Prošle je godine on-line kampanja pozvala korisnike Facebooka da se izlogiraju na 99 dana i ispunjavaju upitnike o svome raspoloženju svaka 33 dana. Znanstvenici su otkrili četiri teme iz upitnika koje su se stalno pojavljivale, čak i kada su se ispitanici zaklinjali da im je bilo dosta.
Sveučilište Cornell analiziralo je preko 5.000 ispitivanja kako bi razumjelo što još drži ljude na društvenim mrežama koje planiraju ostaviti.
Koristeći podatke sa stranice 99daysoffreedom.com, znanstvenici su bili u stanju specifično ciljati osobe koje su se samovoljno obvezale distancirati se od društvenih mreža, a što im do tada nikako nije uspijevalo.
Pomoću informacija s te stranice znanstvenici su došli do četiri glavne teme koje su dovodile do povratka.
Ovisnost
Prva tema je ovisnost, koja se odnosila na one korisnike koji su se osjećali ovisnim o Facebooku. i koja je postala navika. Jedan od sudionika opisao je aspekt navike rekavši "Prvih deset dana, kada bi god otvorio internetski browser, prsti bi mi automatski krenuli na 'f'."
Druga je privatnost i nadzor, što je pokazalo da korisnici koji su osjećali kako se njihova aktivnost na Facebooku više motri imaju manju opasnost od povratka. A oni koji su koristili Facebook kako bi bolje znali što drugi ljudi misle o njima te da utječu na to su se češće ponovo vraćali na društvenu mrežu.
Još jedan razlog pokazao je da su se osobe koje su bile dobrog raspoloženja lakše othrvale povratku na Facebook, što pokazuje da koliko koristimo društvene mreže ovisi i o tome kakvog smo raspoloženja.
Zamjena bolja od apstinencije
Zadnja zajednička tema koju su znanstvenici otkrili je da su se bivši korisnici Facebooka rjeđe vraćali ako su u međuvremenu posjećivali druge društvene mreže. Oni koji su odlučili smanjiti ulogu tehnologije u svojim društvenim životima češće su se na kraju vraćali Facebooku.
U dosta promatranih slučajeva, čak i kada su se ponovo vraćali na Facebook ljudi su mijenjali načine na koji su ga koristili, poput brisanja aplikacija sa smartfona, smanjivanja broja prijatelja ili ograničavanja količine vremena potrošene na čitanje tuđih objava.
Do ovih se otkrića došlo analizom preko 5.000 upitnika koje je organizirala Just, nizozemska agencija koja je osnovala projekt 99 dana slobode.
"Ovi rezultati pokazuju koliko teške svakodnevne odluke o društvenim medijima mogu biti", rekao je Eric Baumer, vodeći znanstvenik ovog istraživanja. "Uz brige o osobnoj ovisnosti, ljudi nisu oduševljeni time što korporacije sakupljaju, analiziraju i potencijalno monetariziraju njihove osobne podatke."
"Ali s druge strane, Facebook istovremeno služi kao sredstvo brojnih važnih društvenih funkcija, te je u nekim slučajevima jedini način da ljudi ostanu u kontaktu."
Rezultati naglašavaju kompleksnosti u svakodnevnom odlučivanju ljudi kako da koriste, ili ne koriste, društvene medije.
Daily Mail/Tehnoklik.hr
