Prekrasni i posebni trenuci razvoja ljudskog embrija prikazani su u interaktivnoj 3D mapi do najsitnijeg detalja, piše The Guardian. I ostavit će vas bez daha.
Digitalnu mapu izradili su nizozemski znanstvenici, a za cijeli im je projekt bilo potrebno nevjerojatnih 45 tisuća sati, a sada zbog njihova napornog rada i istraživanja možemo na ovakav neobičan način vidjeti detaljan i točan razvoj ljudskog embrija u prvih osam tjedana.
"Svi misle da o ovome već sve znamo, ali vjerujem kako zapravo više toga znamo o mjesecu nego o našem vlastitom razvoju", tvrdi znanstvenica Bernadette de Bakker sa Sveučilišta u Amsterdamu, koja je sudjelovala u ovom projektu zajedno sa svojim kolegom, profesorom Antoonom Mooramanom.
Potpuno drugačiji pogled na ljudski razvoj
Kako je de Bakker također istaknula, mnogi udžbenici nude uvid u razvoj ljudskog embrija, no na osnovu podataka koji su prikupljeni prije mnogo desetljeća te se u njima često nalaze detaljni prikaza razvoja embrija, ali ne ljudi, već miševa ili pilića.
No njihovo će istraživanje sada donijeti potpuno drugačiji pogled na razvoj ljudskog embrija. "Važno je razumijeti normalan razvoj ljudskog embrija, da bismo mogli razjasniti kako točno dolazi do defekata i urođenih malformacija kod nerođene djece", tvrdi de Bakker.
Njihov je rad objavljen u magazinu Science, a video je dostupan na njihovoj web stranici te sada svi mogu pogledati nevjerojatan 3D prikaz razvoja djeteta u različitim fazama tijekom prva dva mjeseca.
Detaljna analiza i komplicirana izrada
Oko 75 studenata analiziralo je digitalne fotografije otprilike 15 tisuća obojenih dijelova tkiva iz kolekcije embrija američke baze Carnegie - a prikupljene fotografije stare su od 60 do otprilike 100 godina i prikupljene su od strane liječnika tijekom raznih operacijskih zahvata, poput histerektomije.
Za svaki dio organi i tkiva trebali su biti pažljivo označeni, kako bi se mogao izraditi detaljan digitalni atlas. "Ako pogledate u jedan dio, morate nacrtati liniju oko jetre, morate nacrtati liniju oko bubrega, morate nacrtati liniju oko živaca, oko krvnih žila - a sve smo to radili ručno, pomoću digitalne olovke i tableta", objašnjava de Bakker i dodaje kako je za svaki embrij analizirano oko tisuću sekcija, s oko 150 identificiranih struktura i organa. Ukupno su tako analizirane sekcije 34 embrija, po dvije za svaku od 17 različitih faza razvoja.
Nova saznanja
Interakvitna mapa
I ovaj je rad nizozemskih znanstvenika već uspio dati neka nova saznanja. "Otkrili smo da se neki organi kod ljudi razviju puno brže nego što je to slučaj kod pilića i miševa, dok se neki pak razviju puno, puno kasnije", tvrdi de Bakker i objašnjava kako je to saznanje iznimno bitno za određena polja znanosti, kao što je primjerice razvojna toksikologija, gdje se embriji pilića i miševa koriste kao modeli organizama na kojima se istražuje utjecaj različitih droga i ostalih kemikalija.
Magdalena Zernicka-Goetz, profesorica biologije matičnih stanica i razvoja sisavaca sa Sveučilišta Cambridge, koja nije sudjelovala u ovom istraživanju, također je potvrdila kako će ovaj novi digitalni model biti izuzetno koristan brojnim znanstvenicima. "Radi se o prekrasnoj i detaljnoj procjeni razvoja koja je napravljena analizom organičenog broja podataka. I to će svakako postati model koji će voditi brojna buduća istraživanja", tvrdi Zernicka-Goetz.
No, također dodaje kako je ovaj projekt samo još jedan dokak koliko malo znamo o ljudskoj embriologiji, a do tog je nedostatka znanja došlo zbog raznih barijera u eksperimentalnim istraživanjima, koja brojni znanstvenici sada pokušavaju prevladati.
