Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

sportnet.rtl.hr

indizajn.rtl.hr

putoholicari.rtl.hr

klinfo.rtl.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para>
Američki informatički inženjer Lawrence Tesler, izumitelj naredbi "cut/copy &amp; paste" koje su mnogima olakšale korištenje kompjutorskih programa za obradu teksta, umro je u ponedjeljak u 75. godini. Vijest o njegovoj smrti objavila je tehnološka tvrtka Xerox u kojoj je Tesler neko vrijeme radio.</para>
<para>"Naredbe cut/copy&amp;paste, find&amp;replace i druge izumio je Larry Tesler, nekadašnji istraživač u Xeroxu", izvijestila je američka kompanija. "Vaš je radni dan lakši zahvaljujući njegovim revolucionarnim idejama. Larry je umro u ponedjeljak i molimo Vas da nam se pridružite u oplakivanju njegovog odlaska", poručili su iz Xeroxa.</para>
<hmn:twitter xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://twitter.com/Xerox/status/1230228728992714752?ref_src=twsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1230228728992714752&amp;ref_url=http%3A%2F%2Fhr.n1info.com%2FTehnologija%2Fa484771%2FUmro-covjek-koji-je-izmislio-copy-i-paste.html"/>
<para>Tesler je rođen 1945. godine u Bronxu, diplomirao je na sveučilištu Stanford a specijalizirao se za interakciju ljudi i kompjutora. Radio je u Amazonu, Appleu, Yahoou i Xeroxovom istraživačkom centu u Palo Altu. Na ideju o naredbi "cut/copy &amp; paste" (izreži/kopiraj &amp; prilijepi) navodno je došao potaknut nekadašnjom praksom obrade teksta izrezivanjem pojedinih dijelova i lijepljenjem na mjesta koja bi autori odnosno urednici ocijenili prikladnijima.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="319e15bc-928e-11eb-b589-0242ac120011" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>"Tesler je autor naredbi 'cut, copy &amp; paste a objedinio je stručno znanje o kompjutorima s kontrakulturnom vizijom da bi računala trebala biti razumljiva svima", objavio je na Twitteru Muzej povijesti kompjutora u Silicijskoj dolini.</para>
<para>Naredbe su ušle u široku primjenu zahvaljujući Appleu koji ih je 1983. godine ugradio u softver na kompjutoru Lisa i na prvom Macintoshu. Tesler je 1980. godine radio za Apple kamo ga je iz Xeroxa doveo Steve Jobs. U Appleu je proveo 17 godina, između ostalog i kao glavni znanstvenik. Naknadno je osnovao inovativnu tehnološku kompaniju za obrazovanje a povremeno je radio i na razvoju tehnologija za poboljšanje korisničkog iskustva u Amazonu i Yahoo-u.</para>
<para> </para>

Umro je Larry Tesler, čovjek koji je izumio copy, paste i cut 

Američki informatički inženjer Lawrence Tesler, izumitelj naredbi "cut/copy &amp; paste" koje su mnogima olakšale korištenje kompjutorskih programa za obradu teksta, umro je u ponedjeljak u 75. godini. Vijest o njegovoj smrti objavila je tehnološka tvrtka Xerox u kojoj je Tesler neko vrijeme radio.
"Naredbe cut/copy&amp;paste, find&amp;replace i druge izumio je Larry Tesler, nekadašnji istraživač u Xeroxu", izvijestila je američka kompanija. "Vaš je radni dan lakši zahvaljujući njegovim revolucionarnim idejama. Larry je umro u ponedjeljak i molimo Vas da nam se pridružite u oplakivanju njegovog odlaska", poručili su iz Xeroxa.

Tesler je rođen 1945. godine u Bronxu, diplomirao je na sveučilištu Stanford a specijalizirao se za interakciju ljudi i kompjutora. Radio je u Amazonu, Appleu, Yahoou i Xeroxovom istraživačkom centu u Palo Altu. Na ideju o naredbi "cut/copy &amp; paste" (izreži/kopiraj &amp; prilijepi) navodno je došao potaknut nekadašnjom praksom obrade teksta izrezivanjem pojedinih dijelova i lijepljenjem na mjesta koja bi autori odnosno urednici ocijenili prikladnijima.

   

"Tesler je autor naredbi 'cut, copy &amp; paste a objedinio je stručno znanje o kompjutorima s kontrakulturnom vizijom da bi računala trebala biti razumljiva svima", objavio je na Twitteru Muzej povijesti kompjutora u Silicijskoj dolini.
Naredbe su ušle u široku primjenu zahvaljujući Appleu koji ih je 1983. godine ugradio u softver na kompjutoru Lisa i na prvom Macintoshu. Tesler je 1980. godine radio za Apple kamo ga je iz Xeroxa doveo Steve Jobs. U Appleu je proveo 17 godina, između ostalog i kao glavni znanstvenik. Naknadno je osnovao inovativnu tehnološku kompaniju za obrazovanje a povremeno je radio i na razvoju tehnologija za poboljšanje korisničkog iskustva u Amazonu i Yahoo-u.
  ZBOGOM LEGENDO, SVIMA SI NAM POSAO UČINIO LAKŠIM: 

ZBOGOM LEGENDO, SVIMA SI NAM POSAO UČINIO LAKŠIM:

Umro je Larry Tesler, čovjek koji je izumio copy, paste i cut

<para>
 Colin Furze kreirao je futurističko vozilo koje je sam opisao kao "najneobuzdanije vozilo koje sam ikada vozio".</para>
<para>Na posljednom videu vidi se Furze kako se vozi nad poljem na svojoj neobičnoj konstrukciji, dok prijašnje snimke na njegovom YouTube kanalu pokazuju kako je napravio stroj.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="94daf0e0-b1ca-11eb-b2ea-0242ac140030"/>
<para>Izumitelj je napravio radeći leteći motor nakon što su mu tisuće gledatelja rekli da proba projektirati tako nešto. Pa je Furze projektirao vozilo s dva properela okrenuta prema dolje koji su spojeni na dva motora i okvir, kao i s zaštitnom ogradom koja spriječava ga propereli "usišu i sasijeku". Motori stvaraju potisak od 70 kg svaki.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="bfccc26a-92a8-11eb-b4bc-0242ac120012" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>"Propereli su jaki dok su blizu tla, jer jer odguruju o zemlju, ali što su više, to im učinak postaje slabiji jer se odguruju od zraka umjesto od čvrste površine", objašnjava izumitelj.</para>
<para>"Tako da će podizanje stvari postajati sve teže što se više budemo penjali. Što opet znači i kako samo vozilo treba biti što lakše."
</para>
<heading2>Glavno ograničenje - težina</heading2>
<para>
Okvir lebdjelice je 'S' oblika kako se ne bi vrtila u krug. Zatim su dodani samo najnužniji detalji poput ručki i elektronike potrebne za kontrolu vozila.</para>
<para>"Napravio sam stroj kakav ste tražili - sagradio sam nešto bez kotača, bez upravljača, bez kočnica. Ima samo dvije brzine a ja čak nemam niti sjedalo."</para>
<para>Izumitelj je nekako naučio upravljati nezgrapnom letjelicom, koja čak nije imala niti stabilizatore zbog ograničenja težine.</para>
<para>Nekoliko je puta pao sa stroja, slomio properele pa čak i pokosio travu. Ali kada je usavršio vještinu vožnje, mogao je upravljati lebdjelicom kao da se radi o pravom lebdećem motoru.</para>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/watch?v=soxxPyaAT1k"/>

Lijeni ste za pedaliranje? Ovaj će vas leteći bicikl onda oduševiti Britanski je izumitelj napravio radeći hoverbike s kojim juri po zraku pomoću dva oveća properela, piše Daily Mail. 

   Colin Furze kreirao je futurističko vozilo koje je sam opisao kao "najneobuzdanije vozilo koje sam ikada vozio".
Na posljednom videu vidi se Furze kako se vozi nad poljem na svojoj neobičnoj konstrukciji, dok prijašnje snimke na njegovom YouTube kanalu pokazuju kako je napravio stroj.


