledom. I dok će bilo koja vrsta ugljikohidrata uravnotežiti serotonin, stručnjaci ipak predlažu namirnice poput cjelovitih žitarica i mahunarki koje će vam također podići raspoloženje, ali i održati osjećaj sitosti.</para>

Totalno neočekivani razlozi zašto obožavate baš to jelo U jednom trenutku potpuno ste fokusirani na službeni dopis koji sastavljate. Odjednom vas potpuno obuzme želja za nečim slanim i hrskavim i više ni slova ne možete napisati. 
Žudnju je teško predvidjeti, a još teže razumjeti. No, istraživanja su pokazala kako na to može utjecati genetika kao i stav prema okolišu koji može odrediti namirnice koje najradije jedete.
DNK

Na izbor hrane koju volite puno utječe odgoj i prehrambene navike koje ste stekli u djetinjstvu. Naime, ukoliko ste kao dijete često jeli određene namirnice, manja je šansa da ćete od njih zazirati u odrasloj dobi. No, znanstvenici su otkrili kako ponekad unatoč tome postoji hrana koju naprosto ne volite.
Prema istraživanju koje je predstavljeno na European Society of Human Genetics, ljubitelji kave, artičoka, slanine, tamne čokolade i brokule, imaju gene koji utječu na ljubav upravo prema tim namirnicama. Druga studija je pokazala kako je i količina soli te šećera koju osoba unosi u organizam također određena genetikom.
Stres

U slučaju da ste skloniji slatkoj hrani kada ste umorni ili nemirni, to može biti zato jer ste tada predodređeni da vam takva hrana ima bolji okus. Prema nedavnoj studiji provedenoj na životinjama, stanice na jeziku sadrže receptore za hormone (glukokorikoide) koji se aktiviraju tijekom stresnog perioda. Najviše koncentracije glukokortikoide su u stanicama za slatke i gorke okuse što ukazuje na zaključak da te okuse možemo osjećati na drugačiji način tijekom stresnog perioda.
Vid, sluh i miris 

Mnoga istraživanja su pokazala da boja i izgled hrane mogu utjecati na našu percepciju okusa. Ali okolina i zvukovi mogu utjecati na želju. Profesorica marketinga na University of South Florida, Diayan Biswas, provela je istraživanje u kojem je otkrila kako ljude više privlače nezdrave namirnice kada su u trgovini prigušena svjetla, dok određena vrsta glazbe mami kupce na police sa slatkišima.
Nedostatak

Potreba za određenim namirnicama ponekad može biti znak neravnoteže unutar vašeg tijela. Kad  razina šećera u krvi pada jer dugo niste jeli, može se probuditi želja za slatkim kako bi se šećer u krvi na normalnu razinu. Iako rijetko, želja za kockicom leda može biti povezana s anemijom i manjkom željeza. Profesionalni sportaši svakodnevnim treninzima kroz znoj gube puno tekućine, pa više žude za slanom hranom kako bi organizmu nadomjestili izgubljeni natrij. Za 'obične smrtnike' razina slanog je stvar navike i najčešće pretjerujemo.
Hormoni

Kako razina etrogena u vašem tijelu pada tijekom ciklusa, tako pada i razina serotonina, ali se povećava razina kortizola odnosno hormona stresa. To bi moglo potaknuti želju za hamburgerom ili sladoledom. I dok će bilo koja vrsta ugljikohidrata uravnotežiti serotonin, stručnjaci ipak predlažu namirnice poput cjelovitih žitarica i mahunarki koje će vam također podići raspoloženje, ali i održati osjećaj sitosti. 

Totalno neočekivani razlozi zašto obožavate baš to jelo

<para>Bilo da se radi o ljudskom proizvodu, umjetnosti ili prirodnim ljepotama, slike iz galerije potaknuti će vas na razmišljanje, a u nekim slučajevima će vas prije toga potpuno hipnotizirati.</para>
<para>Pamtljive i prekrasne, kompleksne i šarolike prizore koje smo pripremili za vas nikako ne propustite u izvrsnoj fotogaleriji.</para>

Prizori koji će vam rastopiti mozak i sva osjetila Genijalni prizori su svuda oko nas, samo treba znati gledati. U nastavku vam prenosimo cijelu galeriju fotki koje će vas sigurno impresionirati. 
Bilo da se radi o ljudskom proizvodu, umjetnosti ili prirodnim ljepotama, slike iz galerije potaknuti će vas na razmišljanje, a u nekim slučajevima će vas prije toga potpuno hipnotizirati.
Pamtljive i prekrasne, kompleksne i šarolike prizore koje smo pripremili za vas nikako ne propustite u izvrsnoj fotogaleriji. FOTO: 

