arti-201006210013006Početak je to tek, tvrde u Vladi, prave mirovinske reforme, koja bi morala napraviti reda u mirovinskom sustavu.
Prvi su ipak na redu muškarci koji u mirovinu odlaze s navršenih 60 godina i s 35 godina staža, te žene koje prestaju raditi s navršenih 55 godina i 30 godina staža, piše Novi list.
Oni bi umjesto dosadašnje kazne od devet posto, za koliko im se umanjivala mirovina, mogli imati 20,4 posto manju penziju zbog toga što su odlučili posegnuti za prijevremenim umirovljenjem.
Tako će Vlada uvođenjem novih, strožih penala za odlazak u prijevremenu mirovinu poništiti smanjenje 'kazni' koje se dogodilo 2008. godine.
Do tada su naime, umirovljenici koji odlaze u prijevremenu mirovinu bili kažnjeni umanjenjem mirovine za 0,34 posto za svaki mjesec ranijeg umirovljenja, odnosno s 20,4 posto manjom mirovinom. Onda je Vlada, unatoč upozorenjima stručnjaka da će to dodatno financijski opteretiti mirovinski sustav, odlučila ublažiti kazne, pa se na svakom mjesecu ranijeg umirovljenja gubilo 0,15 posto mirovine, što je ukupno devet posto. Oni koji su ostvarili mirovinu uz ranija pravila mogli su računati na pomoć države jer je Vlada u mirovinski sustav uvela dodatak kojim popravlja njihov položaj.
Sada, dvije godine kasnije, Vlada se, pritisnuta nedostatkom novca, sprema ponovno povećati kazne. Stručnjaci mirovinskog zavoda već su za Vladu pripremili nacrt po kojem bi se sve vratilo na staro, i prijevremeno umirovljenje bi se kažnjavalo s 20,4 posto manjom mirovinom.
"Takav je prijedlog, pogotovo ako se penali vrate na 20 posto, drakonsko kažnjavanje ljudi koji su odradili puno godina, po 30 ili čak 35, a imali su nesreću da propadanjem firme ostanu bez posla, a novi im posao nitko neće dati", kaže predsjednik HSU-a Silvano Hrelja.
On ističe da ti ljudi neće biti kažnjeni s 20,4 posto manjom mirovinom, nego će ta kazna zapravo iznositi 30 posto, s obzirom na to da im na izračun utječe i to što im nedostaje pet godina staža. No, u nacrtu zakona predlaže se i nagrada za one koji će raditi dulje od 40 godina, odnosno i nakon 65 godina starosti. U takvim bi se slučajevima dobivala nagrada od 0,34 posto za svaki mjesec staža iznad tih granica. Tako bi se za pet godina radnog staža dobivalo uvećanje mirovine za 20,4 posto, pa bi mirovina temeljena na prosječnoj plaći nakon 45 godina staža bila 2.810 kuna. Očekuje se da će takvih slučajeva najviše biti u zdravstvu i znanosti, odnosno na sveučilištima.
Osim toga, Vlada će u sadašnje izmjene zakona ugraditi odluku Ustavnog suda kojom se moraju izjednačiti uvjeti za odlazak u mirovinu za žene i muškarce, pa će od 2020. godine i žene u mirovinu s navršenih 65 godina i 40 godina staža, piše Novi list.
Prethodni članci:
arti-201006070337006 arti-201004210309006