Ima li kraja Hajdukovoj agoniji? Pitaju se navijači Bijelih nakon novog posrtanja u prvenstvu proteklog vikenda od Istre 1961. na Aldo Drosini (1:0), ukupno trećeg uzastopnog u prvenstvu, nakon poraza od Gorice u gostima (2:1) i Šibenika na Poljudu (0:1).

Tri pobjede, jedan remi i četiri poraza mizeran je učinak Hajduka, u ovom trenutku dovoljan za tek šesto mjesto na ljestvici, odnosno za tek 10 osvojenih bodova od ukupno mogućih 24, iz osam odigranih susreta.

Hari Vukas ima jako slab rezultat

Nevjerojatno zvuči da je Hajduk svaku drugu utakmicu koju je odigrao u tekućoj sezoni HNL-a izgubio. Ako malo pogledamo rezultate i iz prošle sezone i zagrebemo ispod površine, onda dolazimo do alarmantne spoznaje. No, istina je još gora od toga.

Učinak Harija Vukasa u ovoj tekućoj sezoni su samo dvije pobjede u sedam kola. Igor Tudor je, naime, vodio Hajduk u prvom kolu kada su pobijedili Istru 1961. na Poljudu pa je onda otišao za Torino na novi posao u Juventus. Rezultat je mjerilo rada svakog trenera, a Hari Vukas ima jako slab rezultat i opasno mu se trese stolica.

Još groznije zvuči da su Splićani u ovoj godini, znači u periodu od 1. siječnja 2020. pa do danas, osvojili tek 32 boda (10 pobjeda, 2 neodlučena rezultata i 12 poraza u HNL-u), uz gol razliku 37-31. Znači, Hajduk je osvojio jednako bodova koliko i Slaven Belupo i samo jedan više u odnosu na Varaždin, posljednju momčad prvenstva Hrvatske.

Čak 20 bodova više je uzeo prvak Dinamo, a osim Osijeka i Rijeke, ispred Splićana su i Lokomotiva i Gorica. Prošlu sezonu Bijeli su završili kao petoplasirani. Sve su ovo podaci zbog kojih navijačima Hajduka pada mrak na oči...

"Gledajte, kad sam prije godinu i pol dana preuzimao Hajduk bio je 9. nakon sedam odigranih kola. Normalno da to nije dobro, da nitko to od nas koji smo u Hajduku ne volimo, niti želimo, niti smo tako naučeni. Mi koji smo rasli uz Hajduka od malih nogu naučeni na pobjede i to je bio naš način života. Normalno da nam nije drago zbog toga, nije nikome drago. Moram i to reći, Hajduk ne smije više podcijenjivati niti jednu momčad u HNL-u. Pogledajte, jedna Rijeka izgubi od Šibenika. Ne smijemo podcijeniti Šibenik, dapače. Šibenik igra jedan dobar nogomet i zašto ne bi mogao dobiti Rijeku, Hajduka i Dinama. Dapače... Osim Dinama, svatko svakog u ovoj ligi može pobijediti. Prema tome, puno puta sam se vraćao na to dovođenje stranaca na Poljud. Hajduk mora dovesti dva stranca ali dva prava, ona koja će raditi razliku na travnjaku. Ne koji će biti kao naši, ako će biti kao naši, onda ih ne treba dovoditi. Bolje stavljati našu dicu u svakom slučaju. Za mene je to prioritet. Vidjeli ste da sam i ja pored tri stranca, tri lijeva beka, stavio naše dite od 18 godina i indirektno klubu zaradio 6 milijuna. Da je taj mali Palaversa koji je isto bio na nekakvim marginama, ja sam ga stavio u momčad i standardizirao ga i klub je zaradio lijepe novce. Ima formula koja se mora provoditi. I ništa drugo. U klubu ne smije biti veći interes osim Hajduka", kazao nam je u ponedjeljak prije podne bivši trener Bijelih, legendarni bivši igrač Zoran Vulić, jedan od rijetkih koji ima hrabrosti komentirati aktualnu situaciju na Poljudu, i nastavio:

'Hajduk se mora boriti svake sezone za naslov prvaka, za vrh. Ne mora biti prvak, ali mora biti konkurentan'

"Znači, sve to se treba staviti sa strane i gledati samo Hajduk, puhati u hajdučka jedra. Kad to tako ljudi koji su unutra, koji rade u klubu, koji žive za klub, mislim da će onda Bijeli malo po malo, ne preko noći, doći na one staze pobjeda, staze stare slave. Gledajte, Hajduk se mora boriti svake sezone za naslov prvaka, za vrh. On ne mora biti prvak, ali se mora boriti, mora biti konkurentan. Ne smije dopustiti da nakon sedam kola mu Dinamo pobjegne za 10, 12 bodova. Sad govorim napamet. Ne Dinamo nego i Osijek, Rijeka, netko treći... Hajduk mora biti konkurentan, svake godine boriti za sam vrh".

Savjetnik bivšeg predsjednika, brončani Vatreni Mario Stanić, njegov najbliži suradnik, asistent i sportski direktor kluba Ivan Kepčija kao i trener Hari Vukas, već danas bi se mogli rastati s Hajdukom. Dobro, možda ne sva trojica odjednom, ali očekuju se promjene na Poljudu.

Sa svima je Jakobušić najavio razgovor, ali čini se da će oni biti jednosmjerni i da će spomenuta trojica vrlo brzo napustiti svoja radna mjesta. E sad, promjene jesu nužne, no koliko je dobro konstantno mijenjati ljude, trenere, po već lošem uhodanom obrascu kad je hrvatski nogomet u pitanju, treba li ih se ostaviti na funkcijama u klubu, dati im još vremena? Iako, navijači smatraju kako su spomenuti imali dosta vremena...

"Pogledajte zadnjih 5 godina u Hajduku koliko se promijenilo trenera, sportskih direktora, direktora, predsjednika... Svatko tko dođe novi u klub, on donosi nove ideje. I kad vi sad, recimo, promijenite Zorana Vulića i dovedete nekog drugog, s tim novim trenerom će doći i nove ideje. Nakon toga, promijenite i njega, doći će novi trener s novim idejama. Treba tu razumijeti i igrače. Svi mi imamo neke svoje poglede na nogomet, drugačije... Mi nismo nizozemska škola nogometa gdje svi igraju sustav 4-3-3, pa je lako. Dođe Mate, umjesto Mate dođe Frane, nakon Frane dođe Ivan... Znači ne, mi smo jedna trenerska baština koja nekad kopira, većinom kopira, što nije loše, ali ne prilagođava stil trener klubu koji ga uzme. Vi ne možete igrati kad dođete u Dinamo onako kako ste igrali u Hajduku, ili da dođete iz Dinama u Hajduk pa tako isto igrati. To je sasvim nepropocionalno. Treba za to vremena. Znamo mi u Splitu kakav smo nogomet uvijek igrali. Od Luke Kaliterne, pa Tomislava Ivića, Biće Mladinića, Pere Nadoveze, moga Stanka Špace Poklepovića, Ivana Katalinića, to su treneri koji su nešto osvajali. Naravno, i moje malenkosti. E to je ono. Moram vam biti iskren i reći da nisam za to lomljenje preko koljena, ja sam, iako Hajduk nije poligon za učenje, da svakom treba vrijeme. Igraču treba barem 6 mjeseci da se prilagodi na uvjete, klimu, nogomet, novog trenera, stan, grad u kojem živi... A ne dođe igrač, stranac, i u 6 mjeseci promijeni dva trenera. I onda mi očekujemo od njega da centrira i sam zabije gol. To je nemoguće", govori nam Vulić i dodaje:

'Ako Jakobušić smatra da treba sve smijeniti, onda mu dajem apsolutnu podršku'