Izumitelj je napravio radeći leteći motor nakon što su mu tisuće gledatelja rekli da proba projektirati tako nešto. Pa je Furze projektirao vozilo s dva properela okrenuta prema dolje koji su spojeni na dva motora i okvir, kao i s zaštitnom ogradom koja spriječava ga propereli "usišu i sasijeku". Motori stvaraju potisak od 70 kg svaki.

   

"Propereli su jaki dok su blizu tla, jer jer odguruju o zemlju, ali što su više, to im učinak postaje slabiji jer se odguruju od zraka umjesto od čvrste površine", objašnjava izumitelj.
"Tako da će podizanje stvari postajati sve teže što se više budemo penjali. Što opet znači i kako samo vozilo treba biti što lakše."

Glavno ograničenje - težina

Okvir lebdjelice je 'S' oblika kako se ne bi vrtila u krug. Zatim su dodani samo najnužniji detalji poput ručki i elektronike potrebne za kontrolu vozila.
"Napravio sam stroj kakav ste tražili - sagradio sam nešto bez kotača, bez upravljača, bez kočnica. Ima samo dvije brzine a ja čak nemam niti sjedalo."
Izumitelj je nekako naučio upravljati nezgrapnom letjelicom, koja čak nije imala niti stabilizatore zbog ograničenja težine.
Nekoliko je puta pao sa stroja, slomio properele pa čak i pokosio travu. Ali kada je usavršio vještinu vožnje, mogao je upravljati lebdjelicom kao da se radi o pravom lebdećem motoru.
 SENZACIONALAN IZUM: 

SENZACIONALAN IZUM:

Lijeni ste za pedaliranje? Ovaj će vas leteći bicikl onda oduševiti

<para>
Stvari su jasnije ako se zna da su Fischera zvali "kraljem tipla". O njemu dovoljno govori rečenica koja kaže: " Ono što je Bill Gates bio za osobna računala, to je Fischer bio za uradi-sam popravke u kućama". Fischer je čovjek s više od 1.100 patenata, po čemu je premašio i mnogo čuvenijeg Thomasa Edisona, a među njegovim patentima svakako je najpoznatiji - tipl.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="f82a9cbc-92a4-11eb-a6bf-0242ac120012" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<heading2>Umjesto drvenog - plastični tipl</heading2>
<para>
Na ideju za svoj najpoznatiji izum Fischer je - piše Deutsche Welle - došao krajem pedesetih godina prošlog stoljeća kada je neuspješno pokušao pričvrstiti sliku na zid. I tada su postojali 'tipli' ali su bili od drveta i držali su slabo, pogotovo u tada mekanim zidovima odloženim žbukom. Tada mu je na pamet pala konstrukcija od plastike koja se uvrtanjem vijka širi i dodatno učvršćuje u podlogu.</para>
<para>Fischer je po zanimanju bio bravar, a prvi izum koji je patentirao smislio je kada je 1947. želio fotografirati novorođenu kćer.</para>
<para>"U to vrijeme mogli ste koristiti samo bljeskalice s prahom koje su se aktivirale putem kabla, a kvaliteta slike bila je loša jer bi svi obično trepnuli kad bi bljesnula takva bljeskalica", ispričao je godinama poslije.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="5cbf3c1c-b1c9-11eb-86e7-0242ac140035"/>
<heading2>Jednostavni, a revolucionarni izumi</heading2>
<para>
Tada je smislio sinhronizirani blic koji bi se uključio pritiskom na okidač fotoaparata. Uređaj je kupila Agfa, jedna od najvećih tvrtki za proizvodnju fotoaparata. Idućih sedam desetljeća uslijedile su još stotine patentiranih izuma.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="f8716fb6-92a4-11eb-a57d-0242ac120012" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>"Zaintetresiran sam za svaki problem za koji mogu smisliti rješenje", rekao je Fischer za njemački časopis Technology Review 2007. godine. A prije dvije godine Europski patentni ured dodijelio mu je nagradu za životno djelo.</para>
<para>Od svih izuma, tipli su mu donijeli najveću slavu, ali i zaradu. Njegova tvrtka Fischer – Werke u Waldachtalu na jugu Njemačke godišnje obrne više od 600 milijuna eura. U nju je Fischer sve do svoga 95. rođendana svakodnevno dolazio na posao.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="9f9d0c58-b1c9-11eb-ad06-0242ac140060"/>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://youtu.be/Ke5K4S-Cjj8"/>
<heading2>'Fischertechnikom' usrećio djecu diljem svijeta</heading2>
<para>
Fischer je, <ulink url="http://www.dw.com/hr/odlazak-kralja-tipla/a-19014336">piše Deutsche Welle</ulink>, usrećio i mnogu djecu svojom serijom Fischertechnik koja je u mnogim mališanima diljem svijeta otkrila potencijalne buduće inženjere.</para>
<para>Usto je Fischer bio tipični predstavnik "njemačkog gospodarskog čuda" s kraja pedesetih godina prošlog stoljeća. No dok su u međuvremenu mnogi propali, poput rodonačelnika kataloške prodaje Neckermann, Fischerovo carstvo do danas je stabilno poput vijaka koje drže njegovi 'tipli'.</para>
<para>Fischer je rođen na Silvestrovo 1919. godine u Tumlingenu. Otac mu je bio krojač, a majka je glačala košulje kako bi spojila kraj s krajem. Upravo je ona u njemu prepoznala talent za mehaniku potičući ga na svakom koraku da ga maksimalno razvije.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="8a7659a6-b1c9-11eb-ae3a-0242ac140061"/>
<heading2>Poklon za majku završio kod Hitlera</heading2>
<para>
Strukovnu školu napustio je u dobi od 13 godina kako bi šegrtovao kod jednog bravara u Stuttgartu. Potom se pridružio Hitlerovoj mladeži, a zatim i vojsci nadajući se da bi mogao postati pilot. No, bio je kratkovidan i bez završene srednje škole što ga je smjesta onemogućilo u ostvarenju tog sna.</para>
<para>No, zato je postao mehaničar u Luftwaffeu, njemačkom ratnom zrakoplovstvu. New York Times u tekstu povodom njegove smrti opisuje jedan zanimljiv događaj iz tog vremena.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="f91ca7dc-92a4-11eb-b8e9-0242ac120012" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Naime, zračnu bazu u kojoj je radio kao mehaničar 1939. došao je posjetiti sam Adolf Hitler. Fischer je tih dana izradio maketu zrakoplova koju je namjeravao pokloniti majci za Božić.</para>
<para>"Onda je moj zapovjednik rekao da sam najbolji mehaničar i da bih taj zrakoplov trebao pokloniti Hitleru. Bilo je to strašno vrijeme", prisjećao se kasnije Fischer.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="0e3da89e-b1c9-11eb-810b-0242ac15001e"/>
<heading2>Preživio Staljingrad i zarobljeništvo</heading2>
<para>
Preživio je bitku kod Staljingrada, a pred kraj rata bio zarobljen u Italiji i zatočen u jednom logoru u Engleskoj. Po završetku rata vratio se u rodni grad i ondje se zaposlio kao pomoćnik u jednoj mehaničarskoj tvrtki izrađujući upaljače i prekidače.</para>
<para>S uspjehom prvih izuma, već 1948. osnovao je vlastitu tvrtku, već spomenutu Fischer-Werke koja danas diljem svijeta ima 42 podružnice s četiri tisuće zaposlenih, a svojih 14 tiusća proizvoda prodaje u više od stotinu zemalja.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="f757a422-b1c8-11eb-a53d-0242ac150021"/>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://youtu.be/KiIvwwr4daE"/>

Čovjek s više patenata od Edisona umro je u 96. godini Nedavno je u 96. godini umro njemački izumitelj Artur Fischer. 

Stvari su jasnije ako se zna da su Fischera zvali "kraljem tipla". O njemu dovoljno govori rečenica koja kaže: " Ono što je Bill Gates bio za osobna računala, to je Fischer bio za uradi-sam popravke u kućama". Fischer je čovjek s više od 1.100 patenata, po čemu je premašio i mnogo čuvenijeg Thomasa Edisona, a među njegovim patentima svakako je najpoznatiji - tipl.

