Do sada se nije znalo puno o konfuznoj situaciji osim da je KBK Armus suspendirao Erika i njegova brata blizanca Patrika te da nemaju pravo nastupa za Hrvatsku, kao i to da je obitelj zbog toga odlučila potražiti rješenje u Srbiji i prepustiti mlade borce tamošnjem kickboks savezu na daljnji razvoj u obliku nastupanja za srpsku reprezentaciju na velikim turnirima.
SPORT OVAKO NEŠTO NE PAMTI: Jedan od najboljih i najtrofejnijih engleskih nogometaša svih vremena postaje profesionalni boksač
No, odlučili smo istražiti pozadinu priče i doznati o čemu se tu radi. Zašto dva perspektivna hrvatska mlada borca, koja su osvajala medalje na natjecanjima za KBK Armus, sad nastupaju za Srbiju, a ne za Hrvatsku?
'Izvukli smo djecu van iz tog kluba jer mi je njihov život najvažniji'
Prvo smo kontaktirali majku talentiranih mladića, Vesnu Stanković-Buzu, da nam kaže svoju verziju priče:
"Moji sinovi Erik i Patrik višestruki su državni prvaci Hrvatske koji nikad nisu pozvani u nacionalnu reprezentaciju. Trener Ivica Ivić im je obećao, ako osvoje državno u full contactu, da će ih voditi na Svjetsko prvenstvo, na koje naravno nisu otišli iako su ga osvojili u Osijeku dana 12. ožujka 2016. Za one koji ne znaju, treneri su im oni što je jedan od njih u svibnju propucan sa šest metaka ispred svog noćnoga kluba Element u Španskom. Kad smo čuli da će na Armus biti bačena bomba, u travnju 2016. izvukli smo djecu iz tog kluba jer mi je njihov život najvažniji. I zato su suspendirani na godinu dana, pa na još dvije", kazala nam je u uvodu razgovora mama Vesna i nastavila:
"Samo zbog zlobe se moja djeca nisu smjela natjecati u Hrvatskoj gdje god ih ja prijavila. Jer traju suspenzije koje je HKBS podržao, a ja sigurno neću dopustiti da mi djeca trunu doma, već i dalje vrijedno treniraju u Zagrebu s trenerom Marko Bračićem", dodaje Vesna Stanković-Buza i nastavlja u istom tonu:
"Na sve moje molbe HKBS se oglušio godinu i pol pa smo potražili drugo rješenje. Tek nakon djelovanja sportske inspekcije koja je pronašla nepravilnosti i rekla da djeca nisu smjela biti suspendirana, neki dan sam dobila ispisnice, do tada nitko nije maknuo malim prstom da se djecu ne sputava. Okrenula sam cijelu Hrvatsku, pravobraniteljicu za djecu, sve moguće institucije da se djeci pomogne. Vodili smo borbu gotovo dvije godine i za to vrijeme uredno djecu vodili izvan Hrvatske na natjecanja po Bosni, Srbiji, Crnoj Gori, iz kojih su se u Hrvatsku vraćali sa svakog natjecanja sa zlatom i peharima", ogorčena je majka koja postavlja pitanje svima onima koji se pitaju kako to da je dopustila nastup svojim sinovima za Srbiju.
'Koji bi roditelj držao djecu u klubu gdje im je život ugrožen?!'
"Pa da vas pitam. Koji bi roditelj držao djecu u klubu gdje se svako malo događa neka neugodnost, gdje ti je djeci život ugrožen jer nikad ne znaš kad će tko baciti bombu", ističe Vesna Stanković - Buza koja dodaje kako je Ivica Ivić, zapravo, sam sebe financirao iz njihovih džepova.
"Svaki klub za svako natjecanje dobije po borcu 200 kuna od Zagrebačkog saveza za plaćanje učešća, a Armus na svako natjecanje vodi najmanje 10 boraca i još od roditelja naplati dvostruko. Tako je Ivić jednom svojoj rođakinji uzeo 600 kuna za dvoje djece za odlazak na turnir", istaknula je Vesna Buza i dodala:
"Što se tiče njegovih izjava da je htio sačuvati djecu i da smo mi bili ti koji su inzistirali da uđu u ring, mogu samo reći da laže. Jer da je istina, kako kaže, da hoće sačuvati djecu, ne bi 16-godišnjaka pustio nakon šest mjeseci u ring nakon što je dijete bilo u razmaku od dva mjeseca dvaput teško nokautirano i dobilo liječničke zabrane treniranja i borbe?!"
Vesna tvrdi i kako je poslala stotine mailova predsjedniku, a ni na jedan nije dobila odgovor jer je tvrdio da je to stvar registracijsko-natjecateljskog odbora.
"Vrtjeli su nas u krug gotovo dvije godine i još bi trajalo da nisam uključila institucije. Savez je podržao suspenziju, iako je znao da nije prema zakonu. To sam nakon godinu i pol i dokazala boreći se i rukama i nogama za dobrobit svoje djece. Sve dokaze imam i ne može ih oprati sva voda ovog svijeta. Ako nisi kum s vrhom HKBS-a, nema ti pomoći bez obzira na talentiranu djecu", zaključila je Vesna Buza.
