Znate li koje su mjerne jedinice koje koristi informatika ?

Zbog toga što informatika treba određene podatke da bismo mogli predočiti količinu podataka koje prenosimo, bilo je potrebno uvesti mjerne jedinice za informatiku, odnosno mjerne jedinice količine podataka.

S obzirom na to da su današnja računala digitalna, ona obrađuju podatke koji su zapisani u obliku binarnih brojeva.  A budući da binarni brojevi imaju samo dvije znamenke (0 i 1), svaku znamenku nazivamo bit (od engleskog BInary Digit).  Prva digitalna računala su podatke obrađivala u "paketima" po 8 bita, pa je stoga za skupinu od 8 bita uvriježen naziv byte (čitaj bajt).

Ubrzo je informatika proširena i nova računala imala su mogućnost obrađivati sve veće količine podataka, a razvijala se i tehnologija pohrane podataka, te je postalo moguće obrađivati i pohranjivati više tisuća bajtova. 

Bilo je potrebno da informatika uvede i nove mjerne jedinice pa je tako uveden kilobajt (kB).  Kilobajt je u početku predstavljao 1000 bajtova, no to se je pokazalo vrlo nespretnim jer je otežavalo preračunavanje prvim računalima. Naime, računalima je puno lakše raditi s brojevima koji su cjelobrojna potencija broja 2. Zato je ubrzo kilobajt definiran kao 1024 (210) bajtova.  Ubrzo su uvedeni megabajt (1 MB = 220 bajtova) i gigabajt (1 GB = 230 bajtova).

Informatika ima mjerne jedinice bajt, kilobajt, megabajt, gigabajt i terabajt.

BIT (BInary digiT, binarna znamenka) - 0 ili 1  je osnovna jedinica za prijenos informacije, a današnja tehnologija pamti i prenosi najbrže i najsigurnije binarni podatak.  BAJT - kombinacija od 8 bita, a s jednim bajtom moguće je prikazati 256 (2x2x2x2x2x2x2x2) različitih kombinacija binarnih brojeva.  S toliko kombinacija možemo prikazati svako slovo, znamenku i specijalne znakove.

Čitaj, prati i komen tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!