Uz zapadnu obalu proteže se Crvena Istra, nazvana po boji tla koje prevladava. Crvena zemlja kao da je stvorena za vinovu lozu, a posebno je vole crna vina. Znali su to već i antički vinari pa je crvenica ili terra rossa duša vinogradarstva u Istri, zaslužna za njezinu dugu i uspješnu povijest. Doduše, stari Grci radili su jaka i teška vina s visokim postotkom alkohola, pa nije nikakvo čudo da su im služila više za umakanje kruha, a manje za pijuckanje. Danas su vremena drukčija pa nam vino prvenstveno služi kao pratnja obroku ili samostalna čašica užitka.
Dok je kraljica lakoće među bijelim vinima slavna istarska malvazija, među crnima je nešto teže naći tako pitko, lagano i svakodnevno vino koje će se svidjeti i prekaljenim znalcima i običnim vinopijama. A upravo je to životna misija naše Terre Rosse. Odlučili smo udružiti karakterne istarske sorte teran i borgonju i omekšati ih omiljenim all-round igračem, merlotom. Borgonja osigurava mineralnost i cvjetnost, teran donosi svježinu i nepogrešiv istarski potpis, a merlot pruža voćnost i mekoću. Dobiveno vino kvalitetom dostiže visoko postavljene standarde suvremenog istarskog vinarstva, prepoznatljivim osobinama dostojno predstavlja svoje podneblje, a cijenom i dostupnošću pruža ruku vinoljupcima diljem Hrvatske. Osvježavajuća i ljupka Terra rossa osvojit će vas svojom nepretencioznošću.
Oku se predstavlja živahnom ljubičasto crvenom bojom, što otkriva mladost ove istarske kupaže. U nosu nastavlja prkosno mladenački, ide protiv struje pa se ne diči bogatstvom prezrelog voća, nego je u prvom planu svjež miris ciklama i ljubičica. Potom iz pozadine polako izranja oštrina soka od višnje maraske, zaogrnuta u nježne nijanse mokrog humusa. Znalci će nepogrešivo nanjušiti jod i sol, morski povjetarac, za što je možda zaslužna istarska crvenica, zemlja bogata boksitom, željezom i ostalim mineralima. U ustima započinje svježe i oštro, a odmah zatim baršunasti tanini blago stežu usta kao tek iscijeđen gusti sok od maraske. U finišu ćete naći elegantnu gorčinu kakaa suprotstavljenu živahnim mineralima koji izazivaju zazubice poput malvazije, temeljito čiste usta i traže čašu više.
Terru rossu poslužujte na temperaturi 17 – 19 °C. Ljeti bolje paše nešto hladnija, na 14 – 15 °C, pa će poslužiti i kao ugodan aperitiv, posebno za one kojima bijela vina i pjenušci nisu dragi. Najveća snaga ovog vina leži u njegovoj prilagodljivosti hrani, a posebno će prijati ako se uživa uz jela kao što su špageti s domaćom šalšom od rajčice, pizza margherita, slane srdele, mlađi kravlji sirevi, njoki ili fuži sa žgvacetom od kokoške, palenta s brodetom od ugora, viška ili komiška pogača, tripice na crveno, polpete u šugu… Najjednostavniji i gotovo savršen partner bit će skromne ali slasne srdele s gradela.