"Treba spustiti balun na zemlju, pustit gospodina Jakobušića da radi svoje. Ako on smatra da treba sve smijeniti, ako smatra da su na Poljudu potrebne promjene, onda mu dajem apsolutnu podršku. No, onda idemo svi u jednu pirju, jednim putem, da se ne razlikujemo. Ne sad da se govori, u slučaju tri poraza, loših rezultata, da ni Jakobušić ne valja. Primjer navodim. Dali smo mu povjerenje, nekom nije ni drago što je on došao na mjesto predsjednika kluba, ali svi zajedno moramo stati i moramo biti za Hajduk. Moramo čovjeku dati podršku, ne gledati imena. Vjerujem da je vrijeme za promjene, da će se one dogoditi i da će Hajduk ponovno biti konkurentan Dinamu, dogodine, ne preko noći. Iako će to biti jako teško".

U kalendarskoj 2020. otkada su Stanić i Kepčija došli u Hajduk, momčad je osvojila svega 35 bodova u 25 utakmica, znači 35 od ukupno mogućih 75 bodova. Samo za usporedbu, prošle godine kada su Bijeli bili na drugoj poziciji, momčad je jesen okončala sa 62 % bodova, osvojeno je 35 od ukupno 57 mogućih bodova. Brojke su egzaktne, u ovom slučaju matematika je jasna i porazna za Hajduka. Kao što smo već rekli, rezultati su jedino mjerilo uspjeha, dobro obavljenog posla. Pa koliko god netko govorio drugačije...

"Taj segment je jedan segment koji je glavna klupska poruka. Znači, sportski direktor. Naravno da on ne radi sam, nego uz trenera i klupsku politiku. Ne možemo reći da je Mario Stanić doveo na svoju ruku Mujakića recimo, ili da je doveo Diamantakosa... On je te igrače doveo, ja se duboko nadam, uz trenera i normalno čitav taj stručni stožer koji djeluje u klubu, a predsjednik je taj koji je trebao stvoriti novac za ta pojačanja. No, upitno je da li su to pojačanja za Hajduk ili nisu. Ne bih htio ulaziti u to jer, za mene, postoji jedno zlatno pravilo da mi svakom igraču moramo dati šest mjeseci prilagodbe i onda donositi nekakve ocjene o njemu. Ne volim ni to što se događa, recimo kod nas, kad netko odigra fantastično odmah ga se uzdiže, hvali na sva zvona, govori čudo jedno, a onda jedan susret odigra loše i odmah ne valja ništa. Ja bih uvijek bio malo oprezniji kad bi davao izjave što se tiče pojačanja Hajduka, dao bi im jednu prilagodbu od 6 mjeseci a nakon toga bi se vidjelo da li sam pogodio ili nisam. Ne bi smio pogriješiti, ako dovedem 4 pojačanja ne bi smio faliti. Možeš kod jednog, ali tri moraju biti prava. To je taj tvoj posao. Ali, odvajati sportskog direktora od trenera ili od sportskog segmenta kluba, mislim da nije pošteno niti korektno. Još jedanput, sportski direktor djeluje unutar klupske sportske zajednice".

Može li Lukša Jakobušić prodrmati klub?

Čeka se stoga odgovor na pitanje može li novi predsjednik Lukša Jakobušić prodrmati klub, donijeti prave poteze? Prvi je dobar potez već donio. Izašao je pred javnost bez skrivanja, izbjegavanja, ikakvih maski i politički korektnih odgovora zapakiranih u celofan. Nije se uhvatio za populizam, nego je jasno dao do znanja da u klubu ne valja dosta toga, da želi moćan Hajduk i da će napraviti zaokret.

Kad je prije nešto više od godinu dana Dubrovčanin došao na Poljud kao desna ruka tadašnjeg predsjednika Marina Brbića, mnogi su ostali iznenađeni njegovim gardom i nastupom. I činjenicom da je već u prvom obraćanju javnosti djelovao kao da on vodi klub, kao da je on glavni na Poljudu. Lukša Jakobušić, u to nema sumnje, napravio je fantastičan posao u Jugu i među Hajdukovim navijačkim pukom svi se nadaju kako će taj posao s Gruža preslikati na Poljud...

