Zašto Kina? Odluka koja je promijenila smjer studiranja

Kako funkcionira zemlja s više od milijardu ljudi, jednim od najbrže rastućih gospodarstava na svijetu i potpuno drugačijim načinom razmišljanja? To je pitanje koje me odvelo na Tsinghua University u Pekingu, najviše rangirano sveučilište u Aziji i jedno od najprestižnijih na svijetu.

Student sam druge godine studija Business Mathematics and Economics na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa (ZŠEM). Nakon uspješno završene prve godine studija pružila mi se prilika za studentsku razmjenu, koju sam odlučio iskoristiti. ZŠEM potiče studente na stjecanje međunarodnog iskustva, a uz podršku fakulteta i vlastitu inicijativu odlučio sam studirati u Kini, na Tsinghua University. Tijekom studija razvio sam radne navike i disciplinu, što mi je omogućilo da se uspješno prilagodim zahtjevnom međunarodnom akademskom okruženju. Odlazak na drugi kraj svijeta u potpuno drugačiji sustav bio je izazov, ali i prilika za osobni i profesionalni rast.

Kada je došlo vrijeme donošenja odluke o odabiru mjesta razmjene, napunio sam 18 godina. Ulazak u punoljetnost doživio sam kao novo poglavlje u svom životu, a osjećaj neizvjesnosti i prirodnog straha od odlaska u drugi kraj svijeta poticao me da prihvatim novi izazov. Bio sam svjestan da odlazim u jednu od globalno najutjecajnijih država današnjice. Kina je zemlja s više od 1,4 milijarde stanovnika, teritorijalno gotovo usporediva s Europom, te prema paritetu kupovne moći predstavlja najveću svjetsku ekonomiju. Uz to, već godinama je najveći svjetski izvoznik i ključni akter globalnih lanaca opskrbe, zbog čega se često opisuje kao “tvornica svijeta” i globalna proizvodna supersila.

Prihvaćajući izazov, osjećao sam uzbuđenje i odlučnost, svjestan da odlazak u Kinu predstavlja iskorak iz poznatog okvira i priliku za osobni i akademski rast. Taj odlazak za mene nije bio samo akademska prilika – želio sam razumjeti kineski mentalitet i način razmišljanja društva koje u velikoj mjeri oblikuje suvremenu globalnu ekonomiju, čiji razvoj ima izravan utjecaj na cijeli svijet. Smatrao sam da je važno pokušati razumjeti sustav koji, kroz trgovinu, tehnologiju i geopolitiku, posredno ili neposredno utječe na sve nas. Takvo razumijevanje, vjerovao sam, ne može se steći kroz knjige ili medije; jedini pravi način je osobno iskustvo, život unutar tog sustava i neposredno promatranje njegove dinamike.

Foto: Igor Tanovitski

Studirati na jednom od najboljih sveučilišta svijeta

Na sveučilištu sam proveo pet mjeseci, od rujna 2025. do veljače 2026. godine. Tsinghua University nalazi se u pekinškom distriktu Haidian, poznatom kao akademsko središte grada gdje su smještena neka od najprestižnijih kineskih sveučilišta. S više od 60.000 studenata, kampus funkcionira kao zaseban grad. Unutar njega nalazi se sve potrebno za svakodnevni život: od predavaonica, knjižnica i studentskih domova, do bolnice, pošte, trgovina, sportskih dvorana i restorana. Infrastruktura i organizacija kampusa omogućuju studentima okruženje u kojem se mogu u potpunosti posvetiti učenju, razvoju i međusobnoj suradnji.

Prema podacima organizacije Times Higher Education, sveučilište je rangirano 12. u svijetu i 1. u Aziji, dok je područje ekonomije i poslovnih studija rangirano među tri najbolja na globalnoj razini. Sama činjenica da se nalazi na vrhu svjetskih ljestvica osjeća se u svakodnevnom akademskom životu. Ulazak na Tsinghuu iznimno je selektivan – prolaznost među kineskim kandidatima na nacionalnoj razini procjenjuje se na približno 0,1–0,3 %, što znači da nitko ondje ne dolazi slučajno. Jednom kada postanete dio tog sustava, podrazumijeva se da održavate visoku razinu izvrsnosti. Konkurencija je snažna, a većina studenata velik dio svog vremena provodi u učenju i radu na projektima. Internacionalni studenti čine tek oko 11 % ukupne populacije, što dodatno naglašava akademsku homogenost i kompetitivnost domaćih studenata.

