Ta želja da spriječe agencije američke vlade da njuškaju po njihovim mobitelima, privatnim mailovima, pretragama na internetu i sl. nastala je zbog povećanja svijesti o masovnim programima nadzora koje provodi američka Agencija za nacionalnu sigurnost (NSA). Zahvalnost za to otkriće svijet duguje "zviždaču" Edwardu Snowdenu koji je 2013. objelodanio informacije koje su zaprepastile ne samo Amerikance, već i ostatak svijeta.
Pew studija navodi da je gotovo 90 posto američkih odraslih čulo nešto o vladinim programima nadzora. Njih 34 posto izjavilo je da su poduzeli neke preventivne mjere, kao što je promjena postavki na društvenim mrežama, deinstalacija aplikacija ili su o nekim stvarima odlučili razgovarati "u četiri oka", umjesto preko weba.
Studija kaže da mlađi odrasli, ispod 50 godina starosti, imaju veću vjerojatnost da promijene svoje ponašanje. To se uklapa u drugu studiju koju je provelo Sveučilište Rasmussen, a koja je pokazala da se mnogi pripadnici Generacije Y (rane 1980-te do rane 2000-te) boje interneta.
Naime, u toj studiji ispotano je više od 2.000 odraslih osoba o njihovoj digitalnoj pismenosti. Njihovi rezultati bi mogli iznenaditi one koji vjeruju da se mladi ljudi ne brinuti o internetu.
"Oko 37 posto ispitanika u dobi od 18-34 godina starosti, izjavilo je da smatraju internet zastrašujućim", navodi se u Rasmussenovu izvješću, 'I 35 posto ispitanika također je priznalo da se ne osjećaju sigurno na internetu. "To je više od ispitanika u dobi od 35-54 godina starosti i onih iznad 55 godina".
Čak i bez ovih podataka, iako je pretpostaviti da "strah od interneta" proizlazi barem dijelom iz zabrinutosti oko digitalnih programa nadzora komunikacija. Primjerice, današnji 20-godišnjaci su veći dio svog života živjeli online, tako da vlasti mogu naći sve vrste podataka putem njihovih digitalnih tragova koje su za sobom ostavili na mreži svih mreža.
