Dentalna slika Hrvatske više je nego katastrofalna: istraživanje je pokazalo kako Hrvati peru zube svaki peti dan, po oralnoj smo higijeni na europskom dnu, prosječni 12-godišnjak zbog loše higijene ima četiri pokvarena zuba... Kada govorimo o oralnom zdravlju, Hrvatska je na samom dnu europskih zemalja i samo su Bugari lošiji od nas. Kao razlozi za nebrigu o zubima najčešće se navode skupe stomatološke usluge, loše navike, needuciranost o pravilnoj njezi. Zbog nedostatka dobre oralne higijene više od 90 posto naše populacije treba neki zahvat na zubima. Stomatološki pregledi i kvalitetno pranje zuba doista su najbolja prevencija. No, unatoč tome što su informacije o higijeni zuba dostupne na svakom koraku, još uvijek mnogi od nas smatraju da je pranje zuba ujutro dovoljno za očuvanje zdravlja. To je pogrešno: jedan bombon, primjerice, može potaknuti širenje bakterija koje su u malom broju normalno prisutne u usnoj šupljini. Kad se one razmnože, napadaju zube i olakšavaju stvaranje karijesa. U Americi, gdje se mjere prevencije vrlo ozbiljno shvaćaju i provode, širenje karijesa smanjeno je za čak 80%.
Opasnost od srčanih oboljenja
Istraživanja pokazuju kako je opasnost od srčanih obolijevanja povezana s brojem zuba koje imate. Pa tako osoba koja ima manje od 10 svojih zuba ima sedam puta veću mogućnost za obolijevanje od nekih srčanih bolesti u usporedbi s osobom koja ima više od 25 vlastitih bijelih zuba. U istraživanju je ispitano više od 7000 muškaraca i žena tijekom 12 godina. Teorija koja povezuje broj zuba i srčana oboljenja naglašava kako se infekcija u usnoj šupljini oko zuba može proširiti cijelim organizmom i uzrokovati kronične upale, koje su potvrđeno rizični faktor srčanog udara i ostalih kardiovaskularnih oboljenja.
Sensitive teeth. Tooth is so sensitive to coldness, illustration isolated on blue background.
Opasnosti od gingvitisa, parodontitisa te raznih bolesti
Osim srčanih bolesti, loša oralna higijena može uzrokovati niz bolesti i poremećaja, primjerice gingvitis koji obuhvaća upalne procese prepoznatljive po crvenilu i otoku desni te krvarenje. Istraživanja su pokazala da ljudi s lošim oralnim zdravljem, koje prate pokvareni zubi imaju gotovo dvaput veće šanse da obole od infarkta miokarda od onih sa zdravom usnom šupljinom – koji nemaju karijes na zubima.
Ljudi s lošim zubima u opasnosti su i od parodontitisa, ozbiljne kronične infekcije koja zahvaća zubno meso s kosti, potom upalnih procesa u čeljusti, reumatoidnog artritisa, a prijeti i ispadanje kose te razni dermatološki problemi. Liječnici upozoravaju da posljedica nebrige o zubima može izazvati i hipertenziju, opstruktivnu bolest pluća, oralni karcinom, rak gušterače te povećati rizik od moždanog udara.
KAKO BRINUTI O ZUBIMA
Zube je najbolje prati nakon svakog obroka?
Najmanje dva puta dnevno, ujutro i prije odlaska na spavanje. Zube treba prati temeljito, ne zaobilazeći nijednu plohu zuba. Četkicom istodobno treba masirati i zubno meso te na kraju očetkati i jezik na kojem se također skupljaju bakterije i ostaci hrane. Pranje bi trebalo trajati oko tri minute. Zube bi trebalo prati iza svakog jela posebno nakon konzumacije hrane i pića koji sadrže šećere, a nije ih dobro prati neposredno nakon jela. Tada je zbog povišene kiselosti u usnoj šupljini caklina izrazito osjetljiva i omekšana pa se četkanjem može oštetiti. Stoga bi, posebno nakon konzumiranja jela koja sadrže šećere i kiseline, s pranjem zubi trebalo pričekati oko pola sata.
Kako znati da su zubi dobro oprani?
Zadovoljavajućom smatramo higijenu kod koje se pri svakoj primjeni uklanja više od 75 posto bakterijskih naslaga s površine zuba i sluznice usta. To znači da četkicom i drugim pomagalima moramo prijeći preko svih dostupnih površina u ustima, što nije lagan zadatak. Sama četkica za zube