Olimpijske igre najveće su i najbogatije višesportsko natjecanje koje se održava svake četiri godine, a u samom početku njihova je svrha bila proslava u ime boga Zeusa.One se sada održavaju svake dvije godine zato što se one same dijele na zimske i ljetne - što u davnim danima nije bio slučaj. Nerijetko se Igre nazivaju i Olimpijadom, što je netočno budući da se tako naziva period između dviju manifestacija. Završetkom jednih Olimpijskih igara počinje Olimpijada, a početkom novih, ona završava.
Prve moderne olimpijske igre
Prve moderne ljetne Olimpijske igre održane su davne 1896. godine, a zimske tek 1924. Nekoliko Igara nije održano zbog svjetskih ratova, ali službeno se ovogodišnje Olimpijske igre broje kao 35.
Kako je do Igara uopće došlo nije točno poznato. Izvori su nestali te su ih zamijenile brojne legende: da ih je stvorio sami Zeus kako bi proslavio svoju pobjedu u bitci za prijestolje koju je vodio protiv vlastitog oca ili da ih je stvorio Heraklo u znak proslave svoje pobjede u utrci u Olimpiji.
Ipak, poznati je pojam Olimpijskog primirja, vremenskog razdoblja za vrijeme Igara i za vrijeme kojeg su grčke države prekidale neprijateljstva dok god su Olimpijske igre trajale.
Kada su održane prve Olimpijske igre?
Prvi vjerodostojan zapis o održavanju Igara u Olimpiji datira iz 776. p. n. e, premda nije sigurno jesu li to bile i prve Igre u staroj Grčkoj. Neki povjesničari su skloni zaključivanju da su se slična natjecanja održavala čak i od 13. stoljeća p. n. e. Isprva su Igre bile uglavnom događaj lokalnog značaja, a do XV starovjekovnih Olimpijskih igara održavala se samo jedna disciplina – utrka na 1 stadij (nešto manje od 185 m). Onda je dodana utrka na 2 stadija, a prva duga utrka, na 24 stadija (oko 4420 m), održana je 720. p. n. e.
Na olimpijskim igrama natjecali su se goli
Baš uz te Igre vezana je i jedna zanimljivost. Isprva su se sportaši natjecali obučeni u laganu sportsku opremu, kao danas. A onda su na tim Olimpijskim igrama tokom utrke jednom trkaču pale hlačice i nastavio je trčati gol. To je od ostalih atleta ubrzo objeručke prihvaćeno, pa su se natjecatelji od tada natjecali goli.
Ubrzo se počeo povećavati i broj sportova: 748. godine uveden je pankraton (kombinacija boksa i hrvanja), 708. klasično hrvanje i petoboj, 688. šakanje (kao današnji boks), 680. godine utrke kočija, itd. Olimpijske igre dostigle su svoj vrhunac tokom 6. i 5. vijeka p. n. e. i time se upisale kao važan dio grčke povijesti. Imali su snažno vjersko značenje, a na važnosti su počele gubiti kad je kršćanstvo postalo državna religija. Na kraju je 393. godine rimski car Teodozije ukinuo Igre, zaključujući tako gotovo dug povijset ovog sportskog događanja.
Olimpijske igre su oživjele
Olimpijske igre su povijesni fenomen koji se proteže stoljećima, a njihova ideja nikada nije umrla. Već u 17. stoljeću u Engleskoj su se počele održavati sportske svečanosti koje su podsjećale na drevne grčke Igre. Tijekom sljedećih stoljeća slični događaji održavali su se i u Francuskoj i Grčkoj, ali su to bila mala natjecanja bez međunarodnog značaja. Interes za oživljavanje Olimpijskih igara rastao je zahvaljujući otkrićima njemačkih arheologa u sredinom 19. stoljeća, kada su otkriveni ostaci starogrčke Olimpije.
U isto vrijeme, baron Pierre de Coubertin istraživao je razloge francuskog poraza u Francusko-Pruskom ratu (1870–1871). Zaključio je da su francuski vojnici nedovoljno fizički pripremljeni, te je želio to poboljšati. U njemu je također rasla želja za zajedništvom među narodima i natjecanjem mladih na sportskom, a ne ratnom polju. Tako je ideja o oživljavanju olimpijskog duha dobila svoj pravi smisao. Dalje je sve povijest.
Moderne Olimpijske igre
Od 245 sudionika iz 15 država na prvim Igrama 1896. u Ateni, Olimpijske igre narasle su na više od 10.500 natjecatelja iz 199 država na Igrama u Sydneyu 2000. godine. Zimske igre privlače manje sudionika; u Salt Lake Cityju 2002. sudjelovalo je oko 2.400 sportaša u 78 disciplina.
S preko 16.000 TV i novinskih izvjestitelja, Olimpijske igre su najveći medijski događaj na svijetu. Procjenjuje se da je Igre u Sydneyu gledalo oko 3,8 milijardi ljudi. Međutim, veliki rast Olimpizma donio je izazove, uključujući strah od terorizma i logističke probleme zbog velikog broja sudionika, novinara i gledatelja.
