Upravo u periodu Black Friday popusta broj ovakvih poruka naglo raste, jer prevaranti znaju da ljudi tada češće kupuju i lakše nasjednu na „super ponude“. Uz to, prevaranti su danas uvjerljiviji nego ikad, koriste profesionalne vizuale, službene tonove i scenarije koji nas lako mogu uhvatiti nespremne.

Zbog toga je Hrvatska udruga banaka, u suradnji s MUP-om i CERT-om, pokrenula nacionalnu edukativnu kampanju „Budimo realni“, a kao dio kampanje predstavila je interaktivni kviz koji građanima pomaže prepoznati najčešće vrste digitalnih prijevara. Kviz je dostupan na stranici www.budimorealni.hr.

Kviz vas stavlja u situacije koje svakodnevno susrećete. E-mailovi koji izgledaju službeno, SMS-ovi koji traže hitnost, oglasi s nemogućim popustima, investicijske ponude „bez rizika“ i poruke „šarmantnih stranaca“ koji traže povjerenje (i novac). Nakon rješavanja kviza, korisnici dobivaju jasna objašnjenja i savjete kako prepoznati i izbjeći svaku od prijevara.

Najčešće prijevare s kojima se mnogi susreću

Kvar u mreži ili nepažnja korisnika nije ono što dovodi do problema, najopasniji su trenuci kada vjerujemo da se nama „to ne može dogoditi“. Upravo zato kampanja donosi primjere koji su svima poznati.

U nastavku su objašnjene najčešće prijevare koje se pojavljuju i u kvizu i u svakodnevnom životu.

Foto: Promo

Phishing poruke i e-mailovi koji izgledaju službeno

Phishing je jedna od najraširenijih digitalnih prijevara. Prevaranti šalju e-mailove koji izgledaju kao da stižu od banke, dostavne službe, telekoma ili državne institucije. Poruka je profesionalna, logotipi i boje savršeno kopirani, a ton poruke stvara osjećaj hitnosti: „Vaš račun je blokiran“, „Potvrdite identitet“, „Uplata nije uspjela“. U danima oko Black Fridaya često se pojavljuju i lažne poruke o dostavi paketa, „ekskluzivnim popustima“ i navodnim problemima s plaćanjem online narudžbi.

Najčešći znakovi da se radi o prijevari su neobična adresa pošiljatelja, poveznice koje vode na stranicu čudnog URL-a, gramatičke pogreške ili zahtjevi za osobnim podacima.

Jedan klik može dovesti do krađe podataka ili instalacije malwarea, zato je uvijek sigurnije otvoriti službenu web stranicu ručno, umjesto klikom na poveznicu.

Vishing odnosno lažni pozivi koji glume službenike

Ako vas nazove „banka“ i zatraži PIN, lozinku, kod iz mobilnog bankarstva ili podatke s kartice – to nije banka, već prijevara.

Kod vishinga prevaranti koriste profesionalan ton, zvuče uvjerljivo i često znaju vaše ime, što komunikaciju čini još stvarnijom. Cilj im je jedan: navesti vas da sami otkrijete podatke koji im trebaju. Prava banka nikada, ni u kojem slučaju, neće tražiti povjerljive podatke putem poziva.

Lažni oglasi i web trgovine s ponudama koje zvuče savršeno

Vidjeli ste tenisice poznatog brenda za 70% jeftinije? Ili mobitel nove generacije po cijeni polovnog?

Ako zvuči predobro da bi bilo istinito, obično jest. Upravo oko Black Fridaya ovakve „ponude“ preplavljuju internet, što prevarantima daje savršenu priliku da prikriju svoje lažne trgovine među stvarnim popustima.

Lažni oglasi i web trgovine često imaju:

• URL koji sadrži čudne dodatke ili pogreške
• sumnjivo niske cijene
• lažne recenzije
• vizuale generirane umjetnom inteligencijom
• zahtjev za hitnim plaćanjem

Na takvim stranicama ne nastaje samo gubitak novca, jer unos podataka kartice može dovesti do potpune krađe računa.

Foto: Promo

„Hitan“ mail direktora ili CEO prijevara

Prevaranti se mogu predstavljati kao direktor, menadžer ili poslovni partner te zaposlenicima šalju hitne zahtjeve za uplatu. E-mail izgleda uvjerljivo: potpis je isti, ton komunikacije poznat, a adresa pošiljatelja razlikuje se jedva primjetno. Često se koristi element pritiska kako bi zaposlenik reagirao impulzivno, bez dodatne provjere.

Kako spriječiti ovakve pokušaje? Prije svega, potrebno je provjeriti adresu pošiljatelja i svaki neuobičajeni zahtjev potvrditi drugim kanalom, primjerice, telefonskim pozivom nadređenom. Preporučuje se uvesti interne sigurnosne protokole, poput pravila dvostruke provjere uplata, i educirati zaposlenike o tome kako izgleda ovakva vrsta manipulacije. U većini slučajeva upravo trenutak provjere spriječi financijsku štetu.

Znanje je najbolja zaštita

Kviz je jednostavan i zabavan, ali ima ozbiljnu svrhu: pomoći građanima da kroz realne situacije nauče kako razmišljati prije nego što kliknu.

Kampanja „Budimo realni“, koju Hrvatska udruga banaka provodi u suradnji s MUP-om i CERT-om, fokusira se na edukaciju i praktične savjete koji mogu spriječiti stvarne financijske gubitke.

Foto: Promo

Na web stranici kampanje dostupni su:

• savjeti kako prepoznati najčešće prijevare
• blogovi o najčešćim oblicima prijevara
• kratki video spotovi s obitelji Lakomislić koji prikazuju situacije iz stvarnog života
• preporuke što učiniti ako sumnjate na prijevaru

Digitalne prijevare postaju sve uvjerljivije, ali uz prave informacije možemo ih prepoznati na vrijeme. A upravo u vrijeme masovnih online kupnji, poput Black Friday akcija, informiranost i oprez postaju važniji nego ikad.

Kada nešto izgleda hitno, emocionalno, predobro ili previše službeno, zastanite. Pročitajte još jednom. Provjerite adresu. Ne dijelite podatke.