Dvostruko je veća vjerojatnost da će žene europskog podrijetla imat prirodno 'plavu' kosu od muškaraca, pokazalo je opsežno istraživanje. Znanstvenici su u dosad najvećoj provedenoj genetskoj studiji o pigmentaciji proučili podatke 300.000 ljudi europskih korijena, a za to su morali posegnuti u genetske banke diljem svijeta. Otkrili su 124 nova gena koji imaju važnu ulogu u određivanju boje ljudske kose.
Autori studije, objavljene u časopisu Nature Genetics, nisu sigurni zašto je dvostruko više plavuša od plavušana i tu činjenicu nazivaju "intrigantnom zagonetkom". Otkrili su i da je triput veća vjerojatnost da će muškarci europskog podrijetla imati crnu kosu od žena.
Profesor Tim Spector s Kraljevskog koledža u Londonu rekao je BBC-ju da nisu očekivali takve rezultate. "Prvo smo mislili da se radi o odstupanju, ali onda smo ustanovili da je tako u svakoj podgrupi svake populacije koju smo ispitivali. To je vrlo zagonetno", rekao je.
Profesor ima neke teorije koje možda otkrivaju zašto je tome tako
Trebalo bi provesti novi spektar istraživanja kako bi se otkrilo zašto je tome tako, ali profesor Spector ima neke teorije. "Mislimo da to ima neke veze s time što žene više privlače tamniji muškarci i obrnuto, ali ne smatramo da su geni različiti nego da se različito izražavaju. Iz nekog razloga 'plavi' geni prisutni pri rođenju u žena ostaju, a u muškaraca nestaju", rekao je. Dakle, ista je vjerojatnost da plavuše rode plavu djevojčicu ili dječaka, ali dječaci ne zadržavaju svoju genetski plavu kosu kada odrastu.
Promjene u ekspresiji gena, njihovo 'paljenje ili gašenje', proučava znanstvena disciplina epigenetika. "Možda su razlozi i evolucijski jer je vjerojatnije da će plavuše imati više uspjeha s muškarcima, a tamniji muškarci sa ženama", kaže Spector. "Mnogo toga su nagađanja, ali otvaraju cijelo novo područje istraživanja i proučavanja zašto se geni drugačije očituju u muškaraca i žena, koji je motiv za to i postoji li nedavna kulturna promjena", zaključio je.
