O knjizi će govoriti selektor nagrade za Hrvatsku Ervin Jahić, akademik Tonko Maroević, Diana Burazer i Milana Vuković Runjić. Autor Milorad Pejić, koji trenutno boravi na Novom Zelandu, prisutnima će se obratiti putem video-linka. Dramski umjetnici Goran Matović i Olga Pakalović uz glazbenu podršku Edina Karamazova, govore stihove Maka Dizdara i Milorada Pejića. Ulaz je slobodan.
Nagrada Slovo Makovo/Mak Dizdar Godišnja nagrada „Slovo Makovo/Mak Dizdar“ dodjeljuje se za najbolju prvi put objavljenu zbirku poezije na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom ili srpskom jeziku. Nagrada se sastoji od diplome, skulpturalnog simbola i novčanog iznosa od 7.000,00 KM (cca 27,000 Kuna), a dodjeljuje je Grad Sarajevo u suradnji sa Fondacijom Mak Dizdar, Udruženjem društva pisaca u Bosni i Hercegovini i Fondacijom PEN Centra Bosne i Hercegovine. Žiri nagrade čine Hadžem Hajdarević (predsjednik), Željko Ivanković i Miro Petrović (Grad Sarajevo), Stevan Tontić (Fondacija Mak Dizdar), Ferida Duraković (PEN Centar BiH) i Amir Brka (Udruženje društva pisaca u BiH). Selektor za djela objavljena u Hrvatskoj bio je Ervin Jahić.
Milorad Pejić: bio-bibliografska bilješka Pjesnik Milorad Pejić, dobitnik Nagrade „Slovo Makovo – Mak Dizdar“ za knjigu pjesama Hyberborea (objavljena 2011.), rođen je 1960. godine u Tuzli. Nakon završene osnovne i srednje škole u svome rodnom gradu, studirao je ekonomiju na Univerzitetu u Sarajevu. Međutim, kako sam voli reći, više se zanimao „za književnost i kafane“. Diplomiravši na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, vratio se u Tuzlu, da bi, zgrožen i nesretan svim što se događalo na Balkanu, u ljeto 1992. napustio Bosnu i Hercegovinu i nastanio se u Švedskoj. Od tada, Švedsku, ”od milja”, zove „Hyperborea“. U prvo vrijeme je, u statusu izbjeglice, živio na krajnjem sjeveru ove skandinavske zemlje (Kiruna); kasnije je, iz ”skandinavskog Sibira” preselio u Luleå, gdje je na tamošnjem univerzitetu studirao ekonomiju. Sredinom 1998. godine preselio je znatno južnije, u Sollefteå (500 km sjeverno od Štokholma), gdje i danas živi. U bosanskohercegovački književni život ušao je knjigom pjesama Vaza za biljku krin (”Svjetlost”, Sarajevo, 1985.). Knjiga je, godinu dana kasnije, nagrađena na Trebinjskim večerima poezije (1986.). Pejićev pjesnički prvijenac brzo je naišao na izuzetan čitateljski i književnokritički prijem, pa je objavljeno više afirmativnih osvrta u tadašnjim književnim časopisima (Lica, Život, Odjek i dr.). Jednom je pjesmom uvršten u antologiju Novijeg pjesništva Bosne i Hercegovine, koju je priredio pjesnik, antologičar i urednik Stevan Tontić (”Svjetlost”, Sarajevo, 1990)… Druga knjiga pjesama: Oči ključaonica izišla je u izdanju Izdavačke kuće ”Bosanska riječ” (Tuzla-Wupertal, 2001.). U pitanju je dvojezično izdanje, na našem i njemačkom jeziku. Uskoro se očekuje drugo, prošireno, uređeno izdanje ove knjige pjesama. Posljednja pjesnička knjiga, Hyperborea, izašla je u izdanju praške izdavačke kuće ”Aula” (Prag, 2011.). Neke od pjesama objavljene su u časopisu Život (3-4, 2010.), a neke pjesme objavljene su i u prijevodu na engleski jezik (online časopis Duh Bosne, SAD). U završnoj je fazi prevođene Hyperboree na švedski, pa bi se mogla pojaviti na švedskom jeziku tokom 2013. godine.
