I NIJE ŠALA /

U Zagrebu otkrio: Dronovi kod nas prenose krv, a kirurzi imaju rengenski vid

Jedan od vodećih britanskih zdravstvenih inovatora u Zagrebu je otkrio futurističke stvari koje su već zaživjele u praksi - pa i to da umjetna inteligencija zamjenjuje liječnike u dijagnosticiranju raka

7.2.2026.

16:08

Katarina Dimitrijević Hrnjkaš

Shutterstock

403 Forbidden

nginx

403 Forbidden

nginx

Možda je nekad bila znanstvena fantastika ili „luda“ ideja, ali danas je postala stvarnost – uzorci krvi između bolnica dostavljaju se dronovima. Ono što se nekad cestom prevozilo i do pola sata, danas traje tek dvije minute. A za one kojima život visi o koncu, svaka minuta je presudna.

Riječ je o jednom od uspješnih pilot-projekata koje je spomenuo Tony Young, nacionalni klinički voditelj za inovacije u NHS Englandu, tijekom svog nedavnog gostovanja u Zagrebu.

Radi se o električnim dronovima koji prenose hitne uzorke krvi između Synnovisova laboratorija u bolnici Guy’s i laboratorija u bolnici St Thomas’. Osim što za pojedine pacijente može značiti razliku između života i smrti, ovakav način prijevoza smanjuje emisije CO₂ za nevjerojatnih 99 posto.

'Nemoguće je stanje uma'

"Nemoguće je samo stanje uma", poručio je Young, dajući jasnu težinu ideji da granice u zdravstvu češće postavljamo sami sebi nego što ih nameću znanost ili tehnologija. Podsjetio je da su se mnoge stvari u medicini nekad smatrale nemogućima, a danas ih uzimamo zdravo za gotovo.

"Inovacija nije samo izum. Ona znači stvaranje nove vrijednosti koja se može širiti, koja osnažuje pacijente i kliničare te postaje sastavni dio svakodnevne skrbi. Kada promijenite način razmišljanja, ‘nemoguće’ jednostavno postaje ‘još nije učinjeno’", rekao je Young. Dronovi, očito je, više nisu rezervirani isključivo za vojnu industriju, nego već danas postaju koristan alat u medicini i već obavljaju dostave između velikih londonskih bolnica.

Govoreći o inovacijama, naglasio je da one nemaju smisla ako postoje same radi sebe. Po njemu, inovacije moraju rješavati stvarne probleme. "Ako istodobno ne pomažu zdravstvenim djelatnicima i pacijentima, one neće uspjeti", rekao je.

Brzi test iz krvi spašava onkološke pacijente

Kao još jedan primjer inovacije koja je proizašla iz britanskog zdravstvenog sustava naveo je test bijelih krvnih stanica iz kapljice krvi dobivene ubodom prsta, koji također može spasiti život. Na stranicama NHS-a objašnjeno je kako je došlo do razvoja ove, u mnogočemu revolucionarne metode.

Dr. Saif Ahmad, koji je radio na tom projektu, krenuo je od problema da pacijenti na kemoterapiji mogu razviti neutropeničnu sepsu – ozbiljnu reakciju organizma na infekciju. Riječ je o izuzetno opasnom stanju koje zahtijeva brzo liječenje. U slučaju sumnje, testiranje traje jedan do dva sata, a dok pacijent čeka, često mu se preventivno daje antibiotik. U čak polovici slučajeva to se pokaže nepotrebnim.

Dr. Ahmad takav je pristup smatrao stresnim, skupim i remeti život pacijenta oboljelih od raka. Kada se slika postavi šire - ti pacijenti ponekad su roditelji koji moraju organizirati čuvanje djece, oni zaposleni moraju na bolovanje, a tu su i troškovi dolaska u bolnicu i povratka kući. Sve to traje i košta.

Test iz kapljice krvi, koji se može napraviti kod kuće, postao je višestruko nagrađivan projekt. Više o njemu možete pogledati OVDJE.

Dijagnoza raka kože uz pomoć AI

Young je naveo i primjer prvog svjetskog dijagnostičkog alata za rak kože temeljenog na umjetnoj inteligenciji, koji je dobio regulatorno odobrenje i preporuku NICE-a te pomaže u smanjenju najveće liste čekanja u NHS-u. Koliko je to važno, govori i podatak da je u Velikoj Britaniji tijekom 2024. više od 100 tisuća pacijenata čekalo na pregled dulje od 28 dana, iako su bili hitno upućeni zbog sumnje na rak. Više o tome možete pročitati OVDJE.