   

Umjesto drvenog - plastični tipl

Na ideju za svoj najpoznatiji izum Fischer je - piše Deutsche Welle - došao krajem pedesetih godina prošlog stoljeća kada je neuspješno pokušao pričvrstiti sliku na zid. I tada su postojali 'tipli' ali su bili od drveta i držali su slabo, pogotovo u tada mekanim zidovima odloženim žbukom. Tada mu je na pamet pala konstrukcija od plastike koja se uvrtanjem vijka širi i dodatno učvršćuje u podlogu.
Fischer je po zanimanju bio bravar, a prvi izum koji je patentirao smislio je kada je 1947. želio fotografirati novorođenu kćer.
"U to vrijeme mogli ste koristiti samo bljeskalice s prahom koje su se aktivirale putem kabla, a kvaliteta slike bila je loša jer bi svi obično trepnuli kad bi bljesnula takva bljeskalica", ispričao je godinama poslije.


Jednostavni, a revolucionarni izumi

Tada je smislio sinhronizirani blic koji bi se uključio pritiskom na okidač fotoaparata. Uređaj je kupila Agfa, jedna od najvećih tvrtki za proizvodnju fotoaparata. Idućih sedam desetljeća uslijedile su još stotine patentiranih izuma.

   

"Zaintetresiran sam za svaki problem za koji mogu smisliti rješenje", rekao je Fischer za njemački časopis Technology Review 2007. godine. A prije dvije godine Europski patentni ured dodijelio mu je nagradu za životno djelo.
Od svih izuma, tipli su mu donijeli najveću slavu, ali i zaradu. Njegova tvrtka Fischer – Werke u Waldachtalu na jugu Njemačke godišnje obrne više od 600 milijuna eura. U nju je Fischer sve do svoga 95. rođendana svakodnevno dolazio na posao.



'Fischertechnikom' usrećio djecu diljem svijeta

Fischer je, piše Deutsche Welle,  usrećio i mnogu djecu svojom serijom Fischertechnik koja je u mnogim mališanima diljem svijeta otkrila potencijalne buduće inženjere.
Usto je Fischer bio tipični predstavnik "njemačkog gospodarskog čuda" s kraja pedesetih godina prošlog stoljeća. No dok su u međuvremenu mnogi propali, poput rodonačelnika kataloške prodaje Neckermann, Fischerovo carstvo do danas je stabilno poput vijaka koje drže njegovi 'tipli'.
Fischer je rođen na Silvestrovo 1919. godine u Tumlingenu. Otac mu je bio krojač, a majka je glačala košulje kako bi spojila kraj s krajem. Upravo je ona u njemu prepoznala talent za mehaniku potičući ga na svakom koraku da ga maksimalno razvije.


Poklon za majku završio kod Hitlera

Strukovnu školu napustio je u dobi od 13 godina kako bi šegrtovao kod jednog bravara u Stuttgartu. Potom se pridružio Hitlerovoj mladeži, a zatim i vojsci nadajući se da bi mogao postati pilot. No, bio je kratkovidan i bez završene srednje škole što ga je smjesta onemogućilo u ostvarenju tog sna.
No, zato je postao mehaničar u Luftwaffeu, njemačkom ratnom zrakoplovstvu. New York Times u tekstu povodom njegove smrti opisuje jedan zanimljiv događaj iz tog vremena.

   

Naime, zračnu bazu u kojoj je radio kao mehaničar 1939. došao je posjetiti sam Adolf Hitler. Fischer je tih dana izradio maketu zrakoplova koju je namjeravao pokloniti majci za Božić.
"Onda je moj zapovjednik rekao da sam najbolji mehaničar i da bih taj zrakoplov trebao pokloniti Hitleru. Bilo je to strašno vrijeme", prisjećao se kasnije Fischer.


Preživio Staljingrad i zarobljeništvo

Preživio je bitku kod Staljingrada, a pred kraj rata bio zarobljen u Italiji i zatočen u jednom logoru u Engleskoj. Po završetku rata vratio se u rodni grad i ondje se zaposlio kao pomoćnik u jednoj mehaničarskoj tvrtki izrađujući upaljače i prekidače.
S uspjehom prvih izuma, već 1948. osnovao je vlastitu tvrtku, već spomenutu Fischer-Werke koja danas diljem svijeta ima 42 podružnice s četiri tisuće zaposlenih, a svojih 14 tiusća proizvoda prodaje u više od stotinu zemalja.


 ODLAZAK KRALJA TIPLA: 

ODLAZAK KRALJA TIPLA:

Čovjek s više patenata od Edisona umro je u 96. godini

<para>
Iako je izumio izmjeničnu struju, elektromagnetni i indukcijski motor te još stotine drugih izuma i inovacija, Nikola Tesla (1856. - 1943.) dugo u svijetu nije dobivao zasluženu pažnju.</para>
<para>Nakon odlaska iz Austro-Ugarske Tesla je bio državljanin Sjedinjenih Država punih 60 godina, a tamo je i umro, usred Drugog svjetskog rata, u siromašnoj hotelskoj sobici u kojoj je živio kao samac. Trebalo je dva dana da netko pronađe njegovo mrtvo tijelo.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="6119cca0-b1c9-11eb-b590-0242ac14005f"/>
<para>Evo nekoliko njegovih manje poznatih izjava</para>
<para>
 1. Sav svoj novac ulagao sam u eksperimente pomoću kojih sam dolazio do novih otkrića, na taj način omogućujući čovječanstvu lakši život.</para>
<para>
 2. Napredak čovječanstva u svojoj biti ovisi o čovjekovim pronalazačkim ostvarenjima. Ona predstavljaju najznačajniji plod njegovog stvaralačkog uma. Njihov krajnji cilj potpuna je prevlast uma nad fizičkim svijetom, korištenje sila prirode za službu čovjeku. To je bit teškog zadatka izumitelja, koga svijet često ne razumije i ne daje mu zasluženu nagradu.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="b5587522-92a3-11eb-a5a9-0242ac120010" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
 3. Bez nade name zadovoljstva u znanosti i dokle god čovjek nema ideala ne može biti sretan.</para>
<para>
 4. U današnje vrijeme postoje ljudi, pesimisti, koji vam sa zabrinutim izrazom lica šapću na uho kako se se narodi godinam tajno naoružavali, te da će jednog dana skočiti jedan na drugoga i uništiti se. Ljudi koji govore o toj napetosti ne znaju za sile koje stalno rade, u tišini, ali neumorno, sile koje govore o miru... pokrenuti naprijed, motivirani dubokom ljubavlju prema onome što uče, ljudi koji čine čuda, svaki u svojoj oblasti, čija je glavna težnja i zadovoljstvo prikupljanje i širenje znanja. Ljudi koji gledaju daleko iznad zemaljskih stvari, čija zastava je uzvišenost.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="f56fae98-b1c8-11eb-b36c-0242ac14006a"/>
<para>
 5. Napori izumitelja prvenstveno su usmjereni spašavanju života.</para>
<hmn:facebook xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.facebook.com/tvkalendar/videos/1803401946553881/"/>
<para>
 6. Svako treba promatrati svoje tijelo kao dragocjeni dar od onoga koga voli iznad svega, kao čudesno umjetničko djelo neopisive ljepote i veličine preko ljudskog razumijevanja; i tako osjetljivo i krhko da ga jedna riječ, jedan dah, čak i misao mogu povrijediti.</para>
<para>
 7. Kada govorimo o čovjeku mislimo na cijelo čovječanstvo. Iako smo slobodni misliti i djelovati, mi smo povezani neodvojivim vezama kao zvijezde na nebu. Mi te zvijezde ne vidimo ali ih osjećamo. Posječem se po prstu i to me zaboli: taj je prst dio mene. Ugledam povrijeđenog neprijatelja za koga me najmanje briga na svijetu, ali me to ipak rastužuje. Zar to ne pokazuje kako je svaki od nas samo jedan dio cjeline?</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="b5213f8a-92a3-11eb-8b3f-0242ac12000f" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
 8.
 Mojsije je bez sumnje bio praktičan i vješt električar. Biblija točno i detaljno opisuje uređaj za stvaranje elektriciteta.</para>
<para>
 9. Znanost o elektricitetu iznad svega je, zadivljujući, nagovijestila ogromna postignuća, čudesne mogućnosti najviše kroz pomoć ljudima, potpomogla je energiju stvaraoca, jer gdje je to područje u koje bi njegove Bogom dane moći bile od veće koristi svim ljudima, nego u tom neistraženom području u kojem se, kao u šumskoj tišini. tisuće glasova odazivaju na svaki poziv.</para>
<para>
 10. Je li priroda poput divovske mačke?? Ako je, tko je miluje po leđima? To može biti samo Bog.</para>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/watch?v=uJ-pe027uEc"/>
<para> </para>

Tako je govorio veliki izumitelj 'Čovjek koji je izumio 20. stoljeće' umro je u New Yorku 7. sječnja 1943.godine. Za sobom je ostavio preko 700 patentiranih izuma. 

