Dva otoka na Sredozemlju. Jedan otok u Istočnokineskome moru. Zabačeni poluotok u Kostariki. I gradić u okrugu San Bernardino u Kaliforniji. Od egzotičnih do običnih, ove lokacije na raznim stranama svijeta pune su vrijednoga prirodnog resursa: dugovječnosti. Znanstvenici ih nazivaju Plavim zonama – mjestima gdje stanovnici većinu nas nadžive u prosjeku 10 godina, a mnogi navrše i prijeđu stotku. No evo što dvostruko zbunjuje demografe: muškarci u većini tih krajeva žive gotovo jednako dugo kao žene. To nije samo rijetkost nego je i nečuveno. Gdje god da se osvrnete po svijetu, žene žive značajno dulje od muškaraca. U SAD-u ta razlika iznosi otprilike pet godina, u Hrvatskoj gotovo sedam. Dakle, koja je tajna metuzalema modernoga doba? Pitali smo to znanstvenike i autora Plavih zona Dana Buettnera.
Sardinija, Italija Stanovnici Sardinije svoju rekordnu dugovječnost mogu dijelom zahvaliti genima. To je područje izolirano i useljavanje se događa rijetko, stoga je genski bazen relativno siromašan. No aktivan životni stil i društveni običaji njegovani od davnina također imaju utjecaj, kažu stručnjaci. Kupite vadičep Baš poput većine Talijana, i oni sa Sardinije iskape nekoliko čaša vina na dan. Međutim, ovdašnje vino ima kudikamo više flavonoida koji pogoduju zdravlju srca nego što ga sadrži većina europskih i američkih vina, pokazalo je istraživanje objavljeno 2006. u časopisu Nature. Dobre vijesti: vino sa Sardinije izvozi se po cijelom svijetu, a može ga se pronaći i kod nas. Učite i radite Stanovnici Sardinije nastavljaju raditi i kad navrše 90 godina, kaže dr. sc. Michael Poulin, demograf s Katoličkog sveučilišta Louvain u Belgiji. "Ne postoji dob kad je mirovina obavezna." Ne morate doslovno šljakati cijelog života, samo radite na obrazovanju. U istraživanju Sveučilišta Kalifornije u San Diegu iz 2009. godine oni ispitanici koji su se osjećali mladima kazali su da uče više novih vještina u usporedbi s onima koji se osjećaju u skladu sa svojom dobi ili starijima. Stjecanje novih znanja doista može povratiti mladolikost. Stoga učite talijanski, upišite se na tečaj za enologa ili, kvragu, ponovno pokušajte upisati ekonomski faks, možda se u vama krije novi Ivan Šuker koji će znati kako se zadužiti kod Smrti za koju godinu života više.
Nicoya, Kostarika U dobi od 60 godina za muškarce iz Nicoye dvostruko je veća vjerojatnost da će doživjeti 90 godina u usporedbi s američkim muževima, kaže dr. sc. Luis Rosero-Bixby, ravnatelj Srednjoameričkoga populacijskog centra na Sveučilištu Kostarike. Stegnite svoje telomere Ekipa predvođena Rosero-Bixbyjem analizirala je uzorke krvi starih Nicoyanaca i otkrila da imaju iznadprosječno duge telomere, krajeve kromosoma koji diktiraju koliko se puta stanice mogu podijeliti prije negoli umru. Dulje telomere povezane su s duljim životom, stoga izbjegavajte sve ono što bi ih moglo skratiti, počevši od stresa. "Nicoyanci žive jednostavnim životom", kaže Rosero-Bixby. "Posjeduju malo toga, što je lak način umanjivanja stresa." Preusmjerite svoje potrošačke navike: umjesto da kupujete stvari, raspoloživ dohodak potrošite na nešto što ćete raditi. U istraživanju sa Sveučilišta Cornell iz 2010. godine pokazalo se da ljudi osjećaju manje zadovoljstva i više kajanja nakon što se prisjete kupnje materijalnih dobara ("Zašto nisam kupio onaj televizor?") nego kad se prisjete investiranja u iskustva. Uzgojite vrt Kako biste jeli kao Nicoyanac, trebate prijeći na lokalno uzgojene namirnice. Jedna od koristi više je nutritivne vrijednosti: voće i povrće pohranjeno tjedan dana može izgubiti i C i B-vitamine, pokazala je pregledna studija u Journal of the Sciences of Food and Agriculture. Puno je bolje kada "domaće" znači "uzgojeno u mom vrtu". Nedavno je istraživanje s fakulteta Texas A&M pokazalo da su stariji vrtlari iz hobija aktivniji i zadovoljniji svojim životima te, logično, jedu više povrća u usporedbi sa seniorima koji ne uzgajaju vrt. Manjka vam zemlje? Neke vrste povrća mogu rasti i na balkonu, no razmišljajte i o kupnji – kriza je idealno doba kad za malo novca možete kupiti povrtnjak izvan grada.
