Ukupna dobit banaka u Hrvatskoj nakon poreza do kraja rujna bit će niža za 20-ak posto u odnosu na isto razdoblje 2009. uslijed daljnjeg povećanja troškova rezerviranja za identificirane gubitke, očekuju analitičari Privredne banke Zagreb.
U najnovijoj analizi navode kako je rast troškova rezerviranja nastavljen u skladu s produženim trajanjem recesijskih kretanja, te da su pad dohodaka kućanstava i rast nezaposlenosti doveli do mršavog rasta kreditiranja građana. Pozitivni znakovi vidljivi su tek kod plasmana korporativnom sektoru, dok kamate stagniraju ili polagano klize prema nižim razinama.
Prema podacima HNB-a, konsolidirana aktiva banaka u rujnu bila je viša za 3,1 posto u odnosu na prosinac 2009., odnosno 4,5 posto na godišnjoj razini. Unatoč tomu što su stope rasta aktive znatno niže nego u pretkriznom razdoblju, ipak su znatno više od prošlogodišnjih (u 2009. je aktiva povećana za tek 2,7 posto), što je rezultat nešto živahnije kreditne aktivnosti, posebno u dijelu plasmana privatnom sektoru.
Bruto krediti krajem rujna iznosili su 266 milijardi kuna i bili su viši za 5,3 posto u odnosu na kraj prošle godine, pri čemu su krediti građanima porasli za niskih 1,6 posto, poduzećima za solidnih 6,4 posto, a središnjoj državi za 14,4 posto.
Najveći rast kredita među četiri najveće banke bilježi Zagrebačka banka (5,7 posto), slijede Erste s 5,0 posto te PBZ s 2,8 posto, dok je kod RBA rast dosegnuo blagih 0,3 posto.
Ukupni krediti stanovništvu porasli su od kraja prosinca do kraja rujna za 1,6 posto, a najveći dio rasta ostvaren je kod stambenih kredita, koji su povećani za 5,4 posto.
Pesimizam Hrvate ne napušta
Trend smanjenja zaduženosti stanovništva nastavio se u dijelu kredita po kreditnim karticama koji su pali za gotovo 10 posto, dok su krediti za kupnju automobila sniženi za čak 14,6 posto. U usporedbi s krajem 2008. krediti po kreditnim karticama pali su za 18 posto, dok su za kupnju automobila smanjeni gotovo za trećinu.
Na povećani pesimizam stanovništva upućuje i indeks pouzdanja potrošača, koji, prema zadnjim raspoloživim podacima HNB-a, i dalje ima negativan trend, što navodi na zaključak da će se opreznost građana nastaviti do daljnjega, odnosno u tekućem te naredna dva do tri kvartala.
Istodobno raste sklonost štednji, te su tako depoziti građana krajem rujna bili viši za 5,2 posto u usporedbi s krajem 2009., dok su depoziti poduzeća nakon snažnog prošlogodišnjeg pada i stagnacije u prvom dijelu godine, u trećem kvartalu zabilježili oporavak, te su krajem rujna bili viši za 6,8 posto u odnosu na prosinac lani.
Najveći rast depozita klijenata među četiri najveće banke bilježi RBA, za 3,7 posto, slijedi PBZ, s laganim povećanjem od 0,1 posto, dok su depoziti u Zabi i Erste banci pali za 0,5, odnosno 1,2 posto, navodi se u PBZ Tjednim analizama.
Prethodni članci:
arti-201010120093006 arti-201007290145006 arti-201010110675006 arti-201008240164006
