Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

13 'sirotinjskih' jela koja su bila na svakom stolu u Jugoslaviji: Mnogi se slažu kako ni danas ne postoji ništa ukusnije... Svatko od nas se sjeća nekih starinskih jela koja su se spremala u Jugoslaviji. Zbog toga što za njihovu pripremu nije potrebno puno namirnica, zovu ih &quot;sirotinjska jela&quot;. Bilo da je razlog udaljenost od najbliže prodavaonice ili skroman budžet, &quot;sirotinjska jela&quot; su se spremala s vrlo malo namirnica. Često su to i najukusnija jela kojih se rado sjećamo iz vremena stare Jugoslavije. 

<para>Svatko od nas se sjeća nekih starinskih jela koja su se spremala u Jugoslaviji. Zbog toga što za njihovu pripremu nije potrebno puno namirnica, zovu ih &quot;sirotinjska jela&quot;. Bilo da je razlog udaljenost od najbliže prodavaonice ili skroman budžet, &quot;sirotinjska jela&quot; su se spremala s vrlo malo namirnica. Često su to i najukusnija jela kojih se rado sjećamo iz vremena stare Jugoslavije.</para>

13 'sirotinjskih' jela koja su bila na svakom stolu u Jugoslaviji: Mnogi se slažu kako ni danas ne postoji ništa ukusnije...

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Čini se da danas sve češće čujemo rečenicu "Jao, kako se živjelo u Jugoslaviji". Što god netko mislio o tom vremenu, kada pogledamo stare slike, ne možemo osporiti činjenicu da svi izgledaju ležerno, opušteno i najviše od svega - bezbrižno. Čini se da se lakše disalo, da odlazak u grad nije predstavljao teret, već užitak. Da čekanje u redu nije značilo frustraciju, već upoznavanje novih prijatelja. A tek scena, a tek moda! </para><heading2>'Bilo je to dobro vrijeme..'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Bilo je to dobro vrijeme, sve na kredit, sve za raju, jarane. U auto naspi čorbe, pa u Trst po farmerke. Bilo je to dobro vrijeme, te na izlet, te malo na more", stihovi su kojima nas Zabranjeno pušenje vraća u jedno idilično razdoblje. Surovo, ali stvarno. </para><hmn:instagram src="https://www.instagram.com/p/CmtbIKpsNbn/"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tko bi danas mogao pjevati o kreditu, a da nema negativni kontekst? Tko bi danas otišao u Trst po "farmerke" ako ih preko interneta naruči na samo dva klika? Otići na izlet, malo na Jadran? Za to je danas potrebno odvajati mjesecima, planirati i bookirati. A tek cijela obitelj u Yugu ili Fići do mora? Bez klime? Vrijeme koje se definitivno neće ponoviti. </para><hmn:instagram src="https://www.instagram.com/p/CjdexzkM0Qs/"/><hmn:pagebreak/><heading2>'Lijepe žene prolaze kroz grad'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I dok pišemo ovaj tekst, gledamo ove fotografije, jednostavno nam u ušima odjekivaju veliki hitovi iz "onog vremena". Primjerice, dok gledamo ovu prekrasnu djevojku, kako da ne počnemo pjevušiti veliki Azrin hit iz 1980., "Lijepe žene prolaze kroz grad"? </para><hmn:instagram src="https://www.instagram.com/p/CmPZ377rMdJ/"/><hmn:pagebreak/><heading2>'Baš je glupo biti zaljubljen u damu'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Za plesanje, visoka ti peta"...pjevao je nekada davno Zdravko Čolić na tekst Gorana Bregovića. Ipak, ako su u nečemu žene osamdesetih i žene danas bile slične - to su onda štikle. Jer, realno, ima nešto neodoljivo u tim visokim potpeticama.</para><hmn:instagram src="https://www.instagram.com/p/Cm9Jp6wsAo0/"/><hmn:pagebreak/><heading2>'Lutka s naslovne strane'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Postojali su i nekada tabloidi, no prije su puno više toga ostavljali mašti, nego što su otkrivali na naslovnim stranama. Jedan je primjer i famozna bijela haljina na Eni Begović na naslovnici Reportera.</para><hmn:instagram src="https://www.instagram.com/p/CmMiTufMdho/"/><hmn:pagebreak/><heading2>'Pamtim samo sretne dane'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iako nije poznato tko je radio navedeno istražiavnje, u ovu statistiku definitivno nije teško povjerovati.</para><hmn:instagram src="https://www.instagram.com/p/Cmou1VmKcr1/"/><hmn:pagebreak/><heading2>'Lude sedamdesete'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I dok zapad danas diktira i pravac modne industrije, čineći tako da svi izgledamo poput klonova, prije je situacija bila nešto drugačija. Moda je bila drugačija i svi su izgledali originalno i autentično.</para><hmn:instagram src="https://www.instagram.com/p/ClWOQ8Psvyz/"/><hmn:pagebreak/>

Vruće hlačice i minice nisu od jučer: Djevojke u Jugoslaviji itekako su golicale maštu, ma pogledajte ih samo! Da se u Jugoslaviji drugačije živjelo, to već i vrapci na grani znaju, a potvrđuju to i fotografije u nastavku Čini se da danas sve češće čujemo rečenicu "Jao, kako se živjelo u Jugoslaviji". Što god netko mislio o tom vremenu, kada pogledamo stare slike, ne možemo osporiti činjenicu da svi izgledaju ležerno, opušteno i najviše od svega - bezbrižno. Čini se da se lakše disalo, da odlazak u grad nije predstavljao teret, već užitak. Da čekanje u redu nije značilo frustraciju, već upoznavanje novih prijatelja. A tek scena, a tek moda! 'Bilo je to dobro vrijeme..'"Bilo je to dobro vrijeme, sve na kredit, sve za raju, jarane.  U auto naspi čorbe, pa u Trst po farmerke. Bilo je to dobro vrijeme, te na izlet, te malo na more", stihovi su kojima nas Zabranjeno pušenje vraća u jedno idilično razdoblje. Surovo, ali stvarno. Tko bi danas mogao pjevati o kreditu, a da nema negativni kontekst? Tko bi danas otišao u Trst po "farmerke" ako ih preko interneta naruči na samo dva klika? Otići na izlet, malo na Jadran? Za to je danas potrebno odvajati mjesecima, planirati i bookirati. A tek cijela obitelj u Yugu ili Fići do mora? Bez klime? Vrijeme koje se definitivno neće ponoviti. 'Lijepe žene prolaze kroz grad'I dok pišemo ovaj tekst, gledamo ove fotografije, jednostavno nam u ušima odjekivaju veliki hitovi iz "onog vremena". Primjerice, dok gledamo ovu prekrasnu djevojku, kako da ne počnemo pjevušiti veliki Azrin hit iz 1980., "Lijepe žene prolaze kroz grad"? 'Baš je glupo biti zaljubljen u damu'"Za plesanje, visoka ti peta"...pjevao je nekada davno Zdravko Čolić na tekst Gorana Bregovića. Ipak, ako su u nečemu žene osamdesetih i žene danas bile slične - to su onda štikle. Jer, realno, ima nešto neodoljivo u tim visokim potpeticama.'Lutka s naslovne strane'Postojali su i nekada tabloidi, no prije su puno više toga ostavljali mašti, nego što su otkrivali na naslovnim stranama. Jedan je primjer i famozna bijela haljina na Eni Begović na naslovnici Reportera.'Pamtim samo sretne dane'Iako nije poznato tko je radio navedeno istražiavnje, u ovu statistiku definitivno nije teško povjerovati.'Lude sedamdesete'I dok zapad danas diktira i pravac modne industrije, čineći tako da svi izgledamo poput klonova, prije je situacija bila nešto drugačija. Moda je bila drugačija i svi su izgledali originalno i autentično. SEKSI VREMEPLOV 

