Kineski regulatori su početkom ovoga mjeseca zabranili svojom financijskim institucijama korištenje bitcoina, dok je u srpnju ove godine tajlandska vlada proglasila korištenje virtualne valute ilegalnim zbog nedostatka važećih zakona.
Sada je legitimitet bitcoina još jednom doveden u pitanje. Norveška, najbogatija skandinavska zemlja, objavila je da tu valutu ništa ne kvalificira kao pravi novac.
Čelnik norveške uprave za poreze Hans Christian Holte rekao je da ova virtualna valuta "ne spada u uobičajenu definiciju novca".
Norveška vlada donijela je zakonsku odredbu da je bitcoin imovina, te da se može naplaćivati porez na kapitalnu dobit. Bloomberg piše da će dobit od bitcoina potpasti pod kategoriju oporezivanja bogatstva. Holte je također rekao da planira surađivati i s drugim državama kako bi se razradio legalitet nove valute.
Ranije ove godine i njemačka vlada donijela je sličnu odluku, klasificirajući bitcoin kao "Rechnungseinheiten", odnosno "obračunsku jedinicu".
Francuska vlada je na početku bila blagonaklonija prema virtualnoj valuti. Naime, ranije ove godine dopustila je otvaranje banke Bitcoin-Central, odnosno banke koja omogućava korisnicima da uplate i prebacuju novac u objema valutama – u eurima i bitcoinima. Ipak, ovog mjeseca promijenila je odluku kad je Francuska banka izdala upozorenje o financijskom riziku koji sa sobom donosi bitcoin.
Na to upozorenje je prošli tjedan reagirala i Europska bankarska uprava (EBA), koja je izdala poseban dokument u kojem upozorava korisnike na opasnosti virtualne valute.
Ljudi koji koriste virtualne valute kao što je bitcoin, prema EBA, "trebaju u potpunosti razumjeti njezine specifičnosti, a ne koristiti 'pravi' novac koji si ne mogu priuštiti da ga izgube".
Izvan granica Europske unije, legalnost bitcoina je prilično nejasna. Mnogi trgovci bitcoinom u Sjedinjenim Državama ne djeluju u skladu s američkim zakonima, pa je čak i Bank of America, nakon što se najprije pozitivno izrazio o budućnosti valute, sada zabrinut zbog krize i visoke volatilnosti ove valute, za koju kažu da može značajno omesti njezino šire prihvaćanje.
Osim toga, mnogi analitičari ističu ranjivost bitcoina prema hakiranju i drugim zloupotrebama.
"Vrlo spekulativno tržište ove valute stvara nestabilnost zbog niskog prometa i slabe likvidnosti, a investitore se mami mogućnostima višestrukog povrata uloženog", istaknuto je u izvještaju koji je objavio analitičar valuta David Woo iz Bank of America Merrill Lynch.
Iako je u posljednje vrijeme narastao entuzijazam oko uspona virtualne valute bitcoin, stručnjaci su još 1776. godine slične proizvode proglasili notornom glupošću. Nobelovac i ekonomist Paul Krugman već je početkom ove godine upozoravao da bi i glasoviti ekonomist Adam Smith "prezreo" tu valutu jer dolazak do nje zahtijeva proširivanje realnih resursa. Naime, Smith je kritizirao korištenje zlata i srebra kao valute u 18. stoljeću tvrdeći da su vrijedni resursi potrošeni kako bi se kreiralo nešto što je naprosto simboličko. Krugman također tvrdi da se isto može reći i za bitcoin.
Bitcoin je digitalna valuta koja je stvorena još 2009. godine, no u posljednje vrijeme ponovno raste zanimanje za nju. Riječ je o valuti na internetu koja omogućava da šaljete novac drugima bez posrednika (kao što je primjerice PayPal). Za razliku od većine nacionalnih valuta, bitcoin kao "mrežni novac" ne počiva na povjerenju u središnjeg izdavatelja. Za praćenje transakcija koristi se distribuirana baza podataka rasprostranjena preko čvorova peer-to-peer mreže, a sve transakcije kriptografski su zaštićene.
