Zlato u velikom rastu, sve traženije ulaganje
Saša Ivanović, vlasnik i direktor Centra Zlata, vodećeg domaćeg distributera investicijskog zlata u fizičkom obliku, u uvodnom je izlaganju iznio podatke o domaćem tržištu zlata koji pokazuju kako se u Hrvatskoj godišnje kupi više od 300 milijuna eura vrijednosti u zlatnim polugama i zlatnicima.
“Burzovna cijena zlata u eurima u prvih je šest mjeseci ove godine porasla za oko 18%, što je nastavak dugogodišnjeg trenda rasta kojem svjedočimo još od 2019. godine. Razlozi iza rasta cijene su visoka inflacija, rastuće geopolitičke neizvjesnosti i moguće usporavanje gospodarstva. Upravo su to razlozi zbog kojih rastući broj štediša prebacuje novac s bankovnih računa u zlatne poluge i zlatnike, a taj trend sve je izraženiji i u Hrvatskoj”, tvrdi Ivanović.
Zlato kao zaštita od negativnih pojava na tržištu
Investicijsko zlato često se prezentira kao “sigurno utočište u nesigurnim vremenima” za kapital pojedinaca, a nesigurnim vremenima, čini se, ne nazire se kraj.
Goran Šaravanja, glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore, trenutnu makroekonomsku situaciju u svijetu okarakterizirao je kao “neizvjesnu”, a na pitanje očekuje li nastavak visoke inflacije, odgovorio je kako nas vjerojatno čeka postupno smanjenje stope inflacije zbog usporavanja gospodarske aktivnosti koje nas vjerojatno očekuje, pogotovo u Europi.
Hoće li uskoro doći do nove recesije, teško je predvidjeti, ali posjedovanje zlata u takvim je situacijama uvijek mudra odluka, slažu se stručnjaci.
Podaci Svjetskog vijeća za zlato pokazuju kako središnje banke diljem svijeta gomilaju zlatne rezerve dosad neviđenom brzinom, a taj je trend posebno izražen od 2021. godine do danas. Koji se razlozi kriju iza toga, objasnio je Ivanović:
“Dominacija američkog dolara kao rezervne svjetske valute još uvijek je izražena, ali zanimljivo je da je ove godine zlato preteklo euro i sada je druga najčešća vrsta deviznih rezervi središnjih banaka. Razlozi su jednostavni – zbog neizvjesnosti na tržištu, središnje banke održavaju stabilnost svojih valuta gomilanjem zlata koje je na tržištu prepoznato kao garancija sigurnosti.”
Hrvati još uvijek premalo ulažu
Iako je tržište zlata u Hrvatskoj zadnjih godina višestruko naraslo, podaci pokazuju da prosječni hrvatski štediša u svojem vlasništvu ima znatno manje investicijskog zlata nego štediše u zapadnijim zemljama poput Slovenije ili Austrije.
Tomislav Baković, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, uzroke vidi u niskoj razini financijske pismenosti i tvrdi da bi “ulaganje danas trebalo biti novo normalno jer onaj tko ne ulaže ne može računati na isplatu pristojne mirovine u starosti.”
Baković pritom tvrdi kako je za većinu običnih štediša ipak prikladnije fokusirati se na sigurnije i pasivnije oblike ulaganja koji će gotovo sigurno donijeti prinos u dugom roku, bez nepotrebnog kratkoročnog špekuliranja koje može stvoriti gubitke.
Zlato se, u tom kontekstu, nameće kao prirodan izbor za sve građane koji nisu zadovoljni kamatama na štednju u banci, a istovremeno se ne žele opterećivati ulaganjem u komplicirane financijske proizvode ili skupe nekretnine.
Investicijsko zlato dolazi u fizičkom obliku zlatnih poluga i zlatnika raznih veličina, tako da je namijenjeno svakome, bez obzira na platežnu moć. Radi se o jednom od rijetkih oblika ulaganja koje je u potpunosti oslobođeno svih poreza, a vrlo je likvidno jer ga je moguće zamijeniti za gotovinu bilo gdje u svijetu kroz uslugu otkupa zlata.
