VRIJEME JE DA DOZNATE: / Nekoliko zanimljivih činjenica koje sigurno ne znate o sebi

Image

Ovo su neke vrlo zanimljive činjenice koje možda i niste znali o svom tijelu.

10.12.2016.
7:20
VOYO logo

Ljudi su jedini sisavci koji ne mogu gutati i disati istovremeno

Svaki drugi sisavac, kao i mnoge druge životinje, može gutati i disati istovremeno, piše Mercola. Nažalost, kod ljudi to nije slučaj. Mi tu sposobnost imamo u najranijim danima života. Upravo to i je razlog zbog kojeg se bebe ne uguše dok sisaju.

Životinje tu sposobnost imaju doživotno, no čovjek je izgubi kad navrši deset mjeseci. Jedan od glavnih razloga zašto nemamo ovu sposobnost doživotno jest taj što se za razliku od životinja, grkljan kod ljudi nalazi neuobičajeno nisko u grlu. Takav položaj grkljana nam omogućava da proizvodimo široki spektar zvukova koji čine naš govor.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Usamljenost može uzrokovati fizičku bol

Usamljenost je jedna od stvari koju su gotovo svi iskusili makar jednom u životu. No, jeste li znali da je usamljenost i fizički bolna?

Istraživači sa Sveučilišta u Kaliforniji zamolili su volontere da igraju kompjuterske igrice koje simuliraju jednostavne zadatke. U igri sudjeluju dva igrača, od kojih je jedan volonter, a drugi igrač dio je kompjuterskog programa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Volonteri nisu znali da je 'kompjuterski' igrač dizajniran tako da napusti igru nakon nekoliko minuta. Rezultati su pokazali da su se u trenutku kad je drugi igrač napustio igru, volonteri osjećali usamljeno i odbačeno.

Proučavajući "usamljene" volontere, istraživači su otkrili da se osjećaj usamljenosti zapravo obrađuje u istom dijelu mozga koji obrađuje i fizičku bol. To objašnjava ljudsku želju da se uklopimo u društvo i tražimo prijatelje. Znanstvenici se nadaju da će ove informacije moći iskoristiti za liječenje nekih oblika depresije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Foto: Thinkstock
Image
Foto: Thinkstock

Postoji razlog zašto zaboravljamo što smo upravo krenuli napraviti

Jeste li ikada ušli u sobu i potpuno zaboravili zašto ste uopće tu došli? A nakon toga, jeste li ikada primijetili da se ponekad ipak možete sjetiti što ste htjeli napraviti– ako se vratite na prvobitnu lokaciju, pa opet krenete proces ispočetka?

Postoji dobar razlog zašto vam se ovo događa. Istraživači u Švicarskoj su proveli nekoliko eksperimenata vezanih za ljudsko pamćenje. Ispitanici koji su sudjelovali u istraživanju bili su podijeljeni u dvije skupine, te dobili jednostavan zadatak – da prijeđu određenu (istu) udaljenost. Jedina razlika bila je u tome da je jedna grupa morala proći kroz vrata, dok druga nije. Otkriveno je da su tri puta veću vjerojatnost da zaborave svoj zadatak imali ljudi koji su prolazili kroz vrata.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zaključak na kraju studije bio je da naš um percipira vrata kao 'granicu događanja' i da su odluke koje ste donijeli u jednoj prostoriji 'ostale pohranjene' u toj prostoriji. Upravo zato se i možete sjetiti zadatka kada se vratite natrag, jer se u mozgu aktiviraju sjećanja iz te prostorije.

Image
RAZBIJEN JEDAN OD NAJVEĆIH MITOVA O VODI: /

'Samo trebate slušati vlastiti organizam...'

Image
RAZBIJEN JEDAN OD NAJVEĆIH MITOVA O VODI: /

'Samo trebate slušati vlastiti organizam...'

Imamo puno više od pet osjetila

Još od kako je grčki filozof Aristotel pretpostavio da imamo pet osjeta- vid, sluh, dodir, miris i okus, prihvatili smo to kao činjenicu. No, istina je da ih imamo puno više, odnosno devet, ili čak više od dvadeset (općenito prihvaćen broj u znanstvenim krugovima).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Osim gore navedenih standardnih pet osjetila, najpoznatija su: pritisak, svrbež, termocepcija – mogućnost da osjetimo razlike u temperaturi, propriocepcija – mogućnost da znamo koji je koji dio našeg tijela, senzori napetosti – mogućnost da osjetimo napetost mišića, osjećaj za bol, osjećaj za ravnotežu, kemoreceptori – osjećaj za promjenu u hormonima, žeđ – omogućava našem tijelu da prati razinu hidratacije, glad – upozorava tijelo kada mora nešto pojesti.

