Idealna je to prigoda da se prisjetimo stranaca koji su obilježili posljednjih par desetljeća u hrvatskoj klupskoj košarci. Bilo ih je posvuda, od Osijeka do Dubrovnika, više i manje uspješnih. Neki su imali probleme s drogom poput četvrtostrukog NBA All-Stara Michaela Richardsona koji je morao pobjeći iz SAD-a, te je zaigrao u Splitu početkom rata (sezona 1991/1992), kada su žuti u Europi bili domaćini u Španjolskoj. Neki od njih su bili grozni igrači, a danas su generalni menadžeri NBA klubova poput Ciboninog Della Dempsa, koji danas kao prvi predvodi New Orleans Pelicanse.
Naš je popis ipak o 10 najboljih stranaca koji su igrali našim parketima. I kao i svaki, stvar je subjektivne prosudbe. Možda su i neki nezasluženo izostavljeni, nadamo se da se neće naljutiti.
Chucky Atkins
Nakon što nije prošao na Draftu, odlični play je otišao u Europu i 1997. godine potpisao za Cibonu. Proveo je dvije godine u klubu, dvije vrhunske godine u kojima je imao i problem s trenerom Jelovcem koji ga baš i nije previše cijenio. Kakva pogreška, jer se nakon cibosa vratio nazad u SAD i odigrao 11 NBA sezona. Najbolju je odigrao u Lakersima 2004/2005, kao starter u svim utakmicama tijekom kojih je prosječno zabijao 13.6 koševa. Umirovio se 2011., a posljednjih godina trenirao je srednoškolsku momčad i pio previše. Dvaput su ga uhvatili u samo tri mjeseca kako vozi pod utjecajem alkohola.
Alan Anderson
Financijski kraj ruskog Trijumfa iz Moskovske oblasti doveo je u Cibonu krajem 2009. godine velikog majstora. Doduše, samo na nekoliko mjeseci tijekom kojih je potpuno oduševio. Zbog njega je krenula priča o strancu u reprezentaciji, ali tada hrvatska košarka još nije bila spremna za naturaliziranog Amerikanca. Kakva šteta, jer upravo je Anderson tip igrača koji je mogao okrenuti niz razočaranja. Nakon cibosa, igrao je za Maccabi i Barcelonu, te zadnjih pet godina uspješno igra u NBA ligi. Lani je bio suigrač Bojanu Bogdanoviću u Brooklynu.
Scoonie Penn
Miljenik Draženovog doma u dva je navrata igrao u Ciboni. Proveo bi u Zagrebu još i više, ali navodno supruga je rekla - nećeš više. Omaleni play je vrhunski kotirao i kod Zagrepčanki, što je bilo previše za gospođu. Zbog njega je na cibose dolazila i Janica Kostelić, bili su prijatelji. Odveo je vukove do TOP 16 u Euroligi, što je nekoć bila realnost, a danas cibosi igraju trećerazno europsko natjecanje. Scoonie je 2006. napustio Zagreb, ali se i vraćao u dresu Efesa i Olympiacosa. Karijeru je završio 2010. godine u Italiji.
Jevgenij Kisurin
'Jevgenij the genij', bio je transparent na utakmicama Cibone, u čast i slavu ruskog krila. Cibona je u svojim redovima imala dvostrukog osvajača srebra na SP-u s Rusijom, kao i brončanog na Eurobasketu. U generaciji cibosa s Atkinsom, upisali su jednu od značajnijih pobjeda u klupskoj povijesti. U prvoj utakmici sa srpskim klubovima nakon rata, Cibona je pokorila Pionir i nadigrala Partizan.
"Ne sjećam se se kako sam došao kući te noći", priznao je Rus, inače obiteljski čovjek. Nakon što je otišao iz Cibone, nastavio je dolaziti u Hrvatsku na godišnji odmor. Nakon Cibone, vratio se u moskovski CSKA, da bi danas 46-godišnji Jevgenij karijeru završio 2006. godine u Francuskoj.
Matjaž Smodiš
https://youtu.be/YQgB9NAXQQYOdigrao je samo jednu sezonu u Hrvatskoj, ali u njoj je Cedevitu odveo do povijesnog uspjeha - prvog klupskog trofeja. Cedevita je uzela Kup 2012. godine, a MVP je bio slovenski majstor. Doduše, već je tada bio na zalazu karijere, ali Smoki je bio španer kakvog rijetko viđamo našim klubovima. Legenda u Italiji, car u Rusiji. Triput je osvajao Euroligu, još triput gubio u finalima. Karijera bi mu potrajala i dulje, ali bolna leđa nisu izdržala. U ljeto 2013. se umirovio, nakon što je 'svoju' Krku odveo do naslova i u domovini.
Todor Gečevski
Makedonac je pet godina proveo u Zadru (od 2004. do 2009.), a tijekom tog perioda postao je i kapetan kluba. Prvi stranac koji je ponio kapetansku traku u gradu košarke. Centar mekane ruke, bio je prepoznatljiv po dugoj plavoj kosi vezanoj u rep, a s Zadrom je dvaput osvojio prvenstvo, te triput Kup. Zabio je najviše poena u povijesti ABA lige, a vodeći je po broju skokova i valorizaciji. Njegove rekorde će teško dohvatiti, a pamtimo ga i po porazu naše reprezentacije na Eurobasketu u Litvi 2011. godine. Umirovio se prošlog ljeta, u dresu MZT-a iz Skopja.
Carl English
Larry Ayuso
Ptica selica iz Bronxa se najbolje osjećala u svojoj pravoj domovini - Portoriku. U Europi je igrao u šest zemalja, a samo je u Hrvatskoj uspio se zadržati u dva kluba - Split (2006/2007) i Cibonu (2007/2008). Neki će reći, ponajbolji šuter kojeg su imali cibosi nakon Dražena Petrovića. No, on to baš i nije pokazao na parketu, treneri Josip Vranković i Ivan Sunara nisu mogli i znali iskoristiti mušićavog Portorikanca i on je otišao iz kluba tako da je sportskom direktoru Mihovilu Nakiću poslao SMS. Jednostavno se više nije pojavio na treningu...
Chris Warren
Vjerojatno najmanje talentiran od svih nabrojanih igrača, ali dovoljno srčan da se izbori za mjesto među 10 najboljih. Tri godine je proveo u Ciboni, igrao jednu od ključnih uloga u Euroligi od 2006. do 2008. godine, da bi se 2011. vratio u Zagreb - ali u Cedevitu. Zadržao se samo jednu sezonu u drugoj zagrebačkoj epizodi, te sreću opet tražio u inozemstvu. Sada se opet vratio u Hrvatsku, potpisao je za Zabok u 35. godini života. Razlog je vjerojatno osobne prigode, oženio je Hrvaticu...
Jacob Pullen
Za kraj - igrač o kojeg se najbolje tek očekuje. Pullenu je tek 25 godina i ključni je igrač Cedevite. Prije dvije godine oduševio je svijet u dresu Barcelone kada je u jednoj utakmici utrpao 12 trica. Radi se i naturaliziranom Gruzijcu, koji je osramotio naši reprezentaciju na ovogodišnjem Eurobasketu u Areni. Sada je prvo ime Cedevite, koja s njim i Billom Walkerom s pravom računa prolaz u drugi krug Eurolige.