Okinawa, Japan Japanski otok Okinawa najsiromašniji je dio zemlje, no unatoč tome spada u krajeve s najviše stogodišnjaka u populaciji. U usporedbi sa stanovnicima obližnje Fukuoke, Okinavljani imaju zdravije arterije i niže razine LDL kolesterola u krvi. Jedite batateTradicionalno se japanska prehrana sastoji od zelenog povrća, riže i ribe – navedena kombinacija doista je sjajna za produljenje života. Međutim, stanovnici Okinawe prilagodili su jelovnik i ta je prilagodba ključna: umjesto riže kao glavni prilog jedu batat, koji može sniziti kolesterol te se boriti s upalom, kažu japanska istraživanja. Batat, odnosno narančasti krumpir, bogat je kalijem, C-vitaminom, karotenoidima i vlaknima, a sve su to nutrijenti kojih manjka u zapadnjačkoj prehrani. I za razliku od običnoga krumpira, ovaj narančasti neće značajno povisiti vaše razine šećera u krvi. Jedite ga onako kako ga jedu u Okinawi: dodajte ga u juhu ili ga začinite curryjem, još jednim borcem protiv raka. Povežite se u moai Drevni stanovnici Japana tvorili su moaije, grupe četvero ili petero prijatelja koji su jedni drugima posuđivali hranu ili novac. Praksa i dalje postoji u Okinawi, kaže Poulain, iako se moderni moai svakog dana ili tjedna nalaze samo kako bi... razgovarali. Vaš korak: neka vam redovito druženje s frendovima bude prioritet. U nedavno provedenom istraživanju na Sveučilištu Drexel pokazalo se da starije osobe s lošijim društvenim odnosima imaju veću vjerojatnost umiranja od koronarne bolesti ili raka u usporedbi s onima koje su povezane.
