Prema novom istraživanju, Zemlja je trenutno najtoplija u posljednjih 10.000 godina. Nalazi su u suprotnosti s nedavnim istraživanjima i rješavaju ključni misterij u svijetu klimatskih promjena. Neki skeptici tvrde kako predviđanja klimatskog modela budućeg zagrijavanja moraju biti pogrešna.
Dugogodišnji misterij naziva se "holocenska temperaturna zagonetka", koja se odnosi na neslaganje između očekivanog globalnog zatopljenja uslijed povećanja stakleničkih plinova i povlačenja ledenih pokrova te hlađenja prikazanog rekonstrukcijom.
Znanstvenici kažu kako će njihova otkrića osporiti dugotrajne poglede na povijest temperature u doba holocena, koje je započelo prije oko 12.000 godina.
Koristili su fosile algi krednjaka
"Naša rekonstrukcija pokazuje da je prva polovica holocena bila hladnija nego u industrijsko doba zbog učinaka hlađenja ostataka ledenih pokrova iz prethodnog ledenog razdoblja, što je u suprotnosti s prethodnim rekonstrukcijama globalnih temperatura", rekla je voditeljica studije dr. Samantha Bova sa Sveučilišta Rutgers u Sjedinjenim Američkim Državama.
"Kasno holocensko zagrijavanje doista je uzrokovano povećanjem stakleničkih plinova, kako predviđaju klimatski modeli, a to uklanja svaku sumnju u ključnu ulogu ugljikova dioksida u globalnom zatopljenju", dodala je ona.
Znanstvenici su koristili fosile algi krednjaka - jednostaničnih organizama koji žive na površini oceana, kako bi rekonstruirali temperaturnu povijest dvaju najnovijih toplih intervala na Zemlji. To uključuje posljednje Ledeno doba od prije 128.000 do 115.000 godina te holocen.
Kontroverzno razvijanje temperature
Kako bi dobio fosile, tim je prikupio jezgru sedimenata na dnu blizu ušća rijeke Sepik u blizini sjeverne Papue Nove Gvineje. Bilo je to tijekom sveučilišne ekspedicije 363 Međunarodnoga programa otkrića oceana.
Znanstvenici su uspjeli ponovno stvoriti temperaturnu povijest toploga bazena zapadnog Pacifika, koja pomno prati promjene globalnih temperatura. Kontroverzno je kako se temperatura razvijala tijekom posljednjeg Ledenog doba i holocenske ere.
Neki podaci sugeriraju da je prosječna godišnja globalna temperatura u modernim vremenima niža nego tijekom ranoga toplog razdoblja holocena, nakon čega je uslijedilo globalno zahlađenje. U međuvremenu, klimatski modeli snažno sugeriraju da su globalne temperature porasle tijekom posljednjih 10.000 godina.
Važnost sezonskih promjena
"Očigledno odstupanje između klimatskih modela i podataka bacilo je sumnju među skeptike u vezi s ulogom stakleničkih plinova u klimatskim promjenama tijekom holocena, a možda i u budućnosti", kazao je profesor Yair Rosenthal, također sa Sveučilišta Rutgers.
"Otkrili smo da je postindustrijsko zagrijavanje doista ubrzalo dugi i stalni trend zagrijavanja tijekom posljednjih 10.000 godina. Naša studija također naglašava važnost sezonskih promjena, posebno ljeta sjeverne hemisfere, u pogonu mnogih klimatskih sustava", dodao je on.
"Naša metoda, po prvi put, može koristiti sezonske temperature kako bi se otkrili godišnji prosjeci", zaključio je Rosenthal, a nalazi njegova tima objavljeni su u časopisu Nature, prenosi Metro.