Iako je izumio izmjeničnu struju, elektromagnetni i indukcijski motor te još stotine drugih izuma i inovacija, Nikola Tesla (1856. - 1943.) dugo u svijetu nije dobivao zasluženu pažnju.
Nakon odlaska iz Austro-Ugarske Tesla je bio državljanin Sjedinjenih Država punih 60 godina, a tamo je i umro, usred Drugog svjetskog rata, u siromašnoj hotelskoj sobici u kojoj je živio kao samac. Trebalo je dva dana da netko pronađe njegovo mrtvo tijelo.


Evo nekoliko njegovih manje poznatih izjava

   1. Sav svoj novac ulagao sam u eksperimente pomoću kojih sam dolazio do novih otkrića, na taj način omogućujući čovječanstvu lakši život.

   2. Napredak čovječanstva u svojoj biti ovisi o čovjekovim pronalazačkim ostvarenjima. Ona predstavljaju najznačajniji plod njegovog stvaralačkog uma. Njihov krajnji cilj potpuna je prevlast uma nad fizičkim svijetom, korištenje sila prirode za službu čovjeku. To je bit teškog zadatka izumitelja, koga svijet često ne razumije i ne daje mu zasluženu nagradu.

   
   3. Bez nade name zadovoljstva u znanosti i dokle god čovjek nema ideala ne može biti sretan.

   4. U današnje vrijeme postoje ljudi, pesimisti, koji vam sa zabrinutim izrazom lica šapću na uho kako se se narodi godinam tajno naoružavali, te da će jednog dana skočiti jedan na drugoga i uništiti se. Ljudi koji govore o toj napetosti ne znaju za sile koje stalno rade, u tišini, ali neumorno, sile koje govore o miru... pokrenuti naprijed, motivirani dubokom ljubavlju prema onome što uče, ljudi koji čine čuda, svaki u svojoj oblasti, čija je glavna težnja i zadovoljstvo prikupljanje i širenje znanja. Ljudi koji gledaju daleko iznad zemaljskih stvari, čija zastava je uzvišenost.



   5. Napori izumitelja prvenstveno su usmjereni spašavanju života.


   6. Svako treba promatrati svoje tijelo kao dragocjeni dar od onoga koga voli iznad svega, kao čudesno umjetničko djelo neopisive ljepote i veličine preko ljudskog razumijevanja; i tako osjetljivo i krhko da ga jedna riječ, jedan dah, čak i misao mogu povrijediti.

   7. Kada govorimo o čovjeku mislimo na cijelo čovječanstvo. Iako smo slobodni misliti i djelovati, mi smo povezani neodvojivim vezama kao zvijezde na nebu. Mi te zvijezde ne vidimo ali ih osjećamo. Posječem se po prstu i to me zaboli: taj je prst dio mene. Ugledam povrijeđenog neprijatelja za koga me najmanje briga na svijetu, ali me to ipak rastužuje. Zar to ne pokazuje kako je svaki od nas samo jedan dio cjeline?

   
   8.
   Mojsije je bez sumnje bio praktičan i vješt električar. Biblija točno i detaljno opisuje uređaj za stvaranje elektriciteta.

   9. Znanost o elektricitetu iznad svega je, zadivljujući, nagovijestila ogromna postignuća, čudesne mogućnosti najviše kroz pomoć ljudima, potpomogla je energiju stvaraoca, jer gdje je to područje u koje bi njegove Bogom dane moći bile od veće koristi svim ljudima, nego u tom neistraženom području u kojem se, kao u šumskoj tišini. tisuće glasova odazivaju na svaki poziv.

   10. Je li priroda poput divovske mačke?? Ako je, tko je miluje po leđima? To može biti samo Bog.

  TESLINE IZREKE: 

TESLINE IZREKE:

Tako je govorio veliki izumitelj

<para>
Filmaš David Friedman uspio je prikazati Adlera kao toplo ljudsko biće koje uživa u svojim izumima, kao i u činjenjci da vesele ljude.</para>
<para>Svoj smisao za aerodinamiku Adler je dokazao izumivši Aerobie, leteći obruč koji je jednom bačen na udaljenost od 406,3 metara, postavši time predmet najdalje bačen ljudskom rukom.</para>
<para>S druge strane, njegov aparat za kavu AeroPress može napraviti šalicu kave za samo jednu minutu, a toliko je jednostavan za korištenje da ga ljudi upotrebljavaju na razne načine kako bi si napravili kavu koja im najviše prija.</para>
<para>"AeroPress omogućuje svakome tko si radi šalicu kave da i sam bude izumitelj", kaže Adler, i dodaje "Ljudi mi prilaze cijelo vrijeme i ne kažu 'Koristim AeroPress', već kažu 'Volim AeroPress', i to mi je jako drago".</para>
<hmn:vimeo xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://vimeo.com/137090060"/>
<para> </para>

Ljudi mi ne kažu da koriste moje izume, već da ih vole U ovom toplom kratkom filmu, izumitelj/inženjer Alan Adler priča o svoja dva najomiljenija (i najpopularnija) izuma - letećem obruču Aerobieu i aparatu za kavu AeroPress. 

Filmaš David Friedman uspio je prikazati Adlera kao toplo ljudsko biće koje uživa u svojim izumima, kao i u činjenjci da vesele ljude.
Svoj smisao za aerodinamiku Adler je dokazao izumivši Aerobie, leteći obruč koji je jednom bačen na udaljenost od 406,3 metara, postavši time predmet najdalje bačen ljudskom rukom.
S druge strane, njegov aparat za kavu AeroPress može napraviti šalicu kave za samo jednu minutu, a toliko je jednostavan za korištenje da ga ljudi upotrebljavaju na razne načine kako bi si napravili kavu koja im najviše prija.
"AeroPress omogućuje svakome tko si radi šalicu kave da i sam bude izumitelj", kaže Adler, i dodaje "Ljudi mi prilaze cijelo vrijeme i ne kažu 'Koristim AeroPress', već kažu 'Volim AeroPress', i to mi je jako drago".

  SIMPATIČNI IZUMITELJ: 

SIMPATIČNI IZUMITELJ:

Ljudi mi ne kažu da koriste moje izume, već da ih vole

<para>
 Kalašnjikov je završio u bolnici sredinom studenog ove godine zbog pogoršanja zdravstvenog stanja. Posljednjih godina je patio od srčanih problema, te se od primanja u bolnicu nalazio na odjelu intenzivne njege.</para>
<para>Izumitelj slavne puške je rođen 10. studenoga 1919. u Altajskoj regiji. Slavnu automatsku pušku je izumio 1947. godine, te je ona otada proizvedena u više od 70 milijuna primjeraka diljem svijeta. Osim puške, dizajnirao je i nekoliko inovacija za ruske tenkove.</para>
<para>RT piše da je bio seljak koji je postao samouki mehaničar, da nikad nije završio školu, ali je svejedno postigao velik i trajan uspjeh na području inženjerstva još u svojim dvadesetima.</para>
<para>Na pitanja novinara žali li što je izumio pušku koja je ubila vjerojatno najviše ljudi, odgovarao je: "Izumio sam je da bih zaštitio domovinu. Ne žalim i ne snosim odgovornost za to kako su je političari koristili".</para>

Umro Kalašnjikov Mihail Kalašnjikov, izumitelj najpoznatije jurišne puške AK-47, preminuo je u 94. godini života, javili su ruski mediji a prenosi BBC. 