SEKSI VREMEPLOV

Vruće hlačice i minice nisu od jučer: Djevojke u Jugoslaviji itekako su golicale maštu, ma pogledajte ih samo!

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U Facebook grupi Nostalgija, koju prati oko 290.000 pratitelja iz cijele regije, često se mogu pronaći nostalgične fotografije iz doba Jugoslavije pa su tako objavili i fotografiju jedne putovanja na more iz Jugoslavije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Brako prikolica je bila glavna na fotografiji zbog koje su se mnogi prisjetili kako su bila nezaboravna putovanja na ljetovanje s tom prikolicom te koliko je spajala obitelji.</para><heading2>Čuvena prikolica</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na ljetovanje se nije išlo bez čuvene prikolice: "Čuvena Brako prikolica! Imali smo jednu u kojoj smo uživali i na ljetovanju i tijekom ljeta kod kuće."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Brako prikolica je bila naš najudobniji apartman, odmor, godišnji, kada smo išli u pravcu Tuzla-Grčka. Familijarno su djeca bila u prikolici, a mi pod tendom. Bila su to prekrasna vremena", prisjetila se jedna žena.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mnogi su rekli da su tako išli na put: "Eto, ovako sam išla na more, s Brako prikolicom."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Brako" (Braća Košulčevi) je model lake sklopive kamp-prikolice koju su mogli vući i manji automobili sa slabim motorima", objasnio je jedan muškarac.</para><hmn:facebook src="https://www.facebook.com/103139328103928/photos/a.104685891282605/688425676241954/?_rdc=1&amp;_rdr"/><heading2>Stižu sjećanja</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jedna žena je objavila fotografije svog ljetovanja i opisala kako je to izgledalo nekada.</para><hmn:article id="d5478af0-6fc7-11ed-81b0-a602a9e1313a" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Opisala je kakav je bio kratak odmor negdje pred grčkom granicom: "Moji roditelji u fići i ja s djecom u svom novom vozilu na granici. Kako divna mladost i vremena, krenem na put iz Tuzle oko 19 h i ujutro smo već bili u kampu "Katherini" u Grčkoj."</para><hmn:image id="66b6789c-762c-11ed-ad96-febe46f32689" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para>

Jeste li i vi prije ovako putovali na more? E, da, tako se radilo u Jugoslaviji: 'Naš najudobniji apartman' Ovih dana samo naziru sjećanja na stara vremena pa su se mnogi prisjetili kako se u Jugoslaviji putovalo na more U Facebook grupi Nostalgija, koju prati oko 290.000 pratitelja iz cijele regije, često se mogu pronaći nostalgične fotografije iz doba Jugoslavije pa su tako objavili i fotografiju jedne putovanja na more iz Jugoslavije.Brako prikolica je bila glavna na fotografiji zbog koje su se mnogi prisjetili kako su bila nezaboravna putovanja na ljetovanje s tom prikolicom te koliko je spajala obitelji.Čuvena prikolicaNa ljetovanje se nije išlo bez čuvene prikolice: "Čuvena Brako prikolica! Imali smo jednu u kojoj smo uživali i na ljetovanju i tijekom ljeta kod kuće.""Brako prikolica je bila naš najudobniji apartman, odmor, godišnji, kada smo išli u pravcu Tuzla-Grčka. Familijarno su djeca bila u prikolici, a mi pod tendom. Bila su to prekrasna vremena", prisjetila se jedna žena.Mnogi su rekli da su tako išli na put: "Eto, ovako sam išla na more, s Brako prikolicom.""Brako" (Braća Košulčevi) je model lake sklopive kamp-prikolice koju su mogli vući i manji automobili sa slabim motorima", objasnio je jedan muškarac.Stižu sjećanjaJedna žena je objavila fotografije svog ljetovanja i opisala kako je to izgledalo nekada.Opisala je kakav je bio kratak odmor negdje pred grčkom granicom: "Moji roditelji u fići i ja s djecom u svom novom vozilu na granici. Kako divna mladost i vremena, krenem na put iz Tuzle oko 19 h i ujutro smo već bili u kampu "Katherini" u Grčkoj." PA KAD ZAPIČIŠ... 

PA KAD ZAPIČIŠ...

Jeste li i vi prije ovako putovali na more? E, da, tako se radilo u Jugoslaviji: 'Naš najudobniji apartman'

Neda Ukraden u badiću opravdala titulu 'najseksi bake Balkana': Ljudi moji, je li moguće da ovako izgleda u 72.? Neda Ukraden više od pedeset godina oduševljava obožavatelje diljem regije, ali i inozemstva. Ova 71-godišnja glazbenica sinonim je za život ispunjen pozitivom, veselim i žarkim bojama i radosnim društvom. Čini se da je &quot;mirovina&quot; nepoznata riječ u rječniku popularne balkanske pjevačice pa Neda tako još uvijek puni koncertne dvorane, često putuje, uživa u luksuznim jahtama i bogatoj gastronomskoj ponudi egzotičkih mjesta. Na svojim fotografijama često nazdravlja svojoj obitelji i prijateljima te je jedina koja se u moru &quot;životnih savjetnika&quot; uistinu može nazvati i &quot;životnom savjetnicom&quot; jer bismo svi voljeli živjeti život kako ga ona živi.  