Prve zimske Olimpijske igre
Kada je osnovan MOO, klizanje na ledu bilo je predviđeno kao jedan od sportova. Prvo natjecanje u umjetničkom klizanju održano je na Igrama 1908. u Londonu. Skandinavske zemlje su isprva blokirale prijedlog posebnih zimskih Igara zbog svojih "Nordijskih igara". Ipak, neke zimske discipline uvrštene su u Igre 1916. (koje nisu održane) i 1920. u Antwerpenu. Konačno, 1924. u Chamonixu, pod pokroviteljstvom MOO-a, održana je "Međunarodna sedmica zimskih sportova", koja je bila uspješna. Godine 1925. MOO je odlučio ustanoviti posebne Zimske olimpijske igre, a 1926. odlučeno je da se natjecanje iz 1924. računa kao prve Zimske olimpijske igre.
32 sporta na Olimpijskim igrama
U programu Olimpijskih igara u Parizu ima 329 događaja u 32 sporta. Kao i 2016. i 2020. tu je 28 stalnih sportova, a to su: biciklizam, gimnastika, hrvanje, atletika, boks, dizanje utega, golf, hokej na travi, jedrenje, judo, košarka, mačevanje, moderni petoboj, nogomet, ragbi, ronjenje, rukomet, stolni tenis, streličarstvo, streljaštvo, taekwondo, tenis, triatlon, veslanje, kajak/kanu, konjički sportovi, odbojka, vodeni sportovi.
Svaki grad domaćin može izabrati četiri sporta koja želi vidjeti na Olimpijskim igrama, a Pariz je odabrao surfanje, penjanje po stijenama, skateboarding i break dance koji će debitirati na Olimpijskim igrama 2024.
Medalje Olimpijskih igara
Olimpijske medalje nisu bile dio izvornih Olimpijskih igara koje su se održavale u staroj Grčkoj. Pobjednici tih natjecanja dobivali su vijenac od maslinovih grančica, simboličnu nagradu koja je odavala počast grčkom bogu Zeusu.
Prve moderne olimpijske medalje dodijeljene su na prvim modernim Olimpijskim igrama održanim 1896. godine u Ateni. Zanimljivo je da tada nije postojala zlatna medalja. Pobjednici su dobivali srebrnu medalju i maslinovu grančicu, dok su drugoplasirani dobivali bakrenu medalju, a trećeplasirani brončanu.
Na Olimpijskim igrama 1900. godine, većina pobjednika dobivala je pehare ili trofeje umjesto medalja. Zemlja domaćin imala je slobodu odabrati nagrade za pobjednike. Tek kada su Sjedinjene Američke Države bile domaćin Olimpijskih igara 1904. godine, po prvi puta su uvedene sada tradicionalne zlatne, srebrne i brončane medalje. Ove igre su se održale u St. Louisu, u području koje je danas poznato kao Forest Park. Međunarodni olimpijski odbor (MOO) kasnije je retroaktivno dodijelio zlatne, srebrne i brončane medalje sportašima na Olimpijskim igrama 1896. i 1900. godine.
Danas MOO upravlja i standardizira nagrade za sve Olimpijske igre s pravilima o minimalnoj veličini i sastavu svake medalje. Malo poznata činjenica je da postoji više nagrada od samo zlata, srebra i bronce. Svi sportaši koji se plasiraju od prvog do osmog mjesta dobivaju olimpijsku diplomu, a svaki olimpijski sportaš dobiva medalju i diplomu za sudjelovanje.
Zašto je baš zlato - zlato?
Da bismo razumjeli zašto je zlato odabrano za prvo mjesto, srebro za drugo, a bronca za treće, potrebna je kratka lekcija iz astronomije, geologije i kemije. Naša galaksija nastala je prije milijardi godina eksplozijom zvijezde. Elementi koji čine naš solarni sustav i planet formirani su unutar te zvijezde. Lakši elementi nastali su u većoj količini nego teži elementi. Elementi su raspoređeni u periodnom sustavu s lakšim elementima prema vrhu i težim elementima prema dnu. Ovo također odražava njihovu obilnost - elementi koji su obilniji nalaze se na vrhu, a rjeđi na dnu.
Tri metala korištena u olimpijskim medaljama nalaze se u istom stupcu periodnog sustava. To znači da dijele mnoge iste karakteristike koje ih čine dobrim materijalima za izradu medalja. Bronca je uglavnom napravljena od bakra, koji je na vrhu stupca i najmanje rijedak - treće mjesto. Srebro je jedan nivo niže, rjeđe od bakra - drugo mjesto. Konačno, zlato je jedan korak ispod srebra u stupcu, pa je najrjeđe od tri - prvo mjesto.
Olimpijske medalje, bez obzira na njihov materijalni sastav, predstavljaju vrhunac sportskih dostignuća i simboliziraju trud, predanost i uspjeh sportaša diljem svijeta.
Duga tradicija obišla je cijeli svijet
Ovogodišnje Olimpijske igre održat će se u Parizu koji će time postati drugi grad uz London koji je služio kao domaćin tri puta, a 2028. godine istu će čast dobiti i Los Angeles. Uz trojac na vrhu, lista je zaista podugačka. Prva u centar pažnje pada, naravno, Atena, u kojoj su održane prve moderne Olimpijske Igre. Posljednje su odigrane u Tokiju 2021. nakon što su bile odgođene radi Corona virusa. Između prve i zadnje točke na listi, prožimaju se Rio de Jainero, Stockholm, Sarajevo, Barcelona, Oslo, Atlanta, Moskva, München, Montreal, Sydney, Rim, Amsterdam, Berlin, Torino i mnogi drugi.