FOTO:

Prizori koji će vam rastopiti mozak i sva osjetila

<para>Kod nekih iluzija i perceptivnih varki lako ćete moći shvatiti o čemu je riječ, pa će varka 'propasti', no ima i onih kod kojih to pravilo ne vrijedi. Znamo da je teško priznati, no naše oči katkad su glupe!</para>
<para>No, šalu i glupe oči na stranu, jednostavni i ne tako jednostavni trikovi i igre s percepcijom na ovim fotkama ostavit će vas u bunilu ili će vas oduševiti, stoga svakako pregledajte zanimljivu i zbunjujuću fotogaleriju!</para>

Dokaz da je naše oči lako prevariti Fotogalerija koju vam prenosimo podsjetit će vas da niti vlastitim očima ne možete potpuno vjerovati. 
Kod nekih iluzija i perceptivnih varki lako ćete moći shvatiti o čemu je riječ, pa će varka 'propasti', no ima i onih kod kojih to pravilo ne vrijedi. Znamo da je teško priznati, no naše oči katkad su glupe!
No, šalu i glupe oči na stranu, jednostavni i ne tako jednostavni trikovi i igre s percepcijom na ovim fotkama ostavit će vas u bunilu ili će vas oduševiti, stoga svakako pregledajte zanimljivu i zbunjujuću fotogaleriju! FOTO: 

Dokaz da je naše oči lako prevariti

<para>Možda mislite da vaše prvih nekoliko tjedana ne zna raditi ništa drugo osim spavati, jesti i plakati, ali stvarna situacija baš i nije takva. Sva djetetova osjetila savršeno funkcioniraju i u prvim danima novorođenče kao spužva upija zvukove, slike i mirise. </para>
<para>Vid bebe precizno je podešen tako da može vidjeti ono što mu je najbitnije, a to su lica roditelja. Kada bebu držimo u naručju, ona najbolje 'izoštri' sliku promatrajući osobu koja je drži, a najčešće su to mame i tate. Beba može vidjeti i različite predmete, ali u tom slučaju teško zadržava pažnju. </para>
<para>Ipak, često gleda u udaljeno staklo kroz koje se reflektira sunčeva svjetlost ili pogledom prati objekte i osobe u pokretu. Što se boja tiče, beba bolje vidi kontrastne boje i ne pravi razliku između sličnih nijansi, ali joj crno-bijeli predmeti posebice privlače pozornost. </para>
<para>I osjetilo sluha kod beba je veoma aktivno. Novorođenče osluškuje zvukove oko sebe znatno prije rođenja, još u trbuhu!Beba prvo sluša majčino srce i mnoštvo drugih zvukova koji se javljaju u maminom trbuhu, a nakon toga do bebe dopiru i zvuci 'iz vanjskog svijeta', najviše glasovi onih koji pričaju s roditeljima, kao i glazba. </para>
<para>
Kad se beba rodi, svi ti zvukovi postanu mnogo bučniji i jasniji, pa će beba u početku biti preosjetljiva na glasne i iznenadne zvukove. Kada čuje fen ili usisivač, obično će se smiriti jer je njihov zvuk sličan onima koje je beba slušala dok je bila u trbuhu. </para>
<para>Pretpostavlja se da bebe imaju razvijen osjećaj mirisa jer je poznato da to osjetilo imaju veoma razvijeno. Istraživanje je pokazalo da će beba prije sisati iz bočice sa slatkom vodom, dok će od bočice s kiselim ili ljutim sadržajem okretati glavu.</para>