<para>Neda Ukraden više od pedeset godina oduševljava obožavatelje diljem regije, ali i inozemstva. Ova 71-godišnja glazbenica sinonim je za život ispunjen pozitivom, veselim i žarkim bojama i radosnim društvom. Čini se da je &quot;mirovina&quot; nepoznata riječ u rječniku popularne balkanske pjevačice pa Neda tako još uvijek puni koncertne dvorane, često putuje, uživa u luksuznim jahtama i bogatoj gastronomskoj ponudi egzotičkih mjesta. Na svojim fotografijama često nazdravlja svojoj obitelji i prijateljima te je jedina koja se u moru &quot;životnih savjetnika&quot; uistinu može nazvati i &quot;životnom savjetnicom&quot; jer bismo svi voljeli živjeti život kako ga ona živi. </para>

Neda Ukraden u badiću opravdala titulu 'najseksi bake Balkana': Ljudi moji, je li moguće da ovako izgleda u 72.?

<para>
Dok se hrvatska javnost digla na noge zbog toga što je već sada bivši glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić prešutio da je član masonske lože pa je zato i podnio ostavku, zagrebački gradonačelnik bez problema ugošćava masone. Naravno, Milan Bandić tu informaciju nije objavio na službenim stranicama Grada Zagreba pa šira javnost nije ni mogla znati da su mu u goste došli masoni i to tri masonske lože s područja bivše Jugoslavije.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="2db568b0-928e-11eb-bb37-0242ac120010" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Kako doznaje <ulink url="https://www.vecernji.hr/vijesti/bandic-zatajio-prijam-za-masone-ugostio-tri-masonske-loze-s-podrucja-bivse-jugoslavije-1380735">Večernji list</ulink>, sve se dogodilo u proljeće 2019. godine kada su se povodom obilježavanja stote obljetnice osnutka Velike lože Srba, Hrvata i Slovenaca "Jugoslavija" u hrvatskoj metropoli sastali predstavnici tih velikih loža. Predstavnici loža potpisali su i sporazum o obilježavanju te obljetnice s tim da su prvi skup imali u Zagrebu. "Ovaj važni jubilej proslavljen je u izuzetno srdačnoj i bratskoj atmosferi uz prateći program i prijam kod gradonačelnika grada Zagreba", objavili su prošle godine u lipnju na internetskoj stranici Regularne Velike lože Srbije drevnih, slobodnih i prihvaćenih masona.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="31532cb8-b1c5-11eb-9dbb-0242ac14002c"/>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="2f52d4ea-b1c5-11eb-9696-0242ac13004b"/>
<heading2>Bandić nije izvijestio javnost o ovom događaju</heading2>
<para>
Iako naposljetku masone nije primio Bandić osobno nego se u zadnji trenutak pojavila gradonačelnikova pomoćnica, on je znao da su masoni stigli slaviti u Zagreb. Tu informaciju je sa svijetom podijelio slobodni zidar Branko Rogošić iz Srbije. Prema pisanju Večernjeg lista, Bandić o ovome događaju nije izvijestio javnost preko stranica Grada Zagreba što inače čini jer njegov tim redovito izvještava o onome što se zbiva i tko gradonačelniku dolazi u goste. Ipak, događaj s masonima u palači Dverce nije zabilježen na stranicama Grada.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="2d563d68-928e-11eb-a8c7-0242ac120012" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Novinari Večernjeg lista do kraja objave članka nisu dobili informaciju od Grada kako je uopće došlo do organiziranja tog događaja. Masoni iz Srbije objavili su i zajedničku fotografiju s obljetnice na kojoj su se zajedno slikali dr. Lukas Rasulić, veliki majstor Velike lože Srbije te dr. Slobodan Kuvalja, veliki majstor Velike lože Hrvatske "Grof Ivan Drašković". Inače, hrvatska loža "Grof Ivan Drašković" je ujedno i jedina regularna masonska organizacija u Lijepoj našoj te je priznata i u inozemstvu. Loža je osnovana 1993. te je njezin meštar bio i pokojni odvjetnik Marijan Hanžeković.</para>
<para>Poslije Hanžekovićeve smrti na čelo hrvatskih slobodnih zidara došao je Slobodan Kuvalja. Njegov zamjenik je Boris Vucelić, dok je tajnik Dragutin Lovrenčić. Nakon što je afera o masonima i ucjenjivanju oftalmologa i masona dr. Nikice Gabrića pojavile su se informacije u javnosti da je upravo to udruženje jedino regularno i priznato među europskim masonskim udruženjima.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="2f35198c-b1c5-11eb-bbc2-0242ac13004b"/>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="3168db58-b1c5-11eb-a3b8-0242ac13003a"/>
<para> </para>

Bandić prošle godine ugostio tri masonske lože i to iz Hrvatske, Srbije i Slovenije Iako naposljetku masone nije primio Bandić osobno nego se u zadnji trenutak pojavila gradonačelnikova pomoćnica, on je znao da su masoni stigli slaviti u Zagreb 

Dok se hrvatska javnost digla na noge zbog toga što je već sada bivši glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić prešutio da je član masonske lože pa je zato i podnio ostavku, zagrebački gradonačelnik bez problema ugošćava masone. Naravno, Milan Bandić tu informaciju nije objavio na službenim stranicama Grada Zagreba pa šira javnost nije ni mogla znati da su mu u goste došli masoni i to tri masonske lože s područja bivše Jugoslavije.

   

Kako doznaje Večernji list, sve se dogodilo u proljeće 2019. godine kada su se povodom obilježavanja stote obljetnice osnutka Velike lože Srba, Hrvata i Slovenaca "Jugoslavija" u hrvatskoj metropoli sastali predstavnici tih velikih loža. Predstavnici loža potpisali su i sporazum o obilježavanju te obljetnice s tim da su prvi skup imali u Zagrebu. "Ovaj važni jubilej proslavljen je u izuzetno srdačnoj i bratskoj atmosferi uz prateći program i prijam kod gradonačelnika grada Zagreba", objavili su prošle godine u lipnju na internetskoj stranici Regularne Velike lože Srbije drevnih, slobodnih i prihvaćenih masona.




Bandić nije izvijestio javnost o ovom događaju

Iako naposljetku masone nije primio Bandić osobno nego se u zadnji trenutak pojavila gradonačelnikova pomoćnica, on je znao da su masoni stigli slaviti u Zagreb. Tu informaciju je sa svijetom podijelio slobodni zidar Branko Rogošić iz Srbije. Prema pisanju Večernjeg lista, Bandić o ovome događaju nije izvijestio javnost preko stranica Grada Zagreba što inače čini jer njegov tim redovito izvještava o onome što se zbiva i tko gradonačelniku dolazi u goste. Ipak, događaj s masonima u palači Dverce nije zabilježen na stranicama Grada.

