Dok cvrčak obilježava popodnevni zvizdan, dječica hrle u tirkizno more, ne bi li se osvježila, a stariji vrijedno privode kraju svoje dnevne obaveze. Dok kamen gori, kao spas dođe onaj jedan kratkotrajni, ali blagoslovljeni povjetarac s mora, koji pronese uskim ulicama miris soli pomiješan s mirisom crvenih đirana koji krase drvene prozore. Sa visine sve to zajedno, kao da bdije nad mjestom promatra kula – podignuta na morskoj hridi, na samom kraju marinskog zaljeva. I malo tko bi uopće mogao zamisliti da je prije nekoliko stoljeća upravo u ovo vrijeme ta ista kula gledala na rat, krv i plač nevinih. Točno je ovdje odigrana bitka, prema kojoj bi se zaista mogli napisati i filmski scenariji. Kako svaka bitka izrodi svog heroja, tako je i ova imala svoje. Ali posebne, netipične za današnje, a kamoli i za tadašnje vrijeme. Ti heroji bile su heroine. Žene: nježne i hrabre, mile i odlučne, plahe i srčane.
Bitka za Marinu
Napad je započeo krajem lipnja, 1657. godine, kada je silna turska vojska pod vodstvom Seidi Ahmet -paše krenula u osvajanje jednog od najbogatijih mjesta u Dalmaciji: Marine. Hrabri mještani i kapetan Jakov Jerković ne pristaju na predaju i brane se svim raspoloživim oružjem. Neočekivano jaka obrana ratobornih branitelja koja je zatekla brojniju tursku vojsku, prisilila je pašu na višednevno uništavanje mjesta velikim topovima. Mletačko vojno zapovjedništvo ne šalje pomoć smatrajući da je Marina neobranjiva ali mještani uz jedinu pomoć od 30-tak mještana otoka Drvenika, žele braniti mjesto pod svaku cijenu i ne žele ga napustiti.
Nakon sedmodnevnog otpora Turci su izvršili završni napad, a branitelji ne mogavši više zadržati prodore kroz razrušene zidove, gotovo svi pogibaju zajedno s kapetanom Jerkovićem kojem srce nabijaju na koplje. Mještana Marine je poginulo oko tristo, a oko tristo završilo u roblju, dok se jednako toliko uglavnom žena i djece, noću i pod paljbom brodovima izvlači u Trogir i okolicu. Turci pljačkaju i odvode obilan plijen, na tisuću i dvjesto konja.
Hrabre žene marinske
Najveća zanimljivost u obrani Marine od Turaka je vezana uz 30-tak naoružanih mladih žena, obučenih u muške odore, koje su aktivno sudjelovale u borbi. Najpoznatije su dvije mlade udovice, Kate Despotova i Matuša Škriljina , koje su na kraju bitke zarobljene, a Turci začuđeni da su se borili sa ženama, iz poštovanja ih ne ubiju.
Treća hrabra žena, djevojka po imenu Jele Marunova ne želeći se predati, zapalila je nekoliko bačvi baruta u kuli u kojoj su se nalazile sklonjene žene i djeca ubivši pritom i veliki broj neprijatelja.
Marina, mjesto gdje se godišnje rađalo i četrdesetak djece doživjela je skoro potpunu propast. Veliki broj prezimena se nakon 1657. godine u Marini više nikada ne pojavljuje i izumire, dok neki potomci preživjelih starih rodova žive na teritoriju Marine vezani uz svoj zavičaj i danas.
Danas ih slavimo
Povijest ne možemo promijeniti, ali iz nje možemo učiti. Stoga Marina čuva uspomenu i obilježava ovu bitku, kako bi nas sve podsjetila na iznimnu hrabrost, odlučnost i zajedništvo koja je vezala njihovo stanovništvo, a odlike su to koje ono nosi i dan danas. Također, podsjeća nas da najveća hrabrost najčešće izvire iz naizgled najnježnijih stvorenja.
Pridružite se u uprizorenju ove povijesne bitke, dana 22.06.2019. u sklopu manifestacije „Marinska bitka“ . Osim toga, možete sudjelovati i u mimohodu te prisustvovati misi.
U kasnijim večernjim satima očekuje vas i bogati zabavni dio programa, u kojemu će nastupiti orkestar i klapa HRM, KUU Andrija Matijaš Pauk.
Za glavnu zabavu do dugo u noć pobrinut će se svima poznati dvojac Kuzma&ShakaZulu.
Manifestacija se odvija uz organizaciju TZ Marina s partnerima: Splitsko – Dalmatinskom županijom, Turističkom zajednicom Splitsko – Dalmatinske županije i Općinom Marina.
Svi ste dobrodošli!
