Znate li koje su mjerne jedinice koje koristi informatika ?
Zbog toga što informatika treba određene podatke da bismo mogli predočiti količinu podataka koje prenosimo, bilo je potrebno uvesti mjerne jedinice za informatiku, odnosno mjerne jedinice količine podataka.
S obzirom na to da su današnja računala digitalna, ona obrađuju
podatke koji su zapisani u obliku binarnih brojeva.
A budući da binarni brojevi imaju samo dvije znamenke (0 i 1),
svaku znamenku nazivamo bit (od engleskog BInary
Digit).
Prva digitalna računala su podatke obrađivala u "paketima" po 8
bita, pa je stoga za skupinu od 8 bita uvriježen naziv byte
(čitaj bajt).
Ubrzo je informatika proširena i nova računala imala su mogućnost obrađivati sve veće količine podataka, a razvijala se i tehnologija pohrane podataka, te je postalo moguće obrađivati i pohranjivati više tisuća bajtova.
Bilo je potrebno da informatika uvede i nove mjerne
jedinice pa je tako uveden kilobajt (kB).
Kilobajt je u početku predstavljao 1000 bajtova, no to se je
pokazalo vrlo nespretnim jer je otežavalo preračunavanje prvim
računalima. Naime, računalima je puno lakše raditi s brojevima
koji su cjelobrojna potencija broja 2. Zato je ubrzo kilobajt
definiran kao 1024 (210) bajtova.
Ubrzo su uvedeni megabajt (1 MB = 220 bajtova) i gigabajt (1 GB =
230 bajtova).
Informatika ima mjerne jedinice bajt, kilobajt, megabajt, gigabajt i terabajt.
BIT (BInary digiT, binarna znamenka) - 0 ili 1 je osnovna
jedinica za prijenos informacije, a današnja tehnologija pamti i
prenosi najbrže i najsigurnije binarni podatak.
BAJT - kombinacija od 8 bita, a s jednim bajtom moguće je
prikazati 256 (2x2x2x2x2x2x2x2) različitih kombinacija binarnih
brojeva.
S toliko kombinacija možemo prikazati svako slovo, znamenku i
specijalne znakove.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