   

Novinari Večernjeg lista do kraja objave članka nisu dobili informaciju od Grada kako je uopće došlo do organiziranja tog događaja. Masoni iz Srbije objavili su i zajedničku fotografiju s obljetnice na kojoj su se zajedno slikali dr. Lukas Rasulić, veliki majstor Velike lože Srbije te dr. Slobodan Kuvalja, veliki majstor Velike lože Hrvatske "Grof Ivan Drašković". Inače, hrvatska loža "Grof Ivan Drašković" je ujedno i jedina regularna masonska organizacija u Lijepoj našoj te je priznata i u inozemstvu. Loža je osnovana 1993. te je njezin meštar bio i pokojni odvjetnik Marijan Hanžeković.
Poslije Hanžekovićeve smrti na čelo hrvatskih slobodnih zidara došao je Slobodan Kuvalja. Njegov zamjenik je Boris Vucelić, dok je tajnik Dragutin Lovrenčić. Nakon što je afera o masonima i ucjenjivanju oftalmologa i masona dr. Nikice Gabrića pojavile su se informacije u javnosti da je upravo to udruženje jedino regularno i priznato među europskim masonskim udruženjima.




  ZAŠTO JE TAJ DOGAĐAJ PREŠUTIO? 

ZAŠTO JE TAJ DOGAĐAJ PREŠUTIO?

Bandić prošle godine ugostio tri masonske lože i to iz Hrvatske, Srbije i Slovenije

<para>
Ljudi s ovih prostora ondje se još uvijek međusobno osjećaju zemljacima i "svojima", <ulink url="http://balkans.aljazeera.com/vijesti/graz-balkan-u-malom-ali-bez-nacionalnih-podjela">piše Al Jazeera</ulink> u svojoj reportaži iz Graza koji u naslovu opisuje kao "Balkan u malom", ali bez nacionalnih podjela.
</para>
<heading2>"Mi smo dobar primjer integracije"</heading2>
<para>
"Istaknuo bih dobru suradnju Bošnjaka, Hrvata i Srba ovdje. Vjerojatno iz razloga što kada dođu u nepoznato mjesto, tek tad shvate koliko je bitno da ih netko govorno razumije. Druga bitna činjenica je suradnja u poslovnom smislu. Ovdje kod nas izjava Ramba Amadeusa o visini plaće i nacionalizmu iz teorije prelazi u praksu. Jer kada imaš posao i solidno mjesečno primanje, kada ti država subvencionira zdravstvo i školstvo, kada ti i tvoja obitelj možete uspješno planirati budućnost, tu nacionalizam i sve te komplicirane teme gube na značaju", kaže za Al Jazeeru Adis Draganović, porijeklom iz Cazina, koji je početkom ove godine na lokalnim izborima izabran za jednog od devetoro predstavnika migranata u Općinskom vijeću koje izravno biraju oni žitelji Graza koji ne dolaze s prostora Europske unije.</para>
<para>"Smatram da smo mi dobar primjer integracije, prvenstveno jer smo sastavljeni od tri i više različita naroda koja zajedno žive u drugoj zemlji i nastoje se međusobno pomagati", dodaje Adea Hadžiabdić iz Gornjeg Vakufa, koja je kao i Draganović izabrana za zastupnicu migranata u Općinskom vijeću.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="7e392efc-923e-11eb-ab19-0242ac12000f" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<heading2>"Malo je ljudi s Balkana koji su ovdje nezaposleni"</heading2>
<para>
U Grazu već 27 godina živi i 45-godišnja Ramiza Hašić, porijeklom iz Velike Kladuše. Tamo je završila studij osobnog menadžmenta i prošla brojne edukacije iz područja razvoja radnog tržišta,a trenutačno radi kao savjetnica za radno tržište pri Zavodu za zapošljavanje u Grazu.</para>
<para>Budući da je jezična barijera jedan od najvećih problema s kojima se susreću stranci prilikom dolaska u Graz, Zavod za zapošljavanje nudi im savjetovalište na materinjim jezicima ali i tečajeve njemačkog jezika.</para>
<para>"Vrlo mali broj osoba s Balkana vode se kao nezaposleni. Cijenjeni su na tržištu kao vrijedni radnici predani poslu i dobro integrirani građani. Posebnu pohvalu zaslužuju osobe koje su u Graz došle tijekom zadnjih 10 godina kao studenti. (...) Nakon završetka studija mnogi su ostali u Grazu i zauzeli odgovarajuće pozicije na radnom tržištu", kaže Ramiza.</para>
<para>Cazinjanka Zehida Tahirović-Begić pripada pak predratnoj generaciji migranata u Grazu i Austriji. Kada je došla, planirala je ostati tek nekoliko godina, no sudbina je htjela da ostane skoro tri desetljeća. U Austriji, kaže, ima solidan život. Tamo su joj djeca odrasla i školovala se. Ona primjećuje da mladi s čitavog prostora bivše Jugoslavije jednostavno bježe u potrazi za boljim životom dok političari ne poduzimaju ništa da ih zadrže.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="7e1f877c-923e-11eb-a442-0242ac12000f" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<heading2>"I najlošija četvrt bolja od svakog grada u BiH"</heading2>
<para>
 Nikola Petrović je u Graz stigao s Pala prije dvije godine. Upisao je studij i tečaj njemačkog jezika. Za Al Jazeeru kaže kako je u Grazu "sve super" a da ljudi s Balkana imaju odlične odnose, jer nacionalizma gotovo i nema.</para>
<para>"Ovdje sve odlično funkcionira za razliku od međuljudskih odnosa nas Balkanaca tamo u državama bivše Jugoslavije. Ovdje imamo više mogućnosti nego u matičnim državama. Životni standard je veći, a manje ima nacionalizma i političkih rasprava", kaže on.</para>
<para>
 Adi Pejdah u Graz je došao iz Sarajeva nako završenog studija kriminalistike. Nakon što kod kuće nije uspio naći posao, odlučio je u Grazu upisati master studij kriminalistike. I on hvali međuljudske odnose u tom gradu. Ponajprije, kaže, jer tamo nema političara poput onih u Bosni i Hercegovini. Iako živi u četvrti Graza koja je na lošem glasu ipak je, kaže, bolja od bilo kojeg grada u BiH.
</para>
<heading2>"Ovdje političari nisu poput onih naših"</heading2>
<para>
"Pozitivno je to što svi imamo dobre odnose ovdje, bez obzira na vjeru i naciju. Mislim da je to zbog toga što ovdje nema političara i politike kakvu mi dolje imamo i nitko ne gleda na ono što je bilo prije 20 godina", ističe on.</para>
<para>U prvoj poslijeratnoj generaciji studenata s prostora bivše Jugoslavije u Grazu se našao i Edvin Kahrimanović iz Gračanice. On za Al Jazeeru kazuje kako su glavne teme među tamošnjim Balkancima problemi oko studija i borba za smještaj i posao, dok mjesta za "žestoku politiku" nema.</para>
<para>"Ljudi se ovdje bave temama koje se direktno tiču njih, a ostale stvari prepuste profesionalnim političarima kojih na Balkanu nema. Oni jednostavno rade i nemaju puno slobodnog vremena za gluposti. Dok kod nas ljudi nemaju posla i glavu pune crnim mislima, uslijed čega se rađa depresija. Od Austrijanaca treba preuzeti te dobre stvari i oni su također prošli isto jedan težak period nakon Drugog svjetskog rata, ali uz manje emocija, više otvorenosti i puno rada uspjeli su da sve to nadići i ostvariti uspjeh", zaključio je.</para>

'Kad imaš posao i solidna primanja, nacionalizam gubi smisao' U Grazu, drugom po veličini gradu u Austriji, živi čak 73.726 stranaca, a od njih 20.837 došli su s prostora bivše Jugoslavije. 