"Svi su ti projekti nekoć bili odbačeni kao nerealni", rekao je Young u Zagrebu.

NHS England središnje je tijelo koje upravlja i koordinira javni zdravstveni sustav u Engleskoj, odnosno engleski dio britanskog National Health Servicea (NHS). Govoreći o tom sustavu, Young je istaknuo da je NHS izuzetno složen, ali upravo zato i najsnažnije ispitno okruženje za inovacije na svijetu.

"Zapošljavamo 1,4 milijuna ljudi, a ipak se suočavamo s nedostatkom radne snage, dugim listama čekanja, zdravstvenim nejednakostima i financijskim pritiscima. Inovacija nije opcija – ona je nužna za opstanak. Ključno je započeti s problemima, a ne s rješenjima. Kada se inovacija uskladi sa stvarnošću kliničara, potrebama pacijenata i ciljevima donositelja politika, njezino se prihvaćanje događa brže nego što ljudi očekuju", rekao je Young.

Klinički poduzetnici su realnost

Otvorio je i temu koja je bolna točka i u Hrvatskoj – može li netko istodobno biti liječnik i poduzetnik. Koliko je to velik problem vidi se i kod nas, gdje se godinama govori o minusima u zdravstvenom sustavu.

U Velikoj Britaniji odlučili su se upravo na suprotno – razvili su program za kliničke poduzetnike. Do prije deset godina, kaže Young, liječnicima se govorilo da moraju birati: ili liječnik ili poduzetnik. "Zato su talentirani ljudi odlazili iz sustava. Mi smo odlučili učiniti suprotno – podržati kliničare da inoviraju iznutra", rekao je.

Danas je NHS-ov Program kliničkih poduzetnika najveći program zdravstvenog poduzetništva na svijetu. Nudi mentorstvo, edukaciju, zaštićeno vrijeme za stručno usavršavanje, pristup financiranju i izravne putove do primjene inovacija.

Rezultati su impresivni: osnovane su 592 tvrtke iz područja znanosti o životu, prikupljeno je više od 1,1 milijarde funti – uglavnom od međunarodnih ulagača – više od 200 milijuna pacijenata i zdravstvenih djelatnika imalo je koristi, a sedam posto svih britanskih tvrtki iz tog sektora potječe upravo iz ovog programa. Sve to funkcionira s godišnjim proračunom od samo 350 tisuća funti.

"Inovacijama nisu potrebna golema sredstva – potrebni su usklađenost, povjerenje i vodstvo", naglasio je Young.

Upravo su ranije spomenute inovacije – od testa bijelih krvnih stanica iz kapljice krvi do umjetne inteligencije u dijagnostici raka kože – nastale zahvaljujući kliničarima-poduzetnicima.

Tako je oživjela i potpuno futuristička ideja: kirurgija vođena proširenom stvarnošću.

Kirurzi s 'rengenskim vidom'

"Riječ je o spajanju CT i MRI podataka s tijelom pacijenta u stvarnom vremenu putem AR naočala, tako da kirurzi dobivaju stvarni osjećaj dubine – praktički ‘rendgenski vid’. Ova tehnologija već je omogućila uspješno razdvajanje sraslih blizanaca u slučajevima koji su se ranije smatrali neoperabilnima. Predstavlja temeljnu promjenu u kirurškoj preciznosti, edukaciji i sigurnosti“, otkrio je Young.

Unatoč svemu, smatra da su ljudi najveća inovacija u zdravstvu.

'O ljudima ne skrbi tehnologija - nego ljudi'

"Tehnologija ne pruža skrb – to čine ljudi. No kliničari budućnosti moraju biti ‘višejezični’: vješti ne samo u medicini, nego i u podacima, umjetnoj inteligenciji, poslovanju, financijama i inovacijama. Kada osnažimo kliničare da predvode promjene umjesto da im se opiru, mijenjamo cjelokupnu kulturu zdravstvenog sustava", rekao je.

U Zagrebu je poslao jasnu poruku: zdravstvene radnike treba podržati. "Povežite vladu, industriju, akademsku zajednicu i kliničare oko zajedničkih problema. Stvorite sigurne prostore za inovacije. I prestanite govoriti ljudima da je nešto nemoguće. Jer u zdravstvu budućnost ne pripada onima s najboljim idejama – nego onima koji ih uspiju provesti u velikom razmjeru", poručio je Young.

Inače, u Zagrebu je gostovao u okviru konferencije Health Talks: Encouraging HealthTech Innovation (Zdravstveni razgovori: poticanje inovacija u zdravstvenoj tehnologiji), posvećene razvoju i primjeni zdravstvenih tehnologija.