Zahtjev je star preko 15 godina. Mnoge države, gremiji Ujedinjenih naroda kao i civilne grupacije iz cijelog svijeta uvijek iznova su od SAD-a tražili da se povuče iz procesa kontrole i administracije Interneta. To znači organizacije ICANN koja odlučuje o internetskim domenama kao i drugim pitanjima vezanim uz World Wide Web.
Naime bez dozvole američke telekomunikacijskog ureda NTIA, koji djeluje u sklopu Ministarstva trgovina SAD-a, nije moguće provesti nikakve promjene unutar Interneta. Već su na Svjetskim informatičkim konferencijama 2003. u Ženevi i 2005. u Tunisu bili prisutni zahtjevi za izdvajanjem Interneta iz kontrole SAD. No ti su zahtjevi ostali neispunjeni.
Što se događa s Internetom, odlučuje Washington
Zato je i prošlotjedno priopćenje Američke vlade kako kontrolu izdavanja naziva domena, a time praktički i najvišu kontrolu nad Internetom, namjerava predati nekom drugom, odjeknulo poput bombe. Kritika na račun masovnog praćenja internetskog prometa od strane američke Nacionalne sigurnosne agencije (NSA) je očito urodila plodom. Vladi predsjednika Baracka Obamre je očito stalo potezima poput ovog ponovno povratiti povjerenje globalne internetske zajednice.
Nadzor nad svjetskom mrežom bi SAD prebacile na nekog drugog najkasnije do 2015. Do tada će koordinacija adresa na Internetu, dakle skrb o tomu da veze unutar svjetske mreže funkcioniraju, biti u rukama Washingtona. No borba za preuzimanje štafetne palice od SAD-a je već počela.
Bez kontrole i administracije internetskih adresa nema Interneta Jedna od organizacija koja je pokazala najviše zanimanja za adminstraciju internetskih adresa je Međunarodna telekomunikacijska agencija (ITU) koja djeluje u sklopu Ujedinjenih naroda. Glavni tajnik ITU-a Hamadoun Touréje još prošle godine izrazio spremnost, ali i potrebu da upravu Interneta preuzme ovaj ured Ujedninjenih naroda.
No na kongresu ICANN-a koja se ovog tjedna održava u Singapuru predstavnici ITU-a su se morali pomiriti s činjenicom da su njihovi izgledi za preuzimanjem kontrole i administracije internetskih adresa ravne nuli. Glavni protivnik: SAD.
"Washington ni pod koju cijenu ne želi da ovu kontrolu preuzme neka nadnacionalna organizacija", tvrdi Paul Fahlinger iz organizacije Internet&Jurisdiction koja se zalaže za učešće što većeg broja interesnih grupacija u procesu kontrole Interneta. Jedna od ideja o tomu tko bi mogao preuzeti internetsko kormilo je i prijedlog o godišnjem sazivanju Internetskog globalnog foruma koji bi funkcionirao kao neka vrsta parlamenta koji upravlja i kontrolira rad ICANN-a. Na da bi se to ostvarilo ovaj gremij mora izići iz kontrolne sfere Ujedinjenih naroda na čiju inicijativu je 2005. i osnovan.
Decentralizacija Interneta
No mnogo je i zemalja koje žele decentralizirati upravljanje globalnom informatičkom mrežom, a pritom se posebice izdvajaju rastuće gospodarske sile poput Rusije i Kine. Ideja koja stoji iza ove inicijative je da svaka zemlja ili zajednica poput Europske unije, sama administrira dodjelu adresa tj. domena. No internetski stručnjaci govore o opasnosti koja se krije iza ovog nauma. Tada bi naime svaka zemlja za sebe mogla kontrolirati pristup internetu svojih građana i to na mnogo suptilniji način nego danas.
"U tom slučaju uopće ne možete biti sigurni da ćete doći do stranice koju ste zaista upisali. Npr. vlasti mogu jednostavno odrediti da ako upišete 'twitter' stignete na stranicu koja izgleda kao Twitter ali nije", upozorava Paul Fahlinger. Kontrola Interneta time bi dosegla neslućene razmjere.
No unatoč tomu raste broj onih koji se zalažu za nacionalno rješenje administracije pristupa internetu. Kako će na kraju izgledati kontrola Interneta to ni na ovoj konferenciji koja traje u Singapuru nitko ne usuđuje dati odgovor.