Ljudi s ovih prostora ondje se još uvijek međusobno osjećaju zemljacima i "svojima", piše Al Jazeera u svojoj reportaži iz Graza koji u naslovu opisuje kao "Balkan u malom", ali bez nacionalnih podjela.

"Mi smo dobar primjer integracije"

"Istaknuo bih dobru suradnju Bošnjaka, Hrvata i Srba ovdje. Vjerojatno iz razloga što kada dođu u nepoznato mjesto, tek tad shvate koliko je bitno da ih netko govorno razumije. Druga bitna činjenica je suradnja u poslovnom smislu. Ovdje kod nas izjava Ramba Amadeusa o visini plaće i nacionalizmu iz teorije prelazi u praksu. Jer kada imaš posao i solidno mjesečno primanje, kada ti država subvencionira zdravstvo i školstvo, kada ti i tvoja obitelj možete uspješno planirati budućnost, tu nacionalizam i sve te komplicirane teme gube na značaju", kaže za Al Jazeeru Adis Draganović, porijeklom iz Cazina, koji je početkom ove godine na lokalnim izborima izabran za jednog od devetoro predstavnika migranata u Općinskom vijeću koje izravno biraju oni žitelji Graza koji ne dolaze s prostora Europske unije.
"Smatram da smo mi dobar primjer integracije, prvenstveno jer smo sastavljeni od tri i više različita naroda koja zajedno žive u drugoj zemlji i nastoje se međusobno pomagati", dodaje Adea Hadžiabdić iz Gornjeg Vakufa, koja je kao i Draganović izabrana za zastupnicu migranata u Općinskom vijeću.

   

"Malo je ljudi s Balkana koji su ovdje nezaposleni"

U Grazu već 27 godina živi i 45-godišnja Ramiza Hašić, porijeklom iz Velike Kladuše. Tamo je završila studij osobnog menadžmenta i prošla brojne edukacije iz područja razvoja radnog tržišta,a trenutačno radi kao savjetnica za radno tržište pri Zavodu za zapošljavanje u Grazu.
Budući da je jezična barijera jedan od najvećih problema s kojima se susreću stranci prilikom dolaska u Graz, Zavod za zapošljavanje nudi im savjetovalište na materinjim jezicima ali i tečajeve njemačkog jezika.
"Vrlo mali broj osoba s Balkana vode se kao nezaposleni. Cijenjeni  su na tržištu kao vrijedni radnici predani poslu i dobro integrirani građani. Posebnu pohvalu zaslužuju osobe koje su u Graz došle tijekom zadnjih 10 godina kao studenti. (...) Nakon završetka studija mnogi su ostali u Grazu i zauzeli odgovarajuće pozicije na radnom tržištu", kaže Ramiza.
Cazinjanka Zehida Tahirović-Begić pripada pak predratnoj generaciji migranata u Grazu i Austriji. Kada je došla, planirala je ostati tek nekoliko godina, no sudbina je htjela da ostane skoro tri desetljeća. U Austriji, kaže, ima solidan život. Tamo su joj djeca odrasla i školovala se. Ona primjećuje da mladi s čitavog prostora bivše Jugoslavije jednostavno bježe u potrazi za boljim životom dok političari ne poduzimaju ništa da ih zadrže.

   

"I najlošija četvrt bolja od svakog grada u BiH"

   Nikola Petrović je u Graz stigao s Pala prije dvije godine. Upisao je studij i tečaj njemačkog jezika. Za Al Jazeeru kaže kako je u Grazu "sve super" a da ljudi s Balkana imaju odlične odnose, jer nacionalizma gotovo i nema.
"Ovdje sve odlično funkcionira za razliku od međuljudskih odnosa nas Balkanaca tamo u državama bivše Jugoslavije. Ovdje imamo više mogućnosti nego u matičnim državama. Životni standard je veći, a manje ima nacionalizma i političkih rasprava", kaže on.

   Adi Pejdah u Graz je došao iz Sarajeva nako završenog studija kriminalistike. Nakon što kod kuće nije uspio naći posao, odlučio je u Grazu upisati master studij kriminalistike. I on hvali međuljudske odnose u tom gradu. Ponajprije, kaže, jer tamo nema političara poput onih u Bosni i Hercegovini. Iako živi u četvrti Graza koja je na lošem glasu ipak je, kaže, bolja od bilo kojeg grada u BiH.

"Ovdje političari nisu poput onih naših"

"Pozitivno je to što svi imamo dobre odnose ovdje, bez obzira na vjeru i naciju. Mislim da je to zbog toga što ovdje nema političara i politike kakvu mi dolje imamo i nitko ne gleda na ono što je bilo prije 20 godina", ističe on.
U prvoj poslijeratnoj generaciji studenata s prostora bivše Jugoslavije u Grazu se našao i Edvin Kahrimanović iz Gračanice. On za Al Jazeeru kazuje kako su glavne teme među tamošnjim Balkancima problemi oko studija i borba za smještaj i posao, dok mjesta za "žestoku politiku" nema.
"Ljudi se ovdje bave temama koje se direktno tiču njih, a ostale stvari prepuste profesionalnim političarima kojih na Balkanu nema. Oni jednostavno rade i nemaju puno slobodnog vremena za gluposti. Dok kod nas ljudi nemaju posla i glavu pune crnim mislima, uslijed čega se rađa depresija. Od Austrijanaca treba preuzeti te dobre stvari i oni su također prošli isto jedan težak period nakon Drugog svjetskog rata, ali uz manje emocija, više otvorenosti i puno rada uspjeli su da sve to nadići i ostvariti uspjeh", zaključio je. U GRAZU SKLADNO ŽIVI 20 TISUĆA LJUDI IZ BIVŠE JUGOSLAVIJE: 

U GRAZU SKLADNO ŽIVI 20 TISUĆA LJUDI IZ BIVŠE JUGOSLAVIJE:

'Kad imaš posao i solidna primanja, nacionalizam gubi smisao'