Dijete vam plače? Ovo će ga sasvim sigurno smiriti! U prvim danima djetetova života sva čula odlično funkcioniraju i novorođenče kao spužva upija zvukove, slike i mirise. 
Možda mislite da vaše prvih nekoliko tjedana ne zna raditi ništa drugo osim spavati, jesti i plakati, ali stvarna situacija baš i nije takva. Sva djetetova osjetila savršeno funkcioniraju i u prvim danima novorođenče kao spužva upija zvukove, slike i mirise. 
Vid bebe precizno je podešen tako da može vidjeti ono što mu je najbitnije, a to su lica roditelja. Kada bebu držimo u naručju, ona najbolje 'izoštri' sliku promatrajući osobu koja je drži, a najčešće su to mame i tate. Beba može vidjeti i različite predmete, ali u tom slučaju teško zadržava pažnju. 
Ipak, često gleda u udaljeno staklo kroz koje se reflektira sunčeva svjetlost ili pogledom prati objekte i osobe u pokretu. Što se boja tiče, beba bolje vidi kontrastne boje i ne pravi razliku između sličnih nijansi, ali joj crno-bijeli predmeti posebice privlače pozornost. 
I osjetilo sluha kod beba je veoma aktivno. Novorođenče osluškuje zvukove oko sebe znatno prije rođenja, još u trbuhu!Beba prvo sluša majčino srce i mnoštvo drugih zvukova koji se javljaju u maminom trbuhu, a nakon toga do bebe dopiru i zvuci 'iz vanjskog svijeta', najviše glasovi onih koji pričaju s roditeljima, kao i glazba. 

Kad se beba rodi, svi ti zvukovi postanu mnogo bučniji i jasniji, pa će beba u početku biti preosjetljiva na glasne i iznenadne zvukove. Kada čuje fen ili usisivač, obično će se smiriti jer je njihov zvuk sličan onima koje je beba slušala dok je bila u trbuhu. 
Pretpostavlja se da bebe imaju razvijen osjećaj mirisa jer je poznato da to osjetilo imaju veoma razvijeno. Istraživanje je pokazalo da će beba prije sisati iz bočice sa slatkom vodom, dok će od bočice s kiselim ili ljutim sadržajem okretati glavu. 

Dijete vam plače? Ovo će ga sasvim sigurno smiriti!

<para>Naših pet osnovnih osjetila su 'krivci' za naše poimanje o svijetu. Ovisno o tome kako vidimo, čujemo ili osjetimo - dodirom ili okusom, mi stvaramo percpeciju i mišljenje o svakom svojstvu okoline. </para>
<para>Švicarski psihijatar Carl Gustav Jung smatrao je da je intuicija šesto osjetilo koje nam pomaže da se nesvjesno bolje služimo ostalim, osnovnim osjetilima. </para>
<para>Ovaj kviz će testirati vaša opažnja kroz jednostavne, vizualne zadatke i nekoliko pitanja. Saznat ćete kako funkcionira vaš mozak – može li vas zbuniti iskrivljena prostorija, koliko dobro prepoznajte tonove ili koja nezamisliva kombinacija hrane ima dobar okus. </para>
<para>Ovaj kratak kviz je i vrlo informativan, jer nakon svakog odgovora nudi objašnjenje u kojemu su najosnovnije informacije vezane za zadatak ili pitanje koje ste riješili. </para>
<para>http://www.bbc.co.uk/science/humanbody/body/interactives/senseschallenge/</para>

Koliko dobro vas služe osjetila? Zahvaljujući svojim osjetilima, savršeno funkcioniramo u svijetu oko nas. Riješite ovaj jednostavan kviz i saznajte koliko dobro su vaša osjetila razvijena.  
Naših pet osnovnih osjetila su 'krivci' za naše poimanje o svijetu. Ovisno o tome kako vidimo, čujemo ili osjetimo - dodirom ili okusom, mi stvaramo percpeciju i mišljenje o svakom svojstvu okoline. 
Švicarski psihijatar Carl Gustav Jung smatrao je da je intuicija šesto osjetilo koje nam pomaže da se nesvjesno bolje služimo ostalim, osnovnim osjetilima. 
Ovaj kviz će testirati vaša opažnja kroz jednostavne, vizualne zadatke i nekoliko pitanja. Saznat ćete kako funkcionira vaš mozak – može li vas zbuniti iskrivljena prostorija, koliko dobro prepoznajte tonove ili koja nezamisliva kombinacija hrane ima dobar okus. 
Ovaj kratak kviz je i vrlo informativan, jer nakon svakog odgovora nudi objašnjenje u kojemu su najosnovnije informacije vezane za zadatak ili pitanje koje ste riješili. 
http://www.bbc.co.uk/science/humanbody/body/interactives/senseschallenge/ 

Koliko dobro vas služe osjetila?