   Kalašnjikov je završio u bolnici sredinom studenog ove godine zbog pogoršanja zdravstvenog stanja. Posljednjih godina je patio od srčanih problema, te se od primanja u bolnicu nalazio na odjelu intenzivne njege.
Izumitelj slavne puške je rođen 10. studenoga 1919. u Altajskoj regiji. Slavnu automatsku pušku je izumio 1947. godine, te je ona otada proizvedena u više od 70 milijuna primjeraka diljem svijeta. Osim puške, dizajnirao je i nekoliko inovacija za ruske tenkove.
RT piše da je bio seljak koji je postao samouki mehaničar, da nikad nije završio školu, ali je svejedno postigao velik i trajan uspjeh na području inženjerstva još u svojim dvadesetima.
Na pitanja novinara žali li što je izumio pušku koja je ubila vjerojatno najviše ljudi, odgovarao je: "Izumio sam je da bih zaštitio domovinu. Ne žalim i ne snosim odgovornost za to kako su je političari koristili". 

Umro Kalašnjikov

<para>
 Ovshinsky je patentirao više od 400 izuma u SAD-u, zbog čega su mu neki nadjenuli nadimak 'Thomas Edison našeg doba'. Godine 1968. je predstavio ideju 'staklenog tranzistora', koji je utro put današnjim flat screen televizorima. Vrstu baterije koju koriste hibridni automobili, koristi i većina smartphonea u svijetu i druge naprave mobilne telefonije.</para>
<para>Inače, Ovshinsky nije završio fakultet, te je tvrdio da je sve što zna naučio u knjižnicama u rodnom Ohiu. Ipak, primljen je u Američko društvo za fiziku i Američku udrugu za promicanje znanosti, a dobio je i niz nagrada i počasnih titula.</para>
<para>Njegov sin Harvey je za BBC izjavio da je njegov otac bio odlučan da promijeni svijet i da promijeni stav ljudi prema alternativnim izvorima energije. Za genijalnim izumiteljem ostali su supruga, sedmero djece i šestero unučadi.</para>

U 90. godini preminuo 'Thomas Edison našeg doba' Stanford Ovshinsky, američki samouki fizičar koji je izmislio bateriju koje se danas koristi u automobilima s hibridnim pogonom, preminuo je u srijedu u 90. 

   Ovshinsky je patentirao više od 400 izuma u SAD-u, zbog čega su mu neki nadjenuli nadimak 'Thomas Edison našeg doba'. Godine 1968. je predstavio ideju 'staklenog tranzistora', koji je utro put današnjim flat screen televizorima. Vrstu baterije koju koriste hibridni automobili, koristi i većina smartphonea u svijetu i druge naprave mobilne telefonije.
Inače, Ovshinsky nije završio fakultet, te je tvrdio da je sve što zna naučio u knjižnicama u rodnom Ohiu. Ipak, primljen je u Američko društvo za fiziku i Američku udrugu za promicanje znanosti, a dobio je i niz nagrada i počasnih titula.
Njegov sin Harvey je za BBC izjavio da je njegov otac bio odlučan da promijeni svijet i da promijeni stav ljudi prema alternativnim izvorima energije. Za genijalnim izumiteljem ostali su supruga,  sedmero djece i šestero unučadi. 

U 90. godini preminuo 'Thomas Edison našeg doba'

<para>Za ovih pasjih vrućina, upravo nam je izum Willisa Havilanda Carriera stalno u mislima. Naime, Carrier je 'otac hladnoga zraka', odnosno 'otac' modernog klima uređaja! </para>
<para>Willis Carrier je rođen 26. studenog 1875. godine u saveznoj državi New York, na farmi kraj malog mjesta Angola, blizu Niagara Fallsa i Buffala. Diplomirao je strojarstvo na Cornellu. Službeno je predao prve nacrte za svoj izum 17. srpnja 1902. godine, te dobio patent 1906. godine. Njegov izum bio je preteča modernog klima uređaja, bio prvi koji je u obzir uzeo četiri osnovne funkcije potrebne za uspješan uređaj za hlađenje zraka: kontrola temperature, kontrola vlage, kontrola cirkulacije zraka te čišćenje zraka. </para>
<heading2>Tražio rješenje za tiskaru u Brooklynu</heading2>
<para>
No, Carrierov izum nije za cilj imao udobnost čovjeka. Naime, nakon što je diplomirao i magistrirao, Carrier se uposlio u Buffalo Forge Company, koja je proizvodila naprave za grijanje i kompresore. Tada 25-godišnjem Carrieru povjerili su rješenje problema jedne tiskare u Brooklynu u New Yorku, kojoj su se tiskarske boje razlijevale za vrućih i vlažnih ljetnih dana, piše <emphasis>
 <ulink url="http://ba.voanews.com/content/klima-uredjaj-willis-carrier/1418626.html">Glas Amerike</ulink>
 </emphasis>.
 
Jedne takve vruće i sparne večeri 1902., Carrieru je, dok je čekao vlak na željezničkoj postaji Pittsburgha i gledao kako se magla valja preko ruba perona, sinula ideja. Do dolaska vlaka već je u glavi imao rješenje problema kontrole temperature i vlage, spoznao je odnos temperature, vlage i rosišta. Sedamnaestog srpnja te godine, Carrier je finalizirao svoj dizajn za stabiliziranje vlage u zraku i zato se taj datum uzima kao početak <emphasis>air-conditioning</emphasis> razdoblja. </para>
<heading2>Tek nakon Drugog svjetskog rata krenuo <emphasis>boom</emphasis> klima</heading2>
<para>
Njegov je izum, nazvan Apparatus for Treating Air, u biti bio hladnjak bez kučišta. Rashladno sredstvo u plinovitom stanju, amonijak, bilo je komprimirano u tekuće, prolazilo kroz isparivač, čime se topli zrak koji prolazi preko isparivača hladio, a rashladne su zavojnice smanjivale vlagu. Hladni se zrak u okolinu propuhavao ventilatorom. Osnovna je tehnologija manje-više ista i danas. Već 1922. godine, Carrier je uveo dva značajna poboljšanja – zamijenio je štetni amonijak drugim, sigurnijim rashlađivačem, te smanjio veličinu svojih rashladnih jedinica. </para>
<para>Upravo zbog veličine, ali i visoke cijene, Carrierov je izum svoju prvu primjenu našao isključivo u industriji. Godine 1928. Carrier je razvio i prvi rezidencijalni klima uređaj, <emphasis>Weathermaker</emphasis> (Tvorac vremena), ali masovna je proizvodnja morala pričekati da prođu godine teške gospodarske krize i Drugi svjetski rat. Prije nego što je postao od stvarne koristi prosječnom čovjeku, na usavršavanju uređaja radili su mnogi inženjeri, ali Carrieru pripada zasluga za određivanje osnovnih načela hlađenja i kontrole vlage zraka, kao i za razvoj opreme koja je današnje klima uređaje učinila mogućima.
 
