Možda će vas iznenaditi, no stručnjaci još uvijek ne razumiju u potpunosti zašto uopće moramo spavati. Zbog toga je vrlo zanimljivo novo istraživanje koje ukazuje na direktnu vezu između stvaranja dugoročne memorije i sna.
Znanstvenici s Washington University School of Medicine otkrili su nakupinu stanica u mozgu vinske mušice koje kontroliraju san. Manipulacijom njihovih navika spavanja, znanstvenici su uspjeli stvoriti dugoročnu memoriju. Mušice koje su spavale uspjele su održati naučenu informaciju nekoliko dana. San im je omogućio da kratkotrajno pamćenje postane dugotrajno.
Naravno, i oni koji nisu znanstvenici već duže znaju da postoji veza između sna, sjećanja i učenja. Svakome tko je bio neispavan jasno je do kakve zbrke u mozgu dolazi.
Ovim istraživanjem potvrđena je teorija sinaptičke homeostaze, koja govori da san djeluje kao filtar, koji omogućuje odmor sinapsa koje neprestano procesuiraju informacije dok smo budni. Nakon sna možemo osvježeni započeti novi dan. Tijekom sna mozak filtrira informacije koje treba zapamtiti od onih koje treba odbaciti, te što će poslužiti na duže staze.
Eksperiment s vinskim mušicama je dokazao:
• Mušice u stimulativnom okruženju u kojem mogu puno toga naučiti imaju više sinapsa nego one koje žive u izolaciji.
• Tijekom sna, broj i veličina sinapsa se smanjuje. U biti se razrješuje splet koji je nastao u mozgu i omogućava novi početak u sljedećem razdoblju budnosti.
Vezani članci:
arti-201107010809006 arti-201106280492006