'O Eriku i Patriku imam samo riječi hvale, ali o njihovoj majci...'
Kontaktirali smo i Ivicu Ivića da se osvrne na situaciju. :
"O Eriku i Patriku imam samo riječi hvale, ali o njihovoj majci mogu samo reći da je bolesna osoba, a niti ne govori istinu. Dječaci su ušli u službeni registar evidencije članova Armusa 10. rujna 2013. godine i kao talentirani borci su ubrzo uvršteni u program treniranja. Roditelji su vidjeli brz napredak svoje djece te su od mene tražili da ih vodim na međunarodne turnire kako bi nastupili u ringu kao juniori, iako su još u dobnoj skupini starijih kadeta. A kao takvima nije im dopušten nastup u ringu i u takozvanim tvrdim disciplinama", govori nam Ivić koji je savjetovao roditeljima, odnosno majci koja to navodno potencira, da pričeka još malo da djeca odrastu jer se u ringu zadaju jaki udarci.
Trener naglašava da su oni zaista "mini Mirko Filipovići" po svojim kvalitetama, ali i kako on prije svega želi dobro djeci i zaštititi ih od ozljeda.
Cijeli slučaj završio na sudu
“Njihovoj majci to se nije svidjelo jer ona želi da se njezina djeca bore u ringu što je u njihovoj dobi pogubno. Eto, baš je tada u Engleskoj dijete u ringu smrtno stradalo, a otac mu je bio trener. Nisam to htio, njihovo zdravlje je najvažnije”, govori Ivić.
I tu je, prema njegovoj strani priče, nastao problem.
“Gospođa Stanković Buza bez suglasnosti trenera i bilo koga u klubu tada odvodi djecu u drugi klub što je protiv pravila te se obraća Savezu, a ne klubu, što je opet pogrešno. A na poziv da dođu u klub i ona i djeca, jer počinju pripreme za važno natjecanje, me kategorički odbila”, govori nam svoju stranu priče Ivica Ivić, šef Armusa.
Na kraju su oboje završili na sudu. Ilić ju je tužio zbog klevete, a u nastavku donosimo kopiju zapisnika, odnosno, sudskog rješenja, koju nam je dostavio sam Ivić. Prema zapisniku tužba je odbačena nakon što se Stanković-Buza ispričala Iviću, a on je to prihvatio.
S druge pak strane, majka tvrdi kako je čelnik Armusa još 2016. godine pokušao iznuditi od njih veću svotu novca (60.060 kuna) kroz članarine, individualne treninge i potrebne registracije.
Šef Armusa nakon toga zvao braću natrag u klub
Šef Armusa tvrdi kako je nakon toga zvao braću natrag u klub, ali obitelj je to odbila i zbog toga je došlo do suspenzije na koju su se oni oglušili.
Pojasnio je i zašto su braća suspendirana na dodatne dvije godine.
“Ne poštujući niti jednu odluku klupskih tijela Erik i Patrik nastupaju na raznim turnirima u BiH te Srbiji što je bilo nedopustivo jer je gospođa Stanković-Buza prilikom svakog boravka na turniru koristila prigodu kako bi mogla ružno govoriti i pisati o Armusu. Temeljem toga Skupština kluba donosi odluku o suspenziji na 12 mjeseci pa na 24 mjeseca. Zbog svoje majke, Erik više neće moći nastupati za Hrvatsku jer je nastupio za Srbiju ”, objašnjava Ivić.
Predsjednika HKBS-a Tomislav Bilandžić također se osvrnuo na cijeli slučaj koji najviše šteti Eriku i Patriku.
'Sve izrečeno je laž. Klub je taj koji registrira borce'
"Vesna Stanković-Buza je zločesta žena koja laže. Klub je taj koji registrira borce. Hrvatska se nije odrekla Erika i Patrika. Braću nikada nije suspendirao Hrvatski kickboxing savez, već ih je prošle godine suspendirao matični klub Armus u kojem su trenirali i za koji su se natjecali tri godine”, objašnjava Bilandžić i dodaje:
"Nakon državnog prvenstva, koje je održano prošle godine u veljači u Osijeku, u Savez se javila majka braće Buza i rekla da njezini sinovi više neće trenirati i natjecati se za Armus već da će nastupati za drugi klub. Na upit imaju li ispisnicu kluba za koji su do sada nastupali, rekla je da nemaju. Gospođi je pojašnjeno da mogu trenirati u kojem god klubu žele, ali ako nemaju ispisnicu kluba za koji su do sada nastupali, sukladno Registracijsko-natjecateljskom pravilniku Hrvatskog kickboxing saveza, neće se moći natjecati godinu dana od posljednjeg natjecanja na kojem su nastupili za matični klub”, zaključuje Bilandžić.
Savez je na kraju donio rješenje kako mladi borci nisu trebali biti suspendirani, ali bilo je prekasno.
