No, koliko je ta razlika šokantna i opipljiva, vidljivo je iz usporednog izračuna otplate stambenog kredita u hrvatskim i slovenskim bankama.
I jedne i druge banke na novinarski su upit poslale uvjete otplate stambenog kredita od 100 tisuća eura na 20 godina, a razlika u ukupnom iznosu koji klijent vrati banci je od 36.036 eura do 45.874 eura.
Nije li to 45 tisuća razloga da hrvatski građani, ako se već moraju zadužiti, prouče svaku, pa i najmanju mogućnost podizanja stambenog kredita ondje gdje je trava zelenija?
Mama-banka ista, ali...
Klijenti koji se zaduže 100 tisuća eura u, hrvatskim građanima omraženoj, Novoj Ljubljanskoj banci, poslije 20 godina vratit će ukupno 141.141 euro, uz kamate od 3,64 posto. U slovenskoj Raiffeisen banci taj je iznos još niži – 135.682 eura uz kamate 3,16 posto, a njihovoj će hrvatskoj podružnici platiti 178.936 eura, uz kamate 6,5 posto.
Prema trenutačnim uvjetima, najlošije će proći u OTP-u, gdje će uz kamatu od 5,90 u prvoj godini otplate, a kasnije 6,75 posto, u konačnici banci vratiti čak 181.556 tisuća eura; 81 tisuća eura kamata dovoljna je za još jedan pristojan stan u glavnom gradu Hrvatske.
Ne posluju banke svugdje prema 'zakonu velikih brojeva'
"Prosječna kamatna stopa na stambene kredite u listopadu 2010., prema podacima Europske središnje banke, iznosila je u eurozoni 2,81%, u Italiji 2,52%, Austriji 2,70%, Finskoj 2,11%, Portugalu 2,80%, Irskoj 2,95%, u Španjolskoj 2,56%, Belgiji 3,04%, Njemačkoj 3,42%, Grčkoj 3,67%, na Cipru 5,11%, Malti 3,40%, u Nizozemskoj 3,56%, Sloveniji 3,35%, te Slovačkoj 4,68%", kaže Toni Hrelja, direktor i pokretač portala moj-bankar.hr, koji se bavi usporedbom financijskih uvjeta u bankama.
Hrelja ipak napominje da su kamate, po kojima izračun rade strane banke, one po kojima se zadužuju građani tih zemalja.
"Čak i ako bi banke u tim zemljama bile spremne kreditirati hrvatske građane, kamata bi zbog kalkulacije rizika i nemogućnosti da banka s potencijalnim hrvatskim klijentom ostvari kvalitetnu suradnju bila zasigurno viša. Pritom se suradnja odnosi na primanje plaće na račun, korištenje kartica, internetskog bankarstva, SMS bankarstva te ostalog što banke nude", upozorava Hrelja.
Vezani članci:
arti-201004060252006 arti-201005190072006 arti-201007080106006 arti-201007300449006 arti-201007140061006