<para>Koliko se naša percepcija može razlikovati od činjeničnog stanja i zašto, jasno će vam pokazati ovaj uzbudljiv test. Stvari nisu uvijek onakve kakve se čine na prvu, a da bismo ih upoznali u pravom svijetlu moramo upregnuti sva naša osjetila.</para>
<para>Ponekad ni ti nije dovoljno. Potrebno je malo više vježbe i truda nego se čini na prvu, a ovaj test bi vam u tome mogao pomoći.</para>
<para>Iako ste se već susreli s mnogim optičkim varkama koje se u njemu nalaze, to vam ne garantira uspjeh. Koncentrirajte se i širom otvorite oči i napregnite uši! </para>
<para>http://www.bbc.co.uk/science/humanbody/body/interactives/senseschallenge/senses.swf?</para>

Koliko su izoštrena vaša osjetila? Možda vam se čini da imate savršen vid, njuh i sluh, ali to ne znači i da je vaša percepcija svijeta koji nas okružuje jednako izoštrena. 
Koliko se naša percepcija može razlikovati od činjeničnog stanja i zašto, jasno će vam pokazati ovaj uzbudljiv test. Stvari nisu uvijek onakve kakve se čine na prvu, a da bismo ih upoznali u pravom svijetlu moramo upregnuti sva naša osjetila.
Ponekad ni ti nije dovoljno. Potrebno je malo više vježbe i truda nego se čini na prvu, a ovaj test bi vam u tome mogao pomoći.
Iako ste se već susreli s mnogim optičkim varkama koje se u njemu nalaze, to vam ne garantira uspjeh. Koncentrirajte se i širom otvorite oči i napregnite uši! 
http://www.bbc.co.uk/science/humanbody/body/interactives/senseschallenge/senses.swf? 

Koliko su izoštrena vaša osjetila?

<para>Pitanje nad kojim su filozofi i znanstvenici stoljećima 'razbijali' glave sada je dobilo odgovor. Naime, prije 323 godine irski političar William Molyneux upitao je britanskog mislioca Johna Lockea 'bi li osoba koja je slijepa od rođenja, da odjednom naglo progleda, mogla razaznati kocku od kugle, a bez da je dodirne'.</para>
<para>Za filozofe iz Molyneuxovog doba to je bilo pitanje čiji bi odgovor ujedno riješio neke fundamentalne nedoumice oko ljudskog uma. Dio znanstvenika i filozofa vjerovao je da je su svi ljudi rođeni kao 'prazne knjige' koje se popunjavaju iskustvom, dok su drugi tvrdili da su naši umovi unaprijed 'programirani' idejama koje čekaju da ih aktivira određeni osjetilni podražaj.</para>
<para>Yahoo News piše kako su nedavne znanstvene studije pokazale da se mentalne slike koje akumuliramo vidom i dodirom, zapravo, nakupljaju na istom mjestu u mozgu, stoga su obje spomenute grupe znanstvenika i filozofa jednim dijelom bile u pravu. No, to dosad nitko nije uspio dokazati u praksi, jer je 'tražena' osoba trebala biti slijepa od rođenja, određene starosne dobi, te je trebala postajati mogućnost da se toj osobi operacijom vrati vid.</para>
<para>Ipak, petero kandidata s odgovarajućim predispozicijama pronađeno je u Indiji, a eksperiment je proveo profesor Pawan Sinha, u suradnji s bolnicom Shroff Charity Eye u New Delhiju. Svi kandidati podvrgnuti su operacijama kojima im je vraćen vid, te su eksperimenti započeli.</para>
<para>Znanstvenici su izliječenim pacijentima pokazali kuglu i kocku, a oni su samo pogledom bez greške pogađali što je kugla, a što kocka. Lošije rezultate dao je test u kojem su kandidati trebali vizualno prepoznati određeni predmet nakon samo jednog dodira – ispalo je da su rezultati jedva bolji od pogađanja napamet.</para>
<para>Rezultati ovog istraživanja pokazali su kako je ljudski mozak podložniji 'oblikovanju' u djetinjstvu nego što se to dosad mislilo, te da dijete koje je rođeno slijepo, ne mora nužno biti bez vizualne percepcije.</para>
<heading4>Vezani članak:</heading4>
<para>
arti-201004120624006</para>