Tu je i vrijeme – čulo koje je predmet rasprave, budući da još niti jedna studija nije službeno dokazala da ga možemo percipirati. Ipak, rezultati nekih eksperimenata pokazuju da ljudi imaju zapanjujuće precizan osjećaj za vrijeme.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Osim pravih, u našem mozgu se nalaze i lažna sjećanja

Je li vam se ikada dogodilo da se jasno sjećate stvari za koje znate da se nisu dogodile? Ako nije, onda je velika šansa da jednostavno niste ni svjesni da su neka od sjećanja koje imate potpuno lažna. Naravno, niste jedini koje vlastiti mozak ponekad laže i stvara lažna sjećanja, jer prema brojnim studijama, ovo se događa svim ljudima.

Poznati eksperiment koji je provela Elizabeth Loftus 1994. godine je pokazao koliko je lako prevariti ljudski mozak i u njemu stvoriti lažno sjećanje. Ona je uspjela uvjeriti čak četvrtinu sudionika da su se kao mali izgubili u trgovačkom centru. Iako im se to nikada nije dogodilo, oni su postali 100 posto uvjereni da je to istina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Naše zjenice mogu otkriti sviđa li nam se netko ili ne

Ako su nam zjenice proširene dok nekoga gledamo, znači da nam je prizor vizualno privlačan i ugodan za gledati. Ovo se ne događa samo kada nam je osoba privlačna, već i kada gledamo neki predmet koji nam se sviđa ili neki lijep prizor kao što je zalazak sunca.

Image
Foto: Thinkstock
Image
Foto: Thinkstock

Zijevanjem hladimo mozak

Za većinu je zijevanje znak pospanosti. No, nova studija provedena na Sveučilištu u Arizoni pokazuje da bi zijevanje moglo biti način na koji tijelo hladi mozak, odnosno da je zijevanje termo-regulatorna radnja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Istraživači su otkrili da zijevamo više tijekom zime, jer je temperatura vanjskog zraka hladnija nego unutarnja tjelesna temperatura. Kada zijevamo unosimo veću količinu vanjskog hladnijeg zraka u tijelo, što dovodi do hlađenja mozga. Istraživači su također otkrili da ljudi manje zijevaju kada je vanjska temperatura ili jednaka ili viša od unutarnje tjelesne temperature.

Mozak stvara dovoljno struje kao jedna žarulja od 10 W

Naš mozak sadrži oko 100 milijardi mikroskopskih ćelija koji se zovu neuroni. Za 100 milijardi neurona bi nam bilo potrebno više od 3.000 godina da ih sve izbrojimo jedan po jedan! Kada sanjamo, smijemo se, mislimo, krećemo se, što god da radimo, kroz neurone se kreće milijarde kemijskih i električnih signala. Aktivnost u mozgu nikada ne prestaje.Naši neuroni kreiraju i pošalju više poruka nego svi telefoni na svijetu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

I dok jedan neuron stvara samo malu količinu električne energije, svi zajedno mogu generirati dovoljno električne energije da uključi i napaja jednu sijalicu od 10 W.

Mi smo devet posto virus

Tijekom Human Genome projekta znanstvenici su bili iznenađeni podatkom da su virusi dosta zapravo pridonijeli našem DNK. Virusi se ne mogu reproducirati sami od sebe – i zbog toga neki virusi moraju ubaciti svoj DNK u stanice domaćina kako bi se razmnožavali. Ako se virus infiltrira u spermu ili jajčane stanice, potomci mogu nositi DNK tog virusa u sve i jednoj stanici.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

To se dogodilo toliko često tijekom ljudske evolucije da je najmanje devet posto našeg gena ustvari jedan običan virus.

Gajin svet
fnc 15
Hell's kitchen
Brak na prvu
Azbuka našeg života
default_cta
Cijena strasti
Tajne vinove loze
Ljubavna zamka
Smrt u raju
Pevačica
default_cta
Obiteljske tajne
Brak na prvu Australija
Sumrak saga: Mladi mjesec
Playmobil
Volio bih da sam ovdje
default_cta
VOYO logo