Foto: Igor Tanovitski

Studij traži predanost i stalno angažiranje, ali istovremeno razvija sposobnost kritičkog i analitičkog razmišljanja. Naglasak nije samo na usvajanju teorijskog znanja, već i na primjeni kvantitativnih metoda i razumijevanju kompleksnih ekonomskih sustava. Od studenata se očekuje svakodnevna priprema, aktivno sudjelovanje na nastavi i sposobnost argumentiranog iznošenja stavova. Takav pristup potiče dubinsko razumijevanje gradiva i razvija sposobnost sagledavanja ekonomije kao globalno povezanog sustava, u kojem odluke u jednoj državi imaju šire međunarodne posljedice.

Stil nastave značajno se razlikuje od onoga na koji sam bio naviknut. Semestar započinje već u rujnu i traje kontinuirano sve do sredine siječnja, bez duljih pauza, uključujući i razdoblje božićnih blagdana. Nastava se odvija bez prekida do 31. prosinca, a dolaznost je u većini kolegija obvezna, što znači dugotrajan period kontinuiranog rada sve do ispitnog roka koji započinje odmah u siječnju. Tempo je vrlo intenzivan jer se uz redovita predavanja paralelno rješavaju domaće zadaće, seminarski radovi, projekti i kolokviji. Sustav zahtijeva stalnu disciplinu i organiziranost, bez mogućnosti odgađanja obveza.

Nastava se odvijala pod vodstvom profesora visoke akademske razine, često s međunarodnim iskustvom i širokim istraživačkim profilom. Ipak, jedan od izazova za internacionalne studente bio je relativno ograničen izbor kolegija na engleskom jeziku. Interes za te kolegije bio je velik, a upisi su se odvijali na njihovoj platformi po principu „tko prvi - njegovo“, što je dodatno otežavalo upis predmeta koji su me najviše zanimali. Mali broj dostupnih kolegija na engleskom jeziku zahtijevao je brzu reakciju i dobru strategiju odabira.

Foto: Igor Tanovitski

Život na kampusu koji funkcionira kao mali grad

Osim akademskog dijela, studentski život na Tsinghua University iznimno je bogat i dinamičan. Kampus je opremljen velikim brojem sportskih objekata – od brojnih košarkaških i teniskih terena, teretana i bazena, do klizališta pa čak i simulatora skijanja. Na sveučilištu je poznat slogan „No sports, no Tsinghua“, koji jasno pokazuje da se tjelesna aktivnost smatra sastavnim dijelom obrazovanja. Uz akademsku izvrsnost, jednaka se važnost pridaje fizičkom razvoju, disciplini i ravnoteži između mentalnog i tjelesnog napora. Sveučilište snažno potiče studente da, uz intenzivno učenje, razvijaju i druge aspekte svoje osobnosti.

Unatoč visokom akademskom pritisku i zahtjevnom tempu, društveni život vrlo je aktivan. Postoje brojna organizirana događanja, studentski klubovi, radionice i tematske večeri, ali jednako su česta i spontana druženja u studentskim domovima, na sportskim terenima ili u restoranima unutar kampusa. Energija kampusa osjeća se na svakom koraku, uvijek se nešto događa, a ljudi su otvoreni za upoznavanje i suradnju. Raznolikost studenata, posebno internacionalne zajednice, omogućuje susrete s ljudima različitih kultura, pogleda, ambicija i perspektiva. U takvom okruženju gotovo je nemoguće ostati izoliran; svatko može pronaći krug ljudi s kojima dijeli slične interese i vrijednosti.

Studentski život dodatno obogaćuje i raznolika prehrana, koja se razlikuje od regije do regije. Na kampusu su dostupna jela iz svih dijelova Kine, što mi je omogućilo da upoznam širinu i raznolikost kineske gastronomije. Upravo kombinacija intenzivnog rada, velike i snažne zajednice i svakodnevne kulturne raznolikosti stvara iskustvo koje nadilazi klasično poimanje studiranja i ostavlja dugoročan osobni i profesionalni trag.