Otkrivena tajna stara više od 300 godina! 
Pitanje nad kojim su filozofi i znanstvenici stoljećima 'razbijali' glave sada je dobilo odgovor. Naime, prije 323 godine irski političar William Molyneux upitao je britanskog mislioca Johna Lockea  'bi li osoba koja je slijepa od rođenja, da odjednom naglo progleda, mogla razaznati kocku od kugle, a bez da je dodirne'.
Za filozofe iz Molyneuxovog doba to je bilo pitanje čiji bi odgovor ujedno riješio neke fundamentalne nedoumice oko ljudskog uma. Dio znanstvenika i filozofa vjerovao je da je su svi ljudi rođeni kao 'prazne knjige' koje se popunjavaju iskustvom, dok su drugi tvrdili da su naši umovi unaprijed 'programirani' idejama koje čekaju da ih aktivira određeni osjetilni podražaj.
Yahoo News piše kako su nedavne znanstvene studije pokazale da se mentalne slike koje akumuliramo vidom i dodirom, zapravo, nakupljaju na istom mjestu u mozgu, stoga su obje spomenute grupe znanstvenika i filozofa jednim dijelom bile u pravu. No, to dosad nitko nije uspio dokazati u praksi, jer je 'tražena' osoba trebala biti slijepa od rođenja, određene starosne dobi, te je trebala postajati mogućnost da se toj osobi operacijom vrati vid.
Ipak, petero kandidata s odgovarajućim predispozicijama pronađeno je u Indiji, a eksperiment je proveo profesor Pawan Sinha, u suradnji s bolnicom Shroff Charity Eye u New Delhiju. Svi kandidati podvrgnuti su operacijama kojima im je vraćen vid, te su eksperimenti započeli.
Znanstvenici su izliječenim pacijentima pokazali kuglu i kocku, a oni su samo pogledom bez greške pogađali što je kugla, a što kocka. Lošije rezultate dao je test u kojem su kandidati trebali vizualno prepoznati određeni predmet nakon samo jednog dodira – ispalo je da su rezultati jedva bolji od pogađanja napamet.
Rezultati ovog istraživanja pokazali su kako je ljudski mozak podložniji 'oblikovanju' u djetinjstvu nego što se to dosad mislilo, te da dijete koje je rođeno slijepo, ne mora nužno biti bez vizualne percepcije.
Vezani članak:

arti-201004120624006 

Otkrivena tajna stara više od 300 godina!

<para>Među pet osjeta, vid i sluh je razmjerno lako proizvesti elektroničkim putem i istraživanja su daleko odmakla na tom području.</para>
<para>No okus, miris i osjet i dalje je iznimno teško oponašati i dosad ostvareni rezultati su sasvim osrednji u usporedbi s ljudskim sposobnostima.</para>
<para>Skupine znanstvenika s dvaju kalifornijskih sveučilišta čiji su radovi objavljeni u nedjelju u časopisu <emphasis>Nature Materials</emphasis> uspjeli su različitim postupcima proizvesti prototip umjetne kože koja je vrlo slična ljudskoj što se tiče mekoće i osjetljivosti.</para>
<para>Sintetska "koža" koju je izumio tim američke znanstvenice kineskog podrijetla Zhenan Bao, a koja je zapravo poseban vrlo osjetljivi gumeni sloj u koji su ugrađeni sićušni tranzistori, može tako osjetiti mušicu na svojoj površini od samo 20 mg.</para>
<para>No stručnjaci ipak ističu da se osjet dodira takve kože još ne može uspoređivati s ljudskom, napose kada je riječ o osjetu boli.</para>
<para>Drugi stručni tim vodio je Ali Javey, profesor računalnih znanosti na sveučilištu u Berkeleyju. Njihova "e-koža" sastoji se od nano-žica sačinjenih od germanija i silikona postavljenih u tanki sloj polimida. Na vrhu su zatim položili nano-tranzistore i također tanki sloj gume osjetljiv na dodir. Prototip takve "kože", površine 49 četvornih centimetara, može osjetiti pritisak od 0 do 15 kilopaskala, što je usporedivo sa snagom koja se koristi za svakodnevne aktivnosti poput tipkanja ili držanja nekog predmeta. </para>
<para>"Ako želimo da robot slaže posuđe, moramo ga naučiti kako da pritom ne razbije čašu", rekao je profesor Javey. </para>
<heading4>Prethodni članci:</heading4>
<para>
arti-201004070727006
arti-201001310308006
arti-201005180631006</para>