Izum Willisa Carriera, koji je umro 1950. godine u 73. godini života, promijenio je svijet na načine koje on ne bi mogao niti zamisliti. U međuvremenu smo postali potpuno ovisni o klima uređajima. Zahvaljujući njima, povećana je produktivnost na radnom mjestu, ljudi sada mogu živjeti i raditi i u najtoplijim i najvlažnijim mjestima, od američkog Juga do Dubaija, Neil Armstrong i Buzz Aldrin mogli su šetati Mjesecom jer su bili zaštićeni rashladnim uređajima ugrađenima u odijela... 
Bez 'klime' više ne možemo, no nažalost, cijena po okoliš je ogromna. Možda bismo zato svakog 17. srpnja na cijeli dan trebali isključiti klima uređaje, ma kako pseći bilo vruće, pa bi možda više cijenili ono što smo od Carriera dobili prije 110 godina.</para>

110 godina od izuma koji je promijenio svijet Imena Thomasa Edisona, Alexandera Grahama Bella, Alberta Einsteina i Nikole Tesle svima su dobro poznata. I ime Willisa Havilanda Carriera zaslužuje da bude svrstano uz imena legendarnih izumitelja. 
Za ovih pasjih vrućina, upravo nam je izum Willisa Havilanda Carriera stalno u mislima. Naime, Carrier je 'otac hladnoga zraka', odnosno 'otac' modernog klima uređaja! 
Willis Carrier je rođen 26. studenog 1875. godine u saveznoj državi New York, na farmi kraj malog mjesta Angola, blizu Niagara Fallsa i Buffala. Diplomirao je strojarstvo na Cornellu. Službeno je predao prve nacrte za svoj izum 17. srpnja 1902. godine, te dobio patent 1906. godine. Njegov izum bio je preteča modernog klima uređaja, bio prvi koji je u obzir uzeo četiri osnovne funkcije potrebne za uspješan uređaj za hlađenje zraka: kontrola temperature, kontrola vlage, kontrola cirkulacije zraka te čišćenje zraka. 
Tražio rješenje za tiskaru u Brooklynu

No, Carrierov izum nije za cilj imao udobnost čovjeka. Naime, nakon što je diplomirao i magistrirao, Carrier se uposlio u Buffalo Forge Company, koja je proizvodila naprave za grijanje i kompresore. Tada 25-godišnjem Carrieru povjerili su rješenje problema jedne tiskare u Brooklynu u New Yorku, kojoj su se tiskarske boje razlijevale za vrućih i vlažnih ljetnih dana, piše 
      Glas Amerike
   .
 
Jedne takve vruće i sparne večeri 1902., Carrieru je, dok je čekao vlak na željezničkoj postaji Pittsburgha i gledao kako se magla valja preko ruba perona, sinula ideja. Do dolaska vlaka već je u glavi imao rješenje problema kontrole temperature i vlage, spoznao je odnos temperature, vlage i rosišta. Sedamnaestog srpnja te godine, Carrier je finalizirao svoj dizajn za stabiliziranje vlage u zraku i zato se taj datum uzima kao početak air-conditioning razdoblja. 
Tek nakon Drugog svjetskog rata krenuo boom klima

Njegov je izum, nazvan Apparatus for Treating Air, u biti bio hladnjak bez kučišta. Rashladno sredstvo u plinovitom stanju, amonijak, bilo je komprimirano u tekuće, prolazilo kroz isparivač, čime se topli zrak koji prolazi preko isparivača hladio, a rashladne su zavojnice smanjivale vlagu. Hladni se zrak u okolinu propuhavao ventilatorom. Osnovna je tehnologija manje-više ista i danas. Već 1922. godine, Carrier je uveo dva značajna poboljšanja – zamijenio je štetni amonijak drugim, sigurnijim rashlađivačem, te smanjio veličinu svojih rashladnih jedinica. 
Upravo zbog veličine, ali i visoke cijene, Carrierov je izum svoju prvu primjenu našao isključivo u industriji. Godine 1928. Carrier je razvio i prvi rezidencijalni klima uređaj, Weathermaker (Tvorac vremena), ali masovna je proizvodnja morala pričekati da prođu godine teške gospodarske krize i Drugi svjetski rat. Prije nego što je postao od stvarne koristi prosječnom čovjeku, na usavršavanju uređaja radili su mnogi inženjeri, ali Carrieru pripada zasluga za određivanje osnovnih načela hlađenja i kontrole vlage zraka, kao i za razvoj opreme koja je današnje klima uređaje učinila mogućima.
 
Izum Willisa Carriera, koji je umro 1950. godine u 73. godini života, promijenio je svijet na načine koje on ne bi mogao niti zamisliti. U međuvremenu smo postali potpuno ovisni o klima uređajima. Zahvaljujući njima, povećana je produktivnost na radnom mjestu, ljudi sada mogu živjeti i raditi i u najtoplijim i najvlažnijim mjestima, od američkog Juga do Dubaija, Neil Armstrong i Buzz Aldrin mogli su šetati Mjesecom jer su bili zaštićeni rashladnim uređajima ugrađenima u odijela...  
Bez 'klime' više ne možemo, no nažalost, cijena po okoliš je ogromna. Možda bismo zato svakog 17. srpnja na cijeli dan trebali isključiti klima uređaje, ma kako pseći bilo vruće, pa bi možda više cijenili ono što smo od Carriera dobili prije 110 godina. 

110 godina od izuma koji je promijenio svijet

<para>Vjetrenjača s nekonvencionalnim lopaticama, neprobojni lokot, superbočica za novorođenčad, svijetleći štap za slijepe i gluhoslijepe osobe – to su samo neki od izuma Ante Kelave, šefa smjene Prve policijske postaje PU osječko-baranjske! </para>
<para>
 <ulink url="http://danas.net.hr/specijal/osijek">Osječki</ulink> policajac ne samo da je izumitelj, nego su njegovi izumi vrlo zapaženi na natjecanjima, a često je za njih bio i nagrađen.</para>
<heading2>'To mi je samo hobi'</heading2>
<para>
"Po struci sam inženjer prometa i to mi je kao hobi pokraj svakodnevnog posla. Kako bih izmislio nešto inovativno, moram imati poticaj ili jednostavno sasvim slučajno u okolini vidjeti da nekom proizvodu nešto nedostaje i nadograditi ga. Za ideje zasluge nosi i moj posao, pa sam tako dobio ideju za lokot, štap za slijepe, pa i za trepćući semafor", ispričao je Kelava za <ulink url="http://www.glas-slavonije.hr/172048/3/Policajac-koji-je-izumio-treptajuce-svjetlo-i-superbocicu-za-bebe">
 <emphasis>Glas Slavonije</emphasis>
 </ulink>. </para>
<para>Budući da je riječ samo o hobiju, Ante još ne zna bi li s njima krenuo u masovnu proizvodnju. Kaže da je svrha njegovog nesvakidašnjeg rada poboljšanje kvalitete života.</para>

Osječki policajac izumio superbočicu za bebe... Ante Kelava radi u osječkoj policiji, no ima i skriveni talent koji je iskoristio kako bi napravio brojne izume. Za neke od njih, poput trepćućeg semafora, ideju je dobio baš na poslu. 
Vjetrenjača s nekonvencionalnim lopaticama, neprobojni lokot, superbočica za novorođenčad, svijetleći štap za slijepe i gluhoslijepe osobe – to su samo neki od izuma Ante Kelave, šefa smjene Prve policijske postaje PU osječko-baranjske! 

   Osječki policajac ne samo da je izumitelj, nego su njegovi izumi vrlo zapaženi na natjecanjima, a često je za njih bio i nagrađen.
'To mi je samo hobi'

"Po struci sam inženjer prometa i to mi je kao hobi pokraj svakodnevnog posla. Kako bih izmislio nešto inovativno, moram imati poticaj ili jednostavno sasvim slučajno u okolini vidjeti da nekom proizvodu nešto nedostaje i nadograditi ga. Za ideje zasluge nosi i moj posao, pa sam tako dobio ideju za lokot, štap za slijepe, pa i za trepćući semafor", ispričao je Kelava za 
      Glas Slavonije
   . 
Budući da je riječ samo o hobiju, Ante još ne zna bi li s njima krenuo u masovnu proizvodnju. Kaže da je svrha njegovog nesvakidašnjeg rada poboljšanje kvalitete života. 

Osječki policajac izumio superbočicu za bebe...

<para>Školovanje je započeo u rodnom Smiljanu, nastavio u Gospiću i Karlovcu, studirao je u Grazu i Pragu, ali studij nikada nije priveo kraju. Premda su njegovi roditelji željeli da postane svećenik, Tesla se tome usprotivio i otišao na studij tehničkih znanosti u Graz. Prije 1884. godine, kada je otišao u SAD, radio je u Mariboru, Pešti, Strassbourgu i Parizu. </para>
<heading2>Inovacija koja je promijenila svijet</heading2>
<para>
Europu je napustio u nadi da će mu u New Yorku tada čuveni pronalazač i industrijalac Thomas Alva Edison, za čiju je tvrtku radio još u Parizu, pomoći da realizira svoje tehničke inovacije. Ipak, u Edisonovoj tvrtki je ostao manje od godinu dana i već 1885. osnovao je u New Yorku vlastitu kompaniju Tesla, te započeo izradu prvih modela predviđenih za korištenje izmjenične struje, što je bila inovacija koja je promijenila svijet. Edison je, inače, bio veliki protivnik Teslinog izuma.
 