<para>Rezultat je to sastanka koji je u petak u Zürichu održao predsjednik FIFA-e 
 <ulink url="http://sportski.net/specijal/sepp-blatter">Sepp Blatter </ulink>
 s predsjednikom Kosovskog nogometnog saveza Fadilom Vokrrijem i prvim čovjekom Srpskog nogometnog saveza Tomislavom Karadžićem.</para>
<para>Kosovo je proglasilo neovisnost u veljači 2008. godine, ali unatoč tome što ga je međunarodno priznao veliki broji država, još uvijek nije primljen u Ujedinjene narode. Samim time kosovski nogometni savezi nije član ni FIFA-e ni UEFA-e, pa njegova reprezentacija ne može igrati ni prijateljske utakmice. To će se, međutim, uskoro promijeniti.</para>
<para>
 <emphasis>L'Equipe</emphasis> navodi da će Kosovo smjeti igrati utakmice, ali prije njih neće smjeti puštati nacionalnu himnu, a do daljnjega neće smjeti igrati ni protiv zemalja bivše Jugoslavije.</para>

Udarac za Srbiju: Stiže nova nogometna reprezentacija Prema pisanju francuskog dnevnika L'Equipea, reprezentacija Kosova uskoro će moći igrati prijateljske utakmice uz blagoslov Međunarodne nogometne federacije (FIFA). 
Rezultat je to sastanka koji je u petak u Zürichu održao predsjednik FIFA-e 
      Sepp Blatter 
   s predsjednikom Kosovskog nogometnog saveza Fadilom Vokrrijem i prvim čovjekom Srpskog nogometnog saveza Tomislavom Karadžićem.
Kosovo je proglasilo neovisnost u veljači 2008. godine, ali unatoč tome što ga je međunarodno priznao veliki broji država, još uvijek nije primljen u Ujedinjene narode. Samim time kosovski nogometni savezi nije član ni FIFA-e ni UEFA-e, pa njegova reprezentacija ne može igrati ni prijateljske utakmice. To će se, međutim, uskoro promijeniti.

   L'Equipe navodi da će Kosovo smjeti igrati utakmice, ali prije njih neće smjeti puštati nacionalnu himnu, a do daljnjega neće smjeti igrati ni protiv zemalja bivše Jugoslavije. 

Udarac za Srbiju: Stiže nova nogometna reprezentacija

<para>Engleska je tim rezultatom osigurala prvo mjesto u skupini i odlazak u Ukrajinu i Poljsku, dok će se selekcija Crne Gore, u kojoj je Branko Brnović naslijedio na dužnosti izbornika hrvatskog stručnjaka Zlatka Kranjčara, kao drugoplasirana u skupini do europske smotre pokušati probiti kroz dodatne kvalifikacije.</para>
<para>Na upit o mogućnosti susreta s nekom od reprezentacija bivše Jugoslavije u dodatnim kvalifikacijama (trenutno su potencijalni suparnici Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Srbija), Brnović je rekao:</para>
<para>"Iskreno, ne bih volio naš susret sa Srbijom. Ne zato što se plašim, već mi to zaista ne bi bilo drago. Od ostalih suparnika može nam doći bilo tko", izjavio je Brnović.</para>
<heading4>Vezani članci:</heading4>
<para>
arti-201110090047006
arti-201110080430006</para>

Hrvatska i BiH? Da! Srbija? Ne, nikako! 
Engleska je tim rezultatom osigurala prvo mjesto u skupini i odlazak u Ukrajinu i Poljsku, dok će se selekcija Crne Gore, u kojoj je Branko Brnović naslijedio na dužnosti izbornika hrvatskog stručnjaka Zlatka Kranjčara, kao drugoplasirana u skupini do europske smotre pokušati probiti kroz dodatne kvalifikacije.
Na upit o mogućnosti susreta s nekom od reprezentacija bivše Jugoslavije u dodatnim kvalifikacijama (trenutno su potencijalni suparnici Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Srbija), Brnović je rekao:
"Iskreno, ne bih volio naš susret sa Srbijom. Ne zato što se plašim, već mi to zaista ne bi bilo drago. Od ostalih suparnika može nam doći bilo tko", izjavio je Brnović.
Vezani članci:

arti-201110090047006
arti-201110080430006 

Hrvatska i BiH? Da! Srbija? Ne, nikako!

<para>Prema posljednjim podacima koje je objavio hrvatski Državni zavod za statistiku, cijene stambenih kvadrata su u Hrvatskoj ukupno pale za 12,6 posto. </para>
<para>Prosječna cijena četvornog metra novih stanova koje su prodavale tvrtke i druge pravne osobe u prvoj polovici 2010. godine iznosila je 11.614 kuna, odnosno oko 1.590 eura po kvadratu. Cijene u Zagrebu su u prosjeku iznosile 12.124 kune, odnosno 1.660 eura po metru kvadratnom. Naravno, cijene u svakom gradu variraju od kvarta do kvarta.</para>
<heading2>BiH: U Sarajevu kvadrat prosječno oko 1500 eura</heading2>
<para>
Što se tiče susjedne nam Bosne i Hercegovine, prema podacima dostupnim na internetu vidljivo je da je i kod njih došlo do pada cijena nekretnina. Tako se u centru Sarajeva kvadrat stana može kupiti po prosječnoj cijeni od 1570 eura po kvadratu, a na Grbavici i za 1.100 eura po kvadratu.</para>
<para>U Mostaru se cijene prosječno kreću od 932 do 1096 eura po metru kvadratnom stana, iako se još prije pola godine kvadrat stana u novogradnji prodavao za 1644 eura.
 
</para>
<heading2>Kvadrat u Beogradu jeftiniji za 300 eura</heading2>
<para>
U Beogradu su cijene također pale u posljednjih godinu i pol dana, i to u prosjeku za 300 eura. Prosječno se cijene kreću od 1.500 do 1.900 eura po kvadratu, dok luksuznije lokacije bilježe i cijene oko 2.500 eura po metru četvornom stana.</para>
<para>U Novom Sadu je situacija malo povoljnija: cijene se kreću od 950 eura po kvadratu, a u centru grada moguće je kupiti stan i po cijeni od 1400 eura po kvadratu.</para>
<para>Što se Crne Gore tiče, za razliku od prije dvije godine, kada su bogati Rusi i domaći dobrostojeći biznismeni kvadratni metar stana duž rivijere kupovali po cijeni od 3.000 do 8.000, pa čak i 10.000 eura, sada je ta cijela nekoliko puta niža. </para>
<para>U Budvi su cijene u travnju (po posljednjim objavljenim istraživanjima) pale između 1.200 i 1.500 eura, piše <emphasis>Biznis.ba</emphasis>. Kvadrat stana na lokacijama podalje od mora kreće se između 700 i 1.000 eura. Prosječni kvadratni metar stambenog objekta u lipnju 2010. godine u Podgorici je pak iznosio 1.191 eura.</para>
<heading2>Ljubljana najskuplja</heading2>
<para>
Cijene nekretnina u Makedoniji također su doživjele drastičan pad. Za sada se cijene stanova kreću oko 1400 eura po kvadratu u središtu Skoplja, dok je npr. u okolici Ohrida kvadrat 450 eura, a u povijesnom centru 1000 eura, piše Znet.hr.</para>
<para>Slovenija je pak jedina zemlja bivše Jugoslavije u kojoj cijena stana dostiže vrtoglave cijene. U Ljubljani se cijena metra četvornog u kolovozu kretala oko 2600 eura, a u luksuznijim varijantama ide i do 4000 eura po kvadratu. </para>
<para>Neki predviđaju da bi cijene elitnih naselja u Ljubljani mogle dosegnuti i 10 tisuća eura po kvadratu, pri čemu je samo upitno o kakvom stupnju elitnosti je riječ. </para>
<heading4>Prethodni članci:</heading4>
<para>
arti-201010140324006
arti-201009280697006
arti-201009160878006
arti-201007050326006</para>

