ISKONSKA LEGENDA / Njega je Tito obožavao. Nitko se nije smio kačiti s njim. Bio je najjači Jugosloven, žene su ga obožavale, muškarci imitirali

Image
Foto: Profimedia

Početkom tjedna pala je odluka da jedna ulica u srpskom glavnom gradu nosi ime po njemu

13.11.2021.
13:43
Profimedia
VOYO logo

U čast Svjetskog prvenstva, u dogovoru s Boksačkim savezom Srbije, nastala je ideja da Mate Parlov, najveći jugoslavenski boksač svih vremena, dobije ulicu u našem gradu. Parlov je tijekom karijere dva puta u Beogradu osvajao medalje i ovdje je bio omiljen, ali i vezan za Beograd. Mislim da je ovo odlična ideja i da je on prvi boksač koji će imati svoju ulicu u Beogradu. Tako ćemo nastaviti praksu da ulice nose imena svih ljudi koji su na neki način zadužili Beograd.

Image
VIDEO: /

Prisjetite se kako je legendarni Mate Parlov 'osvojio Europu'

Image
VIDEO: /

Prisjetite se kako je legendarni Mate Parlov 'osvojio Europu'

Izjavio je to zamjenik gradonačelnika Beograda i inicijator ove ideje Goran Vesić, a početkom tjedna Skupština grada Beograda izglasala je odluku da se dio Bežanijske ulice nazove po njemu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tko je bio Mate Parlov?

Parlov je, inače, rođen 16. studenog 1948. godine u Splitu, a zbog veličanstvene karijere i danas slovi kao najbolji sportaš bivše Jugoslavije. U svojoj karijeri osvojio sve što se moglo osvojiti. Nijedan trofej za koji se borio nije mu izmakao. Bio je svjetski i europski prvak i u amaterskom i u profesionalnom boksu, olimpijski šampion i osmostruki prvak Jugoslavije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Parlov je ostao upamćen kao jedan od najboljih jugoslovenskih sportaša 20. stoljeća. Osam puta ovaj Hrvat bio je prvak Jugoslavije, pet puta prvak Balkana, dva puta svjetski i jednom europski prvak, a osvojio je i zlatnu medalju na Olimpijskim igrama u Münchenu 1972. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kao amater Parlov je imao 310 borbi, od čega samo 13 poraza. U profesionalnoj karijeri, u 29 mečeva, zabilježio je 24 pobjede, tri poraza i dva neodlučena ishoda.

"Jugonostalgičari često ističu da su u bivšoj zemlji postojala dva čovjeka s kojima se nitko nije smio kačiti... Jedan je bio Tito, a drugi Mate! Parlov je bio najjači Jugoslaven. Muškarci su mu se divili, imitirali ga, a žene su uzdisale za njim. Bio je najbolji na svijetu. Na vrhuncu karijere bio je nepobjediv, a oni koji su se bavili borilačkim vještinama znali su da mu ne bi uspjeli parirati ni sekunde. Bilo je i onih koji su ga provocirali i od kojih je s osmijehom okretao glavu", napisao je srpski Kurir o Parlovu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Volio Beograd, prezirao nacionalizam

"Nisam nikad bio agresivan, mada sam bio žestok. Nisam se tukao od osnovne škole, niti sam imao probleme van ringa. Nisam ih ni tražio! Bilo je svakakvih iskompleksiranih tipova. Htjeli su se dokazati na čovjeku koji je osvojio nekakve titule. Ali to sam izbjegavao. Okrenem se u stranu ili prijeđem na neku drugu priču", govorio je Parlov.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Također javno je isticao da je volio Beograd, grad koji nazvao ulicu po njemu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Beograd je grad koji ću uvijek voljeti. Tu sam proveo svoju mladost", govorio je Mate. Isto tako odbacivao je priče da je nacionalist.

"Kako ja mogu biti nacionalist ako sam svjetski prvak? Mnogi to ne razumiju. Nisu bili ni prvaci države, a često niti sami sebe nisu uspjeli pobijediti. Svijet se divio mojim rezultatima i svi su me svugdje prihvaćali kao svoga, bijeli i crni, svejedno. Upoznao sam svijet, i ne mogu biti ništa doli kozmopolit. Tako ja gledam i na sport i na život", kazao je 2004. u intervjuu za bosanskohercegovački magazin Dani. A Anton Josipović prisjetio se za Al Jazeeru što je njemu rekao na tu temu i pokušaje da ga se uvuče u nacionalizam početkom rata.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Što je svima? Bio sam Titov ljubimac, volio me… Boksao sam za tu Jugoslaviju. I gdje sad da se ja svrstavam i za koga? Ni od koga ne zavisim, tako da me svi mogu komotno zaboraviti".

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Parlov je preminuo 29. srpnja 2008. godine poslije teške i kratke bolesti u 60. godini u bolnici u Puli.

Toma
hABAZIN VS. mAGYAR
Versailles
Senorita 89
Brak na prvu
default_cta
Samit
Još jedna runda
Hell's kitchen
Ljubavna zamka
Pevačica
default_cta
Nado
Otok iskušenja
Obiteljske tajne
Brak na prvu Australija
Cijena strasti
default_cta
VOYO logo