U Colorado Springsu, gdje je boravio od svibnja 1899. do rane 1900., došao je do jednog od svojih najvećih otkrića - stacionarnih valova, čime je dokazao da Zemlja može poslužiti kao vodič. </para>
<heading2>Otkrivač stvari, a ne izumitelj</heading2>
<para>
Iako mu je bio potreban novac, 1912. je odbio primiti Nobelovu nagradu iz fizike jer je tvrdio da Thomas Alva Edison, s kojim je trebao podijeliti nagradu, nije pravi znanstvenik. </para>
<para>Tesla je za sebe tvrdio da nije izumitelj već "otkrivač stvari koje postoje u prirodi oko nas", piše Radio Sarajevo. </para>
<para>Genijalni inovator i potpuni usamljenik, Nikola Tesla je umro u jeku Drugog svjetskog rata u New Yorku, 7. siječnja 1943. godine. Urna s njegovim pepelom prenesena je kasnije u Beograd i danas se čuva se u Muzeju Nikole Tesle u Beogradu. Ostavština Nikole Tesle iz SAD-a prenesena je u Beograd, gdje je osnovan Teslin muzej.</para>
<para>Arhivska građa iz Teslina nasljedstva je 2003. upisana u registar UNESCO-a Pamćenje svijeta. </para>
<para>U gradu Philadelphiji u američkoj državi Pennsylvaniji, Teslin rođendan se proslavlja kao službeni gradski praznik.</para>

156. rođendan Nikole Tesle Veliki znanstvenik čije su inovacije okretnog magnetnog polja i višefaznog sistema naizmjenične struje preobratile svijet, Nikola Tesla, rođen je na današnji dan, 10. srpnja 1856. 
Školovanje je započeo u rodnom Smiljanu, nastavio u Gospiću i Karlovcu, studirao je u Grazu i Pragu, ali studij nikada nije priveo kraju. Premda su njegovi roditelji željeli da postane svećenik, Tesla se tome usprotivio i otišao na studij tehničkih znanosti u Graz. Prije 1884. godine, kada je otišao u SAD, radio je u Mariboru, Pešti, Strassbourgu i Parizu. 
Inovacija koja je promijenila svijet

Europu je napustio u nadi da će mu u New Yorku tada čuveni pronalazač i industrijalac Thomas Alva Edison, za čiju je tvrtku radio još u Parizu, pomoći da realizira svoje tehničke inovacije. Ipak, u Edisonovoj tvrtki je ostao manje od godinu dana i već 1885. osnovao je u New Yorku vlastitu kompaniju Tesla, te započeo izradu prvih modela predviđenih za korištenje izmjenične struje, što je bila inovacija koja je promijenila svijet. Edison je, inače, bio veliki protivnik Teslinog izuma.
 
U Colorado Springsu, gdje je boravio od svibnja 1899. do rane 1900., došao je do jednog od svojih najvećih otkrića - stacionarnih valova, čime je dokazao da Zemlja može poslužiti kao vodič. 
Otkrivač stvari, a ne izumitelj

Iako mu je bio potreban novac, 1912. je odbio primiti Nobelovu nagradu iz fizike jer je tvrdio da Thomas Alva Edison, s kojim je trebao podijeliti nagradu, nije pravi znanstvenik. 
Tesla je za sebe tvrdio da nije izumitelj već "otkrivač stvari koje postoje u prirodi oko nas", piše Radio Sarajevo. 
Genijalni inovator i potpuni usamljenik, Nikola Tesla je umro u jeku Drugog svjetskog rata u New Yorku, 7. siječnja 1943. godine. Urna s njegovim pepelom prenesena je kasnije u Beograd i danas se čuva se u Muzeju Nikole Tesle u Beogradu. Ostavština Nikole Tesle iz SAD-a prenesena je u Beograd, gdje je osnovan Teslin muzej.
Arhivska građa iz Teslina nasljedstva je 2003. upisana u registar UNESCO-a Pamćenje svijeta. 
U gradu Philadelphiji u američkoj državi Pennsylvaniji, Teslin rođendan se proslavlja kao službeni gradski praznik. 

156. rođendan Nikole Tesle

<para> 
Jedan uspješni komediograf i jedan glumac sa stotinu uloga pripremili su vam duhovitu scensku igru.</para>
<para>Autor Nenad Stazić, koji se već dokazao na našoj sceni s pet komedija (od "Vježbanja demokracije" do "Pljuske" i "Ratnih profitera u Hrvata"), sad je napisao tekst o tome kako se snalazi čovjek u našem vremenu kad nema nikakvu šansu da izvuče kraj s krajem. Željko Koenigsknecht, majstor stvaranja komičnih situacija, pomaže piscu da taj tragični problem ispadne urnebesno smiješan, a njemu se pridružuje i redatelj Boris Kovačević. Život nije nikad bez šanse ako se pogleda s one druge, komične, strane.</para>
<para>Što da radi jedan mali policijski službenik kojega su devedesetih, s dolaskom demokracije u Hrvatsku, umirovili zbog toga što je bio izdanak prošlog vremena i uz to loših krvnih zrnaca? Kamo da krene kada je odjednom, preko noći, bez neke svoje osobne krivnje, postao višak u svačijem računu, državnom, gdje je tek beznačajan, na pogrešnom mjestu uveden broj, i obiteljskom, gdje nenadano postaje dosadna smetnja?</para>
<para>Tražeći bilo kakav izlaz iz ponižavajuće nepotrebnosti i egzistencijalne beznačajnosti, jedini se lik ove komedije odlučuje da amaterskim izumiteljstvom povrati poljuljano dostojanstvo, a možda, ako se posreći, i zaradi koju kunu pa da njome nekako pokrpa onu bijednu crkavicu od prijevremene mirovine u koju su ga prisilno poslali.</para>
<para>Neuk i bez bilo kakvog tehničkog dara, on neumorno smišlja izume koji ne samo da su potpuno beskorisni, upravo kao i njihov tvorac, nego su, poput njega, još i groteskno smiješni. Smiješni su upravo zbog toga što bi trebali nečemu služiti, a ne služe ničemu, što bi trebali popraviti život svih umirovljenika, a ne popravljaju ništa, jer je taj život kojega bi oni trebali popraviti, beznadno nepopravljiv. </para>
<para>Svi ti suvišni izumi tako postaju simboli jedne očajne, uzaludne borbe za boljim i sretnijim životom, borbe koja je izgubljena unaprijed.</para>
<para>Spasonosno zapažanje da se samo i jedino u politici može brzo i jednostavno, bez bilo kakvog znanja o bilo čemu, bez talenta, bez truda, bez pameti, doći i do ugledna položaja i do novca, otvara nesretnom Lazi novu perspektivu i on jednostavnom računicom otkriva potencijalnu snagu osiromašene i deklasirane mase umirovljenika koja bi njega, čelnu osobu revolucionalnog umirovljeničkog pokreta, dovela daleko, daleko, sve do položaja predsjednika Republike. </para>
<para>Treba li spominjati da i ta zamisao junaka ove smiješne i tužne priče završava jednako kao i njegovi izumi.</para>
<para>Mi smo vam ovim putem podijelili dva puta po dvije ulaznice, a dobitnici su:</para>
<para>
 Silvija Jurkić
Kazimir Percl
</para>
<para>
 Obavijest o načinu preuzimanja ulaznica dobit ćete putem maila.
</para>

Na Izumitelja idu... Kerempuh 13. ožujka u 20 sati predstavlja svečanu 50. izvedbu komedije u kojoj se u središtu pozornosti nalazi 'mali čovjek', autora Nenada Stazića. Glavna uloga igra Željko Koenigsknecht. 
 