Gdje je u ex-Yu najlakše dobiti krov nad glavom? Nakon što su cijene posljednjih godina rasle do neba, globalna kriza je dovela do 'realnijih', iako ne još pristupačnih cijena stanova. 
Prema posljednjim podacima koje je objavio hrvatski Državni zavod za statistiku, cijene stambenih kvadrata su u Hrvatskoj ukupno pale za 12,6 posto. 
Prosječna cijena četvornog metra novih stanova koje su prodavale tvrtke i druge pravne osobe u prvoj polovici 2010. godine iznosila je 11.614 kuna, odnosno oko 1.590 eura po kvadratu. Cijene u Zagrebu su u prosjeku iznosile 12.124 kune, odnosno 1.660 eura po metru kvadratnom. Naravno, cijene u svakom gradu variraju od kvarta do kvarta.
BiH: U Sarajevu kvadrat prosječno oko 1500 eura

Što se tiče susjedne nam Bosne i Hercegovine, prema podacima dostupnim na internetu vidljivo je da je i kod njih došlo do pada cijena nekretnina. Tako se u centru Sarajeva kvadrat stana može kupiti po prosječnoj cijeni od 1570 eura po kvadratu, a na Grbavici i za 1.100 eura po kvadratu.
U Mostaru se cijene prosječno kreću od 932 do 1096 eura po metru kvadratnom stana, iako se još prije pola godine kvadrat stana u novogradnji prodavao za 1644 eura.
 

Kvadrat u Beogradu jeftiniji za 300 eura

U Beogradu su cijene također pale u posljednjih godinu i pol dana, i to u prosjeku za 300 eura. Prosječno se cijene kreću od 1.500 do 1.900 eura po kvadratu, dok luksuznije lokacije bilježe i cijene oko 2.500 eura po metru četvornom stana.
U Novom Sadu je situacija malo povoljnija: cijene se kreću od 950 eura po kvadratu, a u centru grada moguće je kupiti stan i po cijeni od 1400 eura po kvadratu.
Što se Crne Gore tiče, za razliku od prije dvije godine, kada su bogati Rusi i domaći dobrostojeći biznismeni kvadratni metar stana duž rivijere kupovali po cijeni od 3.000 do 8.000, pa čak i 10.000 eura, sada je ta cijela nekoliko puta niža. 
U Budvi su cijene u travnju (po posljednjim objavljenim istraživanjima) pale između 1.200 i 1.500 eura, piše Biznis.ba. Kvadrat stana na lokacijama podalje od mora kreće se između 700 i 1.000 eura. Prosječni kvadratni metar stambenog objekta u lipnju 2010. godine u Podgorici je pak iznosio 1.191 eura.
Ljubljana najskuplja

Cijene nekretnina u Makedoniji također su doživjele drastičan pad. Za sada se cijene stanova kreću oko 1400 eura po kvadratu u središtu Skoplja, dok je npr. u okolici Ohrida kvadrat 450 eura, a u povijesnom centru 1000 eura, piše Znet.hr.
Slovenija je pak jedina zemlja bivše Jugoslavije u kojoj cijena stana dostiže vrtoglave cijene. U Ljubljani se cijena metra četvornog u kolovozu kretala oko 2600 eura, a u luksuznijim varijantama ide i do 4000 eura po kvadratu. 
Neki predviđaju da bi cijene elitnih naselja u Ljubljani mogle dosegnuti i 10 tisuća eura po kvadratu, pri čemu je samo upitno o kakvom stupnju elitnosti je riječ. 
Prethodni članci:

arti-201010140324006
arti-201009280697006
arti-201009160878006
arti-201007050326006 

Gdje je u ex-Yu najlakše dobiti krov nad glavom?

<para>Norveški <emphasis>private equity</emphasis> fond Recap International od raznih tvrtki, ali i fizičkih osoba iz Srbije otkupio je nekretnine koje su posjedovali u Hrvatskoj prije rata za 260 milijuna eura, piše tjednik <emphasis>Nacional</emphasis>. </para>
<para>Riječ je o tvrtkama Central, Čelik, Kluz Kontaktor, Livnica Kikinda, Narodna radinost, Panonska banka, Partizanski put, PK Sombor, PKB, PKB Agroinžinjering te o Ratku Mitroviću, Servu Mihalju, Univerzalu, Vojvodinatursu i Zastavi, koji su na Jadranu posjedovali atraktivne vile i zemljišta, a u Zagrebu građevinske parcele. </para>
<para>Budući da je u međuvremenu potpisan sporazum između država bivše Jugoslavije, Hrvatska sada norveškom fondu mora platiti odštetu jer se na nekad srpsko, a danas njihovo vlasništvo uknjižila nakon rata te ga prodala. </para>
<para>Upravo o toj problematici razgovarali su prošloga tjedna ministar gospodarstva Đuro Popijač s predstavnicima <emphasis>equity fonda</emphasis>, piše tjednik <emphasis>Nacional</emphasis>. Recap International tada je predložio da im Vlada izda potvrdu po kojoj će im potraživanja platiti za nekoliko godina, čak i nakon 2015. Oni bi se, pak, na temelju te potvrde zadužili u inozemstvu za milijardu kuna koje bi uložili u posrnula brodogradilišta. U taj bi posao Fond uložio i svojih dodatnih 250 milijuna eura. U slučaju da se to dogodi premijerka bi dobila priliku da u iduće tri godine kvalitetno rekonstruira brodogradilišta, a Fond bi brodove iznajmljivao. No, za sada nije poznato hoće li Vlada na to pristati, piše <emphasis>Nacional</emphasis>. </para>
<para>U međuvremenu, norveški fond nije otkupljivao samo potraživanja tvrtki iz Srbije prema Hrvatskoj, nego je i sam ulazio u druge projekte u Lijepoj našoj. Tako je u Cavtatu kupio 46.000 četvornih metara za gradnju stambenog naselja, 40.000 četvornih metara s istom namjenom kupio je i kod Zadra na području Sinjoretovo, 56.000 četvornih metara na Pagu te u Splitu i Brodarici pored Šibenika. U to su uložili gotovo 60 milijuna eura. Projekti su za sada u razvojnoj fazi, a u njih se planira još uložiti milijardu eura.</para>
<heading4>Prethodni članak:</heading4>
<para>
arti-201006160410006</para>

