Dr. Oriel FeldmanHall sa Sveučilišta Cambridge sugerira da odgovori na hipotetska pitanja uglavnom ne odražavaju odluke koje se donose u realnoj situaciji. Ono što ljudi kažu da bi učinili u nekoj situaciji i ono što zaista učine su često dvije različite stvari, pokazala je njegova studija.
arti-201010060307006Primjerice, u sklopu studije ispitanici su trebali odgovoriti bi li zbog novčane nagrade nekome dali elektrošok. Većina ljudi je rekla da nikad ne bi bili u stanju nanijeti bol drugoj osobi.
Međutim, kad su se našli u stvarnoj životnoj dilemi u kojoj su mogli dobiti novac ako stisnu dugme za elektrošok došlo je do preokreta. Cijelo vrijeme ispitanici su bili priključeni na MRI skener. Osim što su mogli izabrati hoće li nekome nanijeti bol, mogli su odlučivati o jačini bola - što je bol bila jača to su oni više novčano nagađivani.
Svaki sudionik istraživanja mogao je stisnuti dugme za elektrošok 20 puta, tako da bi na koncu testa maksimalno mogao zaraditi 20 funti.
Dok je pitanje još bilo samo hipotetsko 64 posto je reklo da nikad ne bi dali elektrošok zbog novčane koristi. Međutim u stvarnoj situaciji čak 96 posto sudionika istraživanja dalo je elektrošok osobi koja se nalazila u drugoj sobi i to samo zato jer su željeli novac. To znači da tek 4 posto sudionika istraživanja zaista nije nanijelo fizičku bol drugoj osobi.
Neki su na ekranu vidjeli samo ruku osobe koja se trza pod elektrošokom - i oni su u prosjeku zaradili oko 15,77 funti. No oni koji su na ekranu vidjeli lice nešto su se češće sustezali od davanja elektrošoka i zaradili manje, oko 11,55 funti.
Vezani članci:
arti-201102040893006 arti-201103250626006 arti-201103220022006