Otok Ikarija, Grčka Ovaj egejski otok krije radioaktivne termalne izvore za koje su stari Grci mislili da imaju moći iscjeljivanja. No prave tajne stanovnika Ikarija ne mogu se mjeriti Geigerovim brojačem: oni znaju što jesti i kada spavati. Jedite hranu za raspoloženje Depresija, za koju se zna da skraćuje život, iznimno je rijetka među stanovnicima Ikarija, nedavno je pokazalo grčko istraživanje. Zahvaljuju to ulovu dana: grčko istraživanje 2010. pokazalo je da Ikarijanci koji jedu 300 grama ribe tjedno imaju 66 posto manje problema s lošim raspoloženjem u usporedbi s onima koji jedu manje ili nimalo ribe. Riba u pitanju – srdela, orada i butor – sadrži dosta omega-3 masnih kiselina, uključujući EPA i DHA koje mogu ubrzati prijenos kemikalija što reguliraju raspoloženje. Usredotočite se na masnu ribu kao što je losos, haringa i tunj jer ima najviše omega-3 kiselina. Drijemajte Osamdeset i četiri posto najstarijih otočana – i svi stariji od 90 – svakog dana spavaju poslijepodne, pokazalo je još jedno grčko istraživanje. A u analizi koja je obuhvatila 23.000 osoba u Grčkoj znanstvenici sa Sveučilišta Atene otkrili su da redovito drijemanje može srezati smrtnost od koronarne bolesti za 37 posto. Koje je idealno doba da zadrijemate? Odmah nakon ručka. "Tako produljujete vrijeme spavanja prethodne noći, a ne skraćujete vrijeme spavanja iduće noći", kaže W. Christopher Winter, dr. med., medicinski ravnatelj centra za medicinu spavanja u Bolnici Martha Jefferson Sveučilišta u Virginiji. Verite se poput koze i smrt vas neće dostići Sad znate kako se osobe starije od stotinu godina hrane, što piju i kako se druže. No gdje je tu trening? "Ljudi u Plavim zonama ne idu u teretane niti trče maratone", kaže dr. sc. Leslie Lytle, profesorica javnog zdravlja na Sveučilištu Minnesota i dodirektorica sveučilišnog projekta Vitalnost plavih zona. "Aktivnost im je sastavni dio svakodnevnog života – njihovi poslovi fizički su zahtjevni, hodaju na tržnicu, čuvaju ovce." Dodajte tome činjenicu da je četiri od pet tih zona brdovito, pa vidite da je tim ljudima cijeli život tjelovježba. Želite li biti aktivniji, koristite noge kad god je moguće: verite se stubama, ne obavljajte sitne zadatke po tvrtki telefonom i emailom, nego "uživo" te izvodite psa u šetnju – možete i potrčati – baš kao da ste čoban na Sardiniji. Loma Linda, Kalifornija Kako grad samo sat vremena vožnje od Los Angelesa može postati Plava zona? Jednostavno: zato što je napučen adventistima kojima vjera brani da puše, piju alkohol ili kavu. U Kaliforniji muški adventisti žive gotovo sedam godina dulje od drugih muških stanovnika, pokazalo je istraživanje sa Sveučilišta Loma Linda 2001. godine. Molite za svoj život Adventisti se uglavnom hrane cjelovitim žitaricama i povrćem, što uvelike objašnjava njihovo nevjerojatno zdravlje. No i duhovna komponenta te religije nije zanemariva: u studiji objavljenoj 2008. u Annals of Epidemiology pokazalo se da je kod ljudi koji pohode tjedne vjerske obrede manja vjerojatnost da će umrijeti u sljedećih 8 i pol godina u usporedbi s onima koji nikad ne idu u crkvu. Ako vam je vjeru poljuljala Dajla, i dalje možete postići taj učinak. Redovito se susrećite s ljudima koji su slični vama kako bi vam duša procvjetala. Primjerice, volontiranje može pomoći u borbi protiv depresije, pokazalo je izraelsko istraživanje 2010. godine. Ne jedite se Jedna od strategija sa svih plavozonskih mjesta ona je koju ne možemo dovoljno naglasiti: izbjegavajte stres. Upravo poput stanovnika Ikarija, i adventisti svoje doba odmaranja shvaćaju vrlo ozbiljno: baš kao što piše u Bibliji, sedmog dana ne rade. Svoje vrijeme odmora ozbiljno propitajte: odmarate li se doista ili trčkarate po kafićima, radite od doma ili razvozite klince po slobodnim aktivnostima? Ne morate za odmor ostavljati baš cijeli sedmi dan, no podnevna šetnja vikendom sigurno će pomoći. (Šetnje po prirodi subotom vjerska su praksa adventista.) Istraživanje objavljeno 2010. u Journal of Environmental Psychology pokazalo je da šetnja u prirodi više odmara od šetnje po gradu.