Srbija Norvežanima prodala bisere hrvatskog Jadrana Dvadesetak tvrtki iz Srbije koje su u vlasništvu imale niz nekretnina na hrvatskom dijelu Jadrana, prodale su svoje nekretnine norveškom fondu Recap International. 
Norveški private equity fond Recap International od raznih tvrtki, ali i fizičkih osoba iz Srbije otkupio je nekretnine koje su posjedovali u Hrvatskoj prije rata za 260 milijuna eura, piše tjednik Nacional. 
Riječ je o tvrtkama Central, Čelik, Kluz Kontaktor, Livnica Kikinda, Narodna radinost, Panonska banka, Partizanski put, PK Sombor, PKB, PKB Agroinžinjering te o Ratku Mitroviću, Servu Mihalju, Univerzalu, Vojvodinatursu i Zastavi, koji su na Jadranu posjedovali atraktivne vile i zemljišta, a u Zagrebu građevinske parcele. 
Budući da je u međuvremenu potpisan sporazum između država bivše Jugoslavije, Hrvatska sada norveškom fondu mora platiti odštetu jer se na nekad srpsko, a danas njihovo vlasništvo uknjižila nakon rata te ga prodala. 
Upravo o toj problematici razgovarali su prošloga tjedna ministar gospodarstva Đuro Popijač s predstavnicima equity fonda, piše tjednik Nacional. Recap International tada je predložio da im Vlada izda potvrdu po kojoj će im potraživanja platiti za nekoliko godina, čak i nakon 2015. Oni bi se, pak, na temelju te potvrde zadužili u inozemstvu za milijardu kuna koje bi uložili u posrnula brodogradilišta. U taj bi posao Fond uložio i svojih dodatnih 250 milijuna eura. U slučaju da se to dogodi premijerka bi dobila priliku da u iduće tri godine kvalitetno rekonstruira brodogradilišta, a Fond bi brodove iznajmljivao. No, za sada nije poznato hoće li Vlada na to pristati, piše Nacional. 
U međuvremenu, norveški fond nije otkupljivao samo potraživanja tvrtki iz Srbije prema Hrvatskoj, nego je i sam ulazio u druge projekte u Lijepoj našoj. Tako je u Cavtatu kupio 46.000 četvornih metara za gradnju stambenog naselja, 40.000 četvornih metara s istom namjenom kupio je i kod Zadra na području Sinjoretovo, 56.000 četvornih metara na Pagu te u Splitu i Brodarici pored Šibenika. U to su uložili gotovo 60 milijuna eura. Projekti su za sada u razvojnoj fazi, a u njih se planira još uložiti milijardu eura.
Prethodni članak:

arti-201006160410006 

Srbija Norvežanima prodala bisere hrvatskog Jadrana

Postroll

Preroll

PUCALI SMO OD ZDRAVLJA

<para>Donosimo vam popis &quot;sirotinjskih jela&quot; koja su se nalazila na svakom stolu u Jugoslaviji, a neki ih i danas vjerno spremaju i tvrde kako ne postoji ništa ukusnije...</para>

krumpir.jpg

Kuhinja i recepti

Magazin.hr

Vruće hlačice i kratke suknjice: U Jugoslaviji su žene itekako znale golicati maštu

Snimka zaslona 2023-01-11 133831.png

Moda

Prev-next članak

jugoslavija (1).jpg

Putovanja

Članak

TIJELO, POZE... SPEKTAKL!

<para>&quot;Žena za sva vremena&quot;, &quot;U 71. izgleda bolje nego ove s 30&quot;, &quot;Kakvo tijelo, kakav batačić&quot;, samo su neki od komentara ispod Nedinih fotki u bikiniju. </para>

neda ukraden

Zvijezde

Hot.hr

ZAŠTO JE TAJ DOGAĐAJ PREŠUTIO? Bandić prošle godine ugostio tri masonske lože i to iz Hrvatske, Srbije i Slovenije

FotoJet (4)

<para>20.02.2020., Zagreb - Gradonacelnik Milan Bandic i procelnik Ureda gradonacelnika Miro Laco predstavili digitaliziranu uslugu Grada Zagreba eNarudzbenica.
Photo: Matija Habljak/PIXSELL</para>

#bivsa jugoslavija

13 'sirotinjskih' jela koja su bila na svakom stolu u Jugoslaviji: Mnogi se slažu kako ni danas ne postoji ništa ukusnije...

13 'sirotinjskih' jela koja su bila na svakom stolu u Jugoslaviji: Mnogi se slažu kako ni danas ne postoji ništa ukusnije...

Vruće hlačice i minice nisu od jučer: Djevojke u Jugoslaviji itekako su golicale maštu, ma pogledajte ih samo!

Vruće hlačice i minice nisu od jučer: Djevojke u Jugoslaviji itekako su golicale maštu, ma pogledajte ih samo!

Jeste li i vi prije ovako putovali na more? E, da, tako se radilo u Jugoslaviji: 'Naš najudobniji apartman'

Jeste li i vi prije ovako putovali na more? E, da, tako se radilo u Jugoslaviji: 'Naš najudobniji apartman'

Neda Ukraden u badiću opravdala titulu 'najseksi bake Balkana': Ljudi moji, je li moguće da ovako izgleda u 72.?

Neda Ukraden u badiću opravdala titulu 'najseksi bake Balkana': Ljudi moji, je li moguće da ovako izgleda u 72.?

Bandić prošle godine ugostio tri masonske lože i to iz Hrvatske, Srbije i Slovenije

Bandić prošle godine ugostio tri masonske lože i to iz Hrvatske, Srbije i Slovenije

'Kad imaš posao i solidna primanja, nacionalizam gubi smisao'

'Kad imaš posao i solidna primanja, nacionalizam gubi smisao'

Udarac za Srbiju: Stiže nova nogometna reprezentacija

Udarac za Srbiju: Stiže nova nogometna reprezentacija

Hrvatska i BiH? Da! Srbija? Ne, nikako!

Hrvatska i BiH? Da! Srbija? Ne, nikako!

Gdje je u ex-Yu najlakše dobiti krov nad glavom?

Gdje je u ex-Yu najlakše dobiti krov nad glavom?

Srbija Norvežanima prodala bisere hrvatskog Jadrana

Srbija Norvežanima prodala bisere hrvatskog Jadrana