Jedan uspješni komediograf i jedan glumac sa stotinu uloga pripremili su vam duhovitu scensku igru.
Autor Nenad Stazić, koji se već dokazao na našoj sceni s pet komedija (od "Vježbanja demokracije" do "Pljuske" i "Ratnih profitera u Hrvata"), sad je napisao tekst o tome kako se snalazi čovjek u našem vremenu kad nema nikakvu šansu da izvuče kraj s krajem. Željko Koenigsknecht, majstor stvaranja komičnih situacija, pomaže piscu da taj tragični problem ispadne urnebesno smiješan, a njemu se pridružuje i redatelj Boris Kovačević. Život nije nikad bez šanse ako se pogleda s one druge, komične, strane.
Što da radi jedan mali policijski službenik kojega su devedesetih, s dolaskom demokracije u Hrvatsku, umirovili zbog toga što je bio izdanak prošlog vremena i uz to loših krvnih zrnaca? Kamo da krene kada je odjednom, preko noći, bez neke svoje osobne krivnje, postao višak u svačijem računu, državnom, gdje je tek beznačajan, na pogrešnom mjestu uveden broj, i obiteljskom, gdje nenadano postaje dosadna smetnja?
Tražeći bilo kakav izlaz iz ponižavajuće nepotrebnosti i egzistencijalne beznačajnosti, jedini se lik ove komedije odlučuje da amaterskim izumiteljstvom povrati poljuljano dostojanstvo, a možda, ako se posreći, i zaradi koju kunu pa da njome nekako pokrpa onu bijednu crkavicu od prijevremene mirovine u koju su ga prisilno poslali.
Neuk i bez bilo kakvog tehničkog dara, on neumorno smišlja izume koji ne samo da su potpuno beskorisni, upravo kao i njihov tvorac, nego su, poput njega, još i groteskno smiješni. Smiješni su upravo zbog toga što bi trebali nečemu služiti, a ne služe ničemu, što bi trebali popraviti život svih umirovljenika, a ne popravljaju ništa, jer je taj život kojega bi oni trebali popraviti, beznadno nepopravljiv. 
Svi ti suvišni izumi tako postaju simboli jedne očajne, uzaludne borbe za boljim i sretnijim životom, borbe koja je izgubljena unaprijed.
Spasonosno zapažanje da se samo i jedino u politici može brzo i jednostavno, bez bilo kakvog znanja o bilo čemu, bez talenta, bez truda, bez pameti, doći i do ugledna položaja i do novca, otvara nesretnom Lazi novu perspektivu i on jednostavnom računicom otkriva potencijalnu snagu osiromašene i deklasirane mase umirovljenika koja bi njega, čelnu osobu revolucionalnog umirovljeničkog pokreta, dovela daleko, daleko, sve do položaja predsjednika Republike. 
Treba li spominjati da i ta zamisao junaka ove smiješne i tužne priče završava jednako kao i njegovi izumi.
Mi smo vam ovim putem podijelili dva puta po dvije ulaznice, a dobitnici su:

   Silvija Jurkić
Kazimir Percl


   Obavijest o načinu preuzimanja ulaznica dobit ćete putem maila.
 

Na Izumitelja idu...

<para> 
Autor: Nenad Stazić
Redatelj: Boris Kovačević
Kostimografkinja: Đurđa Janeš
Igra: Željko Königsknecht
</para>
<para>"(...) napisao sam tekst o malom policijskom službeniku kojega su devedesetih, s dolaskom demokracije u Hrvatsku, umirovili zbog toga što je bio izdanak prošlog vremena i uz to još i loših krvnih zrnaca? Odjednom, preko noći, bez neke svoje osobne krivnje, postao je on višak u svačijem računu, državnom, gdje je tek beznačajan, na pogrešnu mjestu uveden broj i obiteljskom, gdje nenadano postaje dosadna smetnja?
Tražeći bilo kakav izlaz iz ponižavajuće nepotrebnosti i egzistencijalne beznačajnosti, jedini se lik ove komedije odlučuje da amaterskim izumiteljstvom povrati poljuljano dostojanstvo, a možda, ako se posreći, i zaradi koju kunu pa da njome nekako pokrpa onu bijednu crkavicu od prijevremene mirovine u koju su ga prisilno poslali.
Neuk i bez bilo kakvog tehničkog dara, on neumorno smišlja izume koji ne samo da su potpuno beskorisni, upravo kao i njihov tvorac, nego su, poput njega, još i groteskno smiješni.
---
Tekst sam od samog početka pisao za Kenu, koji je već igrao u mojim predstavama i kojemu se istinski divim kao jednom od najtalentiranijih naših glumaca. Keno i ja stvari i pojave oko sebe doživljavamo na sličan način i ne treba nam puno riječi da se potpuno razumijemo. Zato je naša suradnja do sada uvijek bila ne samo uspješna, nego i izrazito ugodna za obojicu." (Nenad Stazić) </para>
<para>Predstava igra u 20 sati.
</para>

Kerempuhov Izumitelj u Vukovaru Satiričko kazalište Kerempuh iz Zagreba gostuje u srijedu, 20. siječnja u Hrvatskom domu Vukovar s hvaljenom predstavom u kojoj glavnu ulogu igra Željko Königsknecht.
 
 
Autor: Nenad Stazić
Redatelj: Boris Kovačević
Kostimografkinja: Đurđa Janeš
Igra: Željko Königsknecht

"(...) napisao sam tekst o malom policijskom službeniku kojega su devedesetih, s dolaskom demokracije u Hrvatsku, umirovili zbog toga što je bio izdanak prošlog vremena i uz to još i loših krvnih zrnaca? Odjednom, preko noći, bez neke svoje osobne krivnje, postao je on višak u svačijem računu, državnom, gdje je tek beznačajan, na pogrešnu mjestu uveden broj i obiteljskom, gdje nenadano postaje dosadna smetnja?
Tražeći bilo kakav izlaz iz ponižavajuće nepotrebnosti i egzistencijalne beznačajnosti, jedini se lik ove komedije odlučuje da amaterskim izumiteljstvom povrati poljuljano dostojanstvo, a možda, ako se posreći, i zaradi koju kunu pa da njome nekako pokrpa onu bijednu crkavicu od prijevremene mirovine u koju su ga prisilno poslali.
Neuk i bez bilo kakvog tehničkog dara, on neumorno smišlja izume koji ne samo da su potpuno beskorisni, upravo kao i njihov tvorac, nego su, poput njega, još i groteskno smiješni.
---
Tekst sam od samog početka pisao za Kenu, koji je već igrao u mojim predstavama i kojemu se istinski divim kao jednom od najtalentiranijih naših glumaca. Keno i ja stvari i pojave oko sebe doživljavamo na sličan način i ne treba nam puno riječi da se potpuno razumijemo. Zato je naša suradnja do sada uvijek bila ne samo uspješna, nego i izrazito ugodna za obojicu." (Nenad Stazić) 
Predstava igra u 20 sati.
 

#izumitelj

Umro je Larry Tesler, čovjek koji je izumio copy, paste i cut

Umro je Larry Tesler, čovjek koji je izumio copy, paste i cut

Lijeni ste za pedaliranje? Ovaj će vas leteći bicikl onda oduševiti

Lijeni ste za pedaliranje? Ovaj će vas leteći bicikl onda oduševiti

Čovjek s više patenata od Edisona umro je u 96. godini

Čovjek s više patenata od Edisona umro je u 96. godini

Tako je govorio veliki izumitelj

Tako je govorio veliki izumitelj

Ljudi mi ne kažu da koriste moje izume, već da ih vole

Ljudi mi ne kažu da koriste moje izume, već da ih vole

Umro Kalašnjikov

Umro Kalašnjikov

U 90. godini preminuo 'Thomas Edison našeg doba'

U 90. godini preminuo 'Thomas Edison našeg doba'

110 godina od izuma koji je promijenio svijet

110 godina od izuma koji je promijenio svijet

Osječki policajac izumio superbočicu za bebe...

Osječki policajac izumio superbočicu za bebe...

156. rođendan Nikole Tesle

156. rođendan Nikole Tesle

Na Izumitelja idu...

Na Izumitelja idu...

Kerempuhov Izumitelj u Vukovaru

Kerempuhov Izumitelj u Vukovaru