Copy of  Razvijena umjetna 'e-koža'! 
Među pet osjeta, vid i sluh je razmjerno lako proizvesti elektroničkim putem i istraživanja su daleko odmakla na tom području.
No okus, miris i osjet i dalje je iznimno teško oponašati i dosad ostvareni rezultati su sasvim osrednji u usporedbi s ljudskim sposobnostima.
Skupine znanstvenika s dvaju kalifornijskih sveučilišta čiji su radovi objavljeni u nedjelju u časopisu Nature Materials uspjeli su različitim postupcima proizvesti prototip umjetne kože koja je vrlo slična ljudskoj što se tiče mekoće i osjetljivosti.
Sintetska "koža" koju je izumio tim američke znanstvenice kineskog podrijetla Zhenan Bao, a koja je zapravo poseban vrlo osjetljivi gumeni sloj u koji su ugrađeni sićušni tranzistori, može tako osjetiti mušicu na svojoj površini od samo 20 mg.
No stručnjaci ipak ističu da se osjet dodira takve kože još ne može uspoređivati s ljudskom, napose kada je riječ o osjetu boli.
Drugi stručni tim vodio je Ali Javey, profesor računalnih znanosti na sveučilištu u Berkeleyju. Njihova "e-koža" sastoji se od nano-žica sačinjenih od germanija i silikona postavljenih u tanki sloj polimida. Na vrhu su zatim položili nano-tranzistore i također tanki sloj gume osjetljiv na dodir. Prototip takve "kože", površine 49 četvornih centimetara, može osjetiti pritisak od 0 do 15 kilopaskala, što je usporedivo sa snagom koja se koristi za svakodnevne aktivnosti poput tipkanja ili držanja nekog predmeta. 
"Ako želimo da robot slaže posuđe, moramo ga naučiti kako da pritom ne razbije čašu", rekao je profesor Javey. 
Prethodni članci:

arti-201004070727006
arti-201001310308006
arti-201005180631006 

Copy of  Razvijena umjetna 'e-koža'!

Postroll

Preroll

JEDNOSTAVNO JE I BESPLATNO: Ovaj 'kućni test' može poprilično jasno otkriti trebate li otići na pravi test na koronavirus

profimedia-0572835758

Slika zaslona 2020-12-14 u 09.51.22

Zdravlje

Članak

Danas.hr

VRIJEME JE DA DOZNATE: Nekoliko zanimljivih činjenica koje sigurno ne znate o sebi

<para>Uglavnom zato što obožavate izraze iznenađenja koje dobijete svaki put.</para>

Magazin.hr

ČINJENICE? PA BAŠ I NE, ZAPRAVO SU NEISTINE: 10 stvari koje 'svi znaju', a uopće nisu točne

<para>Čili je svuda podjednako ljut.</para>

515306862

513542060

<para>Profesorica iz prirode vam je lagala.</para>

kameleoni

krv-vrecica-wiki

58kristofor-columbo

mount-everest-wiki

divlja-guska-mladi

kineski-zid

<para>Da, svi imamo šesto čulo. I sedmo isto.</para>

#osjetila

Ovaj 'kućni test' može poprilično jasno otkriti trebate li otići na pravi test na koronavirus

Ovaj 'kućni test' može poprilično jasno otkriti trebate li otići na pravi test na koronavirus

Nekoliko zanimljivih činjenica koje sigurno ne znate o sebi

Nekoliko zanimljivih činjenica koje sigurno ne znate o sebi

10 stvari koje 'svi znaju', a uopće nisu točne

10 stvari koje 'svi znaju', a uopće nisu točne

Samo meditacijom možete postići fantastični orgazam

Samo meditacijom možete postići fantastični orgazam

Zanimljivi načini na koje možete uzbuditi svojeg muškarca

Zanimljivi načini na koje možete uzbuditi svojeg muškarca

Zapanjit će vas, ali ove stvari o svom tijelu sigurno niste znali

Zapanjit će vas, ali ove stvari o svom tijelu sigurno niste znali

Totalno neočekivani razlozi zašto obožavate baš to jelo

Totalno neočekivani razlozi zašto obožavate baš to jelo

Prizori koji će vam rastopiti mozak i sva osjetila

Prizori koji će vam rastopiti mozak i sva osjetila

Dokaz da je naše oči lako prevariti

Dokaz da je naše oči lako prevariti

Dijete vam plače? Ovo će ga sasvim sigurno smiriti!

Dijete vam plače? Ovo će ga sasvim sigurno smiriti!

Koliko dobro vas služe osjetila?

Koliko dobro vas služe osjetila?

Koliko su izoštrena vaša osjetila?

Koliko su izoštrena vaša osjetila?

Otkrivena tajna stara više od 300 godina!

Otkrivena tajna stara više od 300 godina!

Copy of Razvijena umjetna 'e-koža'!

Copy of Razvijena umjetna 'e-koža'!