Foto: Igor Tanovitski

Putovanja kroz Kinu i susret s društvom budućnosti

Tijekom boravka iskoristio sam priliku za putovanja kako bih bolje razumio zemlju kao cjelinu. Posjetio sam više od deset gradova, od Pekinga do južnih dijelova Kine, upoznajući različite kulture, običaje i način života. Ta iskustva omogućila su mi dublje razumijevanje kineskog društva, ali su me i naučila prilagodljivosti, strpljenju i otvorenosti prema novim perspektivama. Kina je iznimno sigurna zemlja, a ljudi su otvoreni i spremni pomoći, čak i kada postoji jezična barijera. Tijekom cijelog boravka nijednom se nisam osjetio ugroženo, što je dodatno učvrstilo moj dojam o visokoj razini sigurnosti u svakodnevnom životu. Kina mi je, nakon Hrvatske, postala jedna od najdražih država, zemlja iznimne raznolikosti i čistoće osobito u velikim urbanim sredinama. Posebno me impresionirala sposobnost zemlje da istodobno čuva bogatu povijesnu tradiciju i razvija najsuvremeniju tehnologiju, bez vidljivog sukoba između ta dva svijeta.

Općenito, stekao sam dojam da je Kina u mnogočemu organizacijski i tehnološki optimiziranija i naprednija od velikog dijela ostatka svijeta. Gotovo sve funkcionira brzo, jednostavno i digitalno. Veliku ulogu imaju takozvane “superaplikacije” koje na jednom mjestu objedinjuju komunikaciju, naručivanje hrane, kupnju karata, prevoditelja, posudbu bicikala, online kupovinu i plaćanja. Tijekom boravka gotovo nisam vidio korištenje kartica, a gotovinu sam primijetio tek par puta: većina transakcija odvija se isključivo digitalno putem mobilnih uređaja. Važno je naglasiti da gotovina nije zabranjena niti nedostupna; moguće je svugdje platiti i novcem. Međutim, u praksi je gotovo nitko ne koristi jer je plaćanje mobilnim uređajem jednostavnije, brže i učinkovitije. Takva razina digitalne integracije natjerala me da drugačije promatram razinu administrativne i tehnološke učinkovitosti u Europi, gdje su procesi često sporiji i manje integrirani.

Nakon nekoliko mjeseci takvog načina života, sustav mi je postao potpuno prirodan i intuitivan. Osjećao sam se gotovo kao kod kuće, unatoč tome što nisam govorio jezik. Sve je osmišljeno tako da bude učinkovito i prilagođeno korisniku, a infrastruktura dodatno naglašava tu razinu organiziranosti. Brzi vlakovi koji dosežu brzine između 300 i 400 kilometara na sat povezuju različite dijelove zemlje, dok razvijeni i precizni metro sustavi omogućuju jednostavno kretanje unutar velikih gradova. Iskusio sam i vožnju autonomnim vozilom, dostavu hrane dronovima te druge primjere primjene napredne tehnologije u svakodnevici. Takva razina logističke povezanosti ostavlja snažan dojam i pokazuje koliko se sustavno ulaže u dugoročnu funkcionalnost društva.

Foto: Igor Tanovitski

Od Pekinga do Pariza: nastavak međunarodnog akademskog puta

Nakon povratka u Hrvatsku nastavio sam studij na ZŠEM-u, gdje uz redovne akademske obveze aktivno sudjelujem u različitim projektima i radim na daljnjem profesionalnom razvoju, uključujući potragu za međunarodnom stručnom praksom. Kao nastavak međunarodnog obrazovanja, primljen sam na razmjenu na ESSEC Business School u Parizu, jednom od vodećih poslovnih sveučilišta u Francuskoj. Nastavak obrazovanja na ESSEC-u je logičan nastavak mog međunarodnog akademskog puta, gdje mi je cilj razumijeti svijet iz različitih perspektiva, povezati u jednu veliku sliku.

Boravak na Tsinghua University značajno je oblikovao moj pogled na svijet jer me iskustvo života i studiranja u drugačijem kulturnom i društvenom kontekstu potaknulo da razmišljam izvan nacionalnih i europskih okvira te da ekonomiju i društvene procese sagledavam u širem, globalnom kontekstu. U tom sam razdoblju postao svjestan da Europa nije centar svijeta te da se globalne promjene odvijaju brže nego što ih Europa često percipira, što je prirodno utjecalo na način na koji danas promatram i usmjeravam vlastiti akademski i profesionalni put.