Bio je predsjednik VK Jug u razdoblju od 2013. do 2017. godine, a u tom razdoblju Jug je osvojio pet trofeja u jednoj sezoni što do tada nije uspjelo niti jednom sportskom klubu u državi, čime je postao najuspješniji predsjednik u velikoj Jugovoj povijesti. Jakobušić je obavljao funkciju dopredsjednika Hajduka od svibnja do studenog 2019. godine, kad se maknuo, kao što je to sam kazao na presici predstavljanja, jer je osjetio da Brbiću više ne može pomoći.

Prevladali su, naravno, i osobni razlozi. Brbić je silno htio da ostane, ali on je bio dosljedan i pokazao karakter, te poslao poruku da se neće dodvoravati nikome, pa niti navijačima, kao ni Udruzi "Naš Hajduk". Percepcija javnosti je da "ulica", kako se to ružno i nepopularno zna reći, vodi Hajduk, da bez navijačke odluke, amenovanja nema nikakvih odluka, poteza. Većina u Splitu i Dalmaciji ne želi se zamjeriti navijačima, posebno ne u Hajduku...

"Mislite li vi da je našim navijačima svejedno što je Hajduk šesti? Prema tome, i oni pate. Znači, nakon one večeri koje su priredili za 70. godina postojanja navijačke grupe Torcida, evo sad sam se naježio samo kad pričam s vama, da naši igrači ne mogu pojesti travu u Puli. Ne podcijenjujem ih, možeš izgubiti od Istre, ali to mora biti da si stalno u napadu, da si stalno pred golom Istre, da pogineš na travnjaku, da pokažeš hajdučko srce... Još jednom ponavljam, nemojte niti u jednom trenutku podcijeniti Istru 1961. Ne, to ne smije niti cilj. No, volio bih da ono što je kazao gospodin Jakobušić, barem 50 % onoga što je rekao da bude točno, da se ostvari, i ja ću biti prezadovoljan. Svi mi koji volimo Hajduka ćemo ga maksimalno podržati, mislim da će ga podržati i navijači isto tako, jer svi smo napaćeni, umorni... I struka, i navijači, i normalni ljudi, simpatizeri... Kad se šetam gradom ljudi me pitaju pa što se ovo događa? Ne znaš što ćeš ljudima odgovoriti na to pitanje. Prema tome, nije nikome lako. Hajduk je došao na jednu raskrsnicu i vrijeme je da pogodi put", govori nam Zoran Vulić i na naše pitanje što je to potrebno da Bijeli pogode put, ističe:

'Atletika je pojela današnji nogomet'

"Najvažnije je naći adekvatne ljude koji će napraviti pravi program, dignuti Hajduk na viši nivo. Kad gledate povijest kluba, vidite da su svi Hajdukovi igrači vrijedili 10-12 milijuna, mi smo to srozali. Hajduk se mora vratiti temeljima koje je uzeo Ajax. Znam, sad će mi netko reći ti si star trener, imaš staru filozofiju, poglede na nogomet itd. Ne, ma ne... Udarac baluna je udarac baluna, primanje baluna je primanje baluna, centaršut je centaršut, skok glavom je skok i udarac glavom. To se nije promijenilo. Naši igrači moraju puno puno više raditi s balunom, puno više raditi tehničke elemente nego neke atletske. To je ono što primjećujem da se svugdje promijenilo. Možda tu jedini Dinamo ima nešto u omladinskoj školi, ali općenito mi smo počeli od igrača raditi nekakve atlete, najbitnije je postalo da se igrač skine na Instagramu i da mu se vide pločice, mišići, što nosi na sebi, cipele, a najmanje do izražaja dolazi to nogometno znanje. Mentalna kvaliteta, razumijevanje igre, tehnika... Normalno da u tome treba i atletika, ali smatram da je danas atletika pojela nogomet, što se tiče škole nogometa. Tako gledam i nisam baš za to", zaključio je Zoran Vulić.

Tablice omogućuje SofaScore LiveScore