Blagdan Svih svetih, koji se u Hrvatskoj obilježava 1. studenoga, dan je duboke duhovnosti, tišine i obiteljskog okupljanja. Iako je u svojoj suštini katolička svetkovina posvećena svim kanoniziranim i nekanoniziranim svecima, u hrvatskoj tradiciji neraskidivo je povezan sa sjećanjem na preminule. Tog se dana groblja diljem zemlje pretvaraju u mora svjetlosti, a tihi plamen svijeća i miris cvijeća svjedoče o vezi koja nadilazi vrijeme i smrt.

Zašto se slavi blagdan Svih svetih?

Povijest blagdana seže u 4. stoljeće, kada se u Crkvi počeo slaviti zajednički spomen na sve mučenike. Prvotno se obilježavao u proljeće, prve nedjelje nakon Duhova, a taj se običaj do danas zadržao u pravoslavnim crkvama.

Ključan preokret dogodio se u 8. stoljeću, za vrijeme pape Grgura III., koji je na zahtjev irskih monaha premjestio svetkovinu na 1. studenoga. Ovaj datum nije odabran slučajno, poklapao se s drevnim keltskim blagdanom "Samhain", koji je označavao kraj ljeta i početak nove godine, čime se poganski običaj nastojao kristijanizirati.

S vremenom je blagdan postao obvezan za cijelu Crkvu, a proglasio ga je car Luj Pobožni 835. godine. Crkvena liturgija naglašava da u središtu svetkovine Svih svetih nije smrt, već proslava života i vječnog zajedništva u Božjoj ljubavi. Ipak, u narodu se ovaj dan stopio s Dušnim danom (2. studenoga) u jedinstveno vrijeme posvećeno molitvi i sjećanju na sve vjerne mrtve.

Običaji za Svi svete

Najprepoznatljiviji običaj vezan uz Svi svete u Hrvatskoj jest masovni posjet grobljima. Dani uoči blagdana posvećeni su marljivom čišćenju i uređivanju grobova. Obitelji se okupljaju kako bi grobna mjesta svojih najmilijih pripremili za blagdan, a komunalne službe, osiguravaju da su groblja pokošena, uređena i opskrbljena vodom kako bi deseci tisuća građana mogli dostojanstveno odati počast.

Središnji dio tradicije je ukrašavanje grobova cvijećem i paljenje svijeća. Iako se koristi razno cvijeće, dominantnu ulogu imaju krizanteme, koje su postale simbolom ljubavi i sjećanja vezanog uz ovaj blagdan. Njihova otpornost na hladnije vrijeme i raskošni cvjetovi čine ih idealnim izborom.

Foto: Ivica Galovic/pixsell

Etnobotanička istraživanja jadranskih otoka potvrđuju da je ukrašavanje grobova krizantemama (Chrysanthemum sp.) raširena praksa diljem Hrvatske. Ponegdje se, kao na Cresu i Krku, za ukrašavanje koristi i veprina (Ruscus aculeatus).

Uz cvijeće, neizostavan dio su svijeće i lampioni. Njihov plamen simbolizira svjetlost i toplinu za duše pokojnika, svjetlo nade u vječni život te podsjetnik na prisutnost onih koji više nisu s nama. U večernjim satima na dan Svih svetih, groblja postaju prizor za pamćenje – tisuće treperavih svjetala stvaraju atmosferu spokoja, sabranosti i dubokog poštovanja.

Zaboravljene tradicije blagdana Svih svetih

Današnji običaji, usmjereni gotovo isključivo na groblja, razvili su se tek u 20. stoljeću. Starije tradicije bile su znatno bogatije i raznovrsnije, a neke od njih otkrivaju fascinantnu povezanost s ciklusom prirode i drevnim vjerovanjima.

U kontinentalnoj Hrvatskoj, posebice u Slavoniji, Svi sveti su se nazivali "mali Božić". To je bilo vrijeme kada su se pekle prve orehnjače i makovnjače, kolači koji su najavljivali dolazak zime i blagdanskog razdoblja. U nekim krajevima, poput okolice Sinja, ispred crkava su se plesala kola, a crkvena zvona zvonila bi cijelu noć.

KAKO JE ISUS TO UČINIO /

Znanstvenici osporili poznatu biblijsku priču: 'Nije čudo, već prirodni fenomen'

Vjerovanje u posjet duša predaka

Postojalo je i duboko vjerovanje u posjet duša predaka. U noći između Svih svetih i Dušnog dana, na stolu bi se ostavljale otvorene boce vina i rakije s nekoliko čaša, namijenjene dušama koje će posjetiti svoj nekadašnji dom. Djeci bi se ostavljale mrvice kruha kao dokaz da su ih preci posjetili. U nekim primorskim krajevima pekli su se posebni kolačići, a ponegdje se na grobove nosila hrana koja bi se potom podijelila siromasima, spajajući tako sjećanje na mrtve s djelima milosrđa.

Iako su mnogi od ovih starih običaja izblijedjeli pod pritiskom modernog načina života, suština blagdana Svih svetih ostaje nepromijenjena. To je dan kada zastajemo, usporavamo i posvećujemo vrijeme onome što je uistinu važno – obitelji, sjećanju i neraskidivoj vezi s onima koji su oblikovali naše živote. To je dan tišine, molitve i dostojanstva, dan kada se prošlost i sadašnjost susreću u treperavom plamenu svijeće.

POGLEDAJTE GALERIJU

TAJANSTVENE POJAVE /

Ovo je deset najvećih misterija Biblije: Mnogi su pokušali, ali nitko ih nije objasnio

POGLEDAJTE VIDEO: Poznati liječnik razotkriva mitove o perimenopauzi i menopauzi: 'Važno je pričati o tome'