Olimpijske igre svoje korijene vuku iz drevnih vremena. Prve su održane 776 godine prije Krista, a za vrijeme njihovog održavanja prekidani su ratovi. Pobjednici su uživali golem ugled, a kao znak pobjede dobivali su vijenac od maslinovih grana.
Kad je barun Pierre de Coubertin ustanovio moderne Olimpijske igre 1896. godine pobjednicima su se počele dodjeljivati medalje. Zanimljiva je činjenica da na tim prvim modernim Igrama nisu dodjeljivanje zlatne medalje. Pobjednici su dobivali srebrnu medalju i vijenac od maslinovih grana, a drugoplasirani su nagrađivani brončanom medaljom i lovorovim vijencem.
Zlatne medalje sadrže vrlo malo zlata
Kroz godine su nagrade, odnosno medalje evoluirale pa je uspostavljen svojevrstan red nakon što je Olimpijski odbor donio odluku da medalje moraju imati dijametar od najmanje šest centimetara i debljinu od najmanje tri milimetra.
Također, malo je poznato da od 1912. godine zapravo ni jedna zlatna medalja nije napravljena od zlata. Naime, 'zlatne' medalje su sadrže više od 90 posto srebra s tek šest grama zlatnog pokrova. Srebrne su medalje gotovo istog sastava, samo bez pozlate, a brončane su zapravo načinjene od bakra.
Pravo je pitanje koliko zapravo vrijede sirovine u tim medaljama, a na to je odgovorio popularni kanal Today I Found Out.
Zlato iz Londona u rangu hrvatskog minimalca
Tako su na primjer medalje na Olimpijskim igrama u Londonu bile najveće do tada. Zlatne su medalje težile 400 grama od čega je bilo trideset grama bakra, 364 grama srebra te svega šest grama zlata.
Kad se uzme vrijednost tih sirovina u obzir 2012. godine možemo reći da je zlatna olimpijska medalja na Igrama u Londonu vrijedila 624 dolara odnosno nešto više od 4 370 kuna prema današnjem tečaju.
Paradoks goleme medalje iz Rija
Četiri godine kasnije, na Olimpijskim igrama u Riju medalje su narasle za dodatnih sto grama te su težile punih pola kilograma. Sličan je bio omjer materijala u 'zlatnim' medaljama te se u njima ponovno moglo naći svega šest grama zlata, 462 grama srebra, a ostalo je bio bakar. Iako teže, medalje iz Rija su bile znatno jeftinije od onih iz Londona.
Razlog takvog 'paradoksa' leži u činjenici da je u međuvremenu došlo do značajnog pada vrijednosti zlata, a srebro je izgubilo čak 40 posto svoje vrijednosti. Drugim riječima, pola kilograma 'zlatne' medalje iz Rija 2016. godine vrijedila svega 561 dolar odnosno 3 900 kuna.
Zlato je bilo zlato do Igara u Stockholmu
Kao što smo već rekli, 'zlatne' medalje načinjene uglavnom od srebra uvedene su tek nakon Prvog svjetskog rata, a od 1900. kad su prvi put prezentirane medalje tog sjaja pa do 1912. i Igara u Stockholmu izrađivale su se od čistog zlata. U tom su periodu bile znatno manje pa su tako medalje iz Pariza 1900. bile minimalnih propisanih dimenzija (6 centimetara promjera i jedva tri milimetra debljine) i težile su svega 53 grama.
Iako skromnih dimenzija zlatne medalje iz Pariza vrijedile bi danas čak 2 300 dolara odnosno nešto više od 16 000 kuna. Razlog je u tome što su načinjene od čistog zlata.
Autori ove analize povukli su još jednu zanimljivu paralelu. Naime, da su kojim slučajem medalje iz Rija napravljene od čistog zlata, poput onih iz Pariza 116 godina ranije, vrijedile bi 21 625 dolara ili 151 000 kuna.
Brončana medalja vrijedi svega pet dolara
Jedan od razloga zašto se 'zlatne' medalje ne prave od zlata je ogroman broj natjecanja za koje se dodjeljuje. Tako je na Olimpijskim igrama 2016 dodijeljeno gotovo 2 500 medalja od čega više od 800 zlatnih.
Uzmemo li u obzir da vrijednosti medalja na OI 2016 gdje je zlatna medalja vrijedila 561 dolar, srebrna 305 i brončana svega 5 dolara dolazimo jednostavnom računicom da su sirovine za izradu tih 2 500 medalja koštale više od 700 tisuća dolara odnosno 5 milijuna kuna. Ta cifra ne uključuje cijenu njihove izrade.
'Čudo na ledu' vlasniku donijelo 310 tisuća dolara
Naravno, kada se olimpijske medalje stave na tržište mogu dosegnuti ogromne cifre. Tako je medalja Marka Wellsa, člana američke hokejaške reprezentacije iz 1980. godine dosegnula astronomsku cifru od 310 tisuća dolara.
Razlog leži u tome što je ta reprezentacija napravila podvig poznat pod imenom 'Čudo na ledu' porazivši nedodirljivu Sovjetsku momčad. No o tome nekom drugom prilikom.