Hrpa otpada u vidu azbestnih ploča, cigli, ostataka hrane, pelena, madraca, wc školjki, može se vidjeti tijekom vožnje dijelom ceste u Zadarskoj županiji.
Kako piše eZadar, vozeći cestom Zadar-Pag proći ćete pored nekoliko izvora vode kojima se opskrbljuje Zadarska županija. Najprije pored Bokanjačkog blata, potom pored Golubinke prije Ljupča, a zatim i pored nekih bunara u Rtini.
No, oni koji skrenu prije Ljupča prema Vrsima, odmah nakon križanja, ugledat će prvi trag divljeg deponija, što je i prva stanica novinara portala eZadar koji su krenuli putem smeća u njihovoj županiji. Na tom području nalazi se Golubinka.
Hrpe smeća
Novinari su tamo u nedjelju zatekli vrećicu s ostacima hrane, dva madraca, dječju obuću, dosta plastike i staklenih boca te višak betona kojeg je netko iskrenuo na hrpu smeća. Nije jasno je li to pokušaj rješavanja problema metodom "sakrij, pa ako se ne vidi znači da ne postoji". Pet metara dalje stoji oznaka: "VODOZAŠTITNO PODRUČJE, IZVORIŠTE GOLUBINKA, III. ZONA ZAŠTITE, ZONA STROGOG OGRANIČENJA I NADZORA". Prema članku 12. Pravilnika o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 47/13), u toj je zoni, među ostalim, zabranjeno ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda skladištenje i odlaganje otpada.
Još nekoliko desetaka metara dalje, od ceste se odvaja šumski put. Uz njega se nalazi nova hrpa otpada. Novi madraci, par plastičnih stolica, kabeli, Bosch alat… Pet metara niz taj put stoje prozori netaknutog stakla, kupaonski ormarić s ogledalom, cigla, wc školjka, madrac i nova hrpa betona koji je netko iskrenuo dok još nije bio u krutom stanju. Do iduće hrpe smeća novinare portala eZadar trebali su "prehodati" samo 20 metara. Međutim, ovaj put netko se potrudio pa je azbestne ploče odbacio par metara dalje od šumskog puta. Tu ih je već uhvatila i vegetacija. Bliže putu mogu se pronaći vreće neiskorištenog cementa koji se već pretvorio u tvrdu masu.
Idućih stotinjak metara nalazi se još nekoliko hrpa sličnog sadržaja – madraci, beton, staklo, keramika, cigla, azbest. Tematika je jasna. Ovdje ljudi dovoze šutu i drugi otpad nakon preuređenja kuće. Na jednom mjestu novinari su pronašli kupaonski komplet. Čitavu wc školjku plave boje, plavi umivaonik kojem se nije moglo odrediti stanje i polomljeni plavi bide. Ni u Ljubačkom zaljevu krajolik nije ništa bolji.
Besplatan odvoz globalnog otpada u Čistoći
Za sve one koji traže izgovor za ljude koji hrpu otpada istovaraju u prirodu na zadarskom području, tu je jedna informacija - odvoz globalnog otpada je besplatan. Tu besplatnu uslugu zadarska Čistoća nudi svakom kućanstvu jednom godišnje.
Treba napomenuti kako građevinski otpad, odnosno šuta, nije glomazni otpad te ga je potrebno odvesti na deponij. Danas, kad postoji razvijen sustav odvajanja i prikupljanja otpada, zbilja je čudno da manji otpad kao što su obuća, dječje pelene, staklene boce i plastika završava na ovakvim divljim deponijima, piše eZadar.
Ilegalna (divlja) odlagališta otpada su sve površine izvan službenog odlagališta, na koje je nepoznata osoba odložila otpad. Postojanje ilegalnih odlagališta, osim što ukazuje na još nedovoljno razvijenu ekološku svijest ljudi, predstavlja i iznimno veliku opasnost od zagađenja okoliša i to prvenstveno tla i podzemnih voda.
Hrvatske šume: 'Prije tri mjeseca smo očistili to područje'
Na upit portala eZadar o tome znaju li da se na tom području, čestici i 2060/32 katastarske općine Radovin, nalazi otpad, iz Hrvatskih šuma odgovaraju da je posljednja sanacija područja Šumarije Zadar izvršena u prosincu prošle godine. Tada je, kažu, sanirano 1.456 tona otpada ukupne vrijednosti 197.311 kuna. Sanacija otpada na području Općine Ražanac (koja je predmet upita) izvršena u periodu 17-29.12.2020 godine.
Novinari su uz upit priložili i snimku iz satelita na kojoj se točno mogu vidjeti hrpe otpada, te smo točno opisali gdje nalazi šumski put uz kojeg je otpad odložen. Budući da je dio otpada vidljivo zarastao u vegetaciju, posebno azbestne ploče, postavlja se pitanje je li Šumarija Zadar u prosincu doista uklonila sav otpad na čestici 2060/32 koja se prostire na 1,4 kvadratna kilometra.
Ističu kako čine sve što su po zakonu dužni, ali dio krivnje prebacuju na sustav. Cijeli članak o hrpi smeća na zadarskom području pročitajte ovdje.
