Upala pluća - podjela, simptomi , liječenje

Pneumonija ili upala pluća najčešća je bolest pluća i čest uzrok hospitalizacija i smrti kako u razvijenima tako i u nerazvijenim zemljama svijeta.

1.10.2021.
11:41
shutterstock

Pneumonija je akutna upala plućnog parenhima.

Pneumonija ili upala pluća najčešća je bolest pluća i čest uzrok hospitalizacija i smrti kako u razvijenima tako i u nerazvijenim zemljama svijeta. Upale pluća mogu se podijeliti na više načina. Prema uzročnicima koji ih uzrokuju razlikujemo bakterijsku, virusnu i gljivičnu upalu pluća. Klinička podjela je najčešće korištena, a ona dijeli pneumonije na tipične i atipične. Razlikujemo i akutne pneumonije, kao i one kroničnog tijeka. Epidemiološki možemo pneumonije podijeliti na one stečene izvan bolničkog sustava, community-acquired pneumonije ( CAP), hospital- acquired pneumonije (HAP) i pneumonije povezane sa zdravstvenom skrbi ( HCAP).

Tko su uzročnici pneumonija?

Većina pneumonija uzrokovana je bakterijama i virusima, dok se gljivični uzročnici rijetko pojavljuju, isključivo u imunkompromitiranih pacijenata.


Bakterijske upale pluća dijelimo na tipične i atipične bakterijske upale. Klasične bakterije uzročnici upala pluća su S.pneumoniae i K.pneumoniae, dok su manje tipičnu bakterijski uzročnici Mycoplasma pneumoniae, Legionella pneumophilia i pripadnici roda Rikettsia.

Virusni uzročnici su brojni, pokazuju sezonsku predilekciju, što znači da se virusne upale pluća pojavljuju u doba aktivnosti pojedinog virusa, najčešće u hladnijem dijelu godine. Influenza A i B u sklopu gripe često uzrokuje upalu pluća kao sekundarnu manifestaciju gripe. Adenovirusi česti su uzočnici pneumonije u mladih, dok RSV I metapneumovirus izazivaju pneumonije u djece i dojenčadi. Na smijemo zaboraviti da virus korone, SARS-COV2 u težoj kliničkoj slici uzrokuje pneumoniju.

Simptomi

Klinički pneumonije dijelimo na bakterijske, koje su tipične,  i atipične. Svaka od njih ima svoju karakterističnu kliničku sliku.

Bakterijske pneumonije su češće i njihove simptome smatramo klasičnom kliničkom slikom upale pluća. Prvi simptomi koji se javljaju su kašalj, bol u prsima i povišena tjelesna temperatura. Postupno dolazi do produktivnog kašlja s iskašljajem koji varira od sluzavog na početku pa do gnojnog iskašljaja s primjesama krvi kako bolest napreduje. Bolovi u prsima postaju sve jači i pacijenti se žale na osjećaj nedostatka zraka i stezanja u prsima.  U isto vrijeme temperatura raste do 39 i 40 stupnjeva Celzijevih te opće stanje postaje loše. Zasićenost krvi kisikom, saturacija, može pasti i ispod 94 posto.

Atipične pneumonije imaju lakše simptome. Ponekad ih nazivamo walking-pneumonijama, jer mlađi i jači pacijenti često ne odlaze liječniku zbog slabijih simptoma te pneumoniju u cijelosti prehodaju. U atipičnih pneumonija izražen je suh kašalj bez iskašljaja i s minimalnim bolovima u prsima. Osoba ne mora imati povišenu tjelesnu temperaturu i opće stanje je najčešće dobro. Često je jedini pokazatelj prisutnosti pneumonije radiološki nalaz.

Dijagnostika i liječenje

U dijagnostici pnemonija postoji nekoliko ključnih metoda, a to su RTG pluća, fizikalni pregled i laboratorijska dijagnostika. RTG nalaz bakterijske pneumonije pokazuje klasična zasjenjenja režnjeva i konsolidaciju pluća. Radiološki nalaz atipične pneumonij enij eu korelaciji s kliničkom slikom. Uz blage simptome nalaz na plućima je opsežan i težak, uz vidljv intersticijski infiltrat. Laboratorijske pretrage u bakterijske pneumonije karakteristično daju visok CRP, leukocitozu s povišenim udjelom neutrofila i ubrzanom sedimentacijom. Kod atipične pneumonije CRP je blago povišen, dok je sedimantacija uredna. Askultacijski nalaz nad plućima otkriva bronhalno disanje  te hropce i krepitacije u izdisaju. Iz iskašljaja je potrebno izolirati uzročnika zbog primjene adekvatne antibiotske terapije.

Terapija pneumonije je antibiotik, izabran prema antibiogramu. Antibiogram je važan kako bismo odradili osjetljivost pojedinog uzročnika na različite antibiotike. Prva linija antibiotika za liječenje pneumonija su makrolidi , azitromicin i klaritromicin (Sumamed). Mogu se dati i  betalaktamski antibiotici, najčešće amoksicilin s klavulanskom kiselinom ili doksiciklin.

Uz antibiotik, za lakše iskašljavanje uzima se mukolitik, kao i antipiretik za sniženje tjelesne temperature.

Možda će te zanimati

Telegram

Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču
Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču

Izdvojeno

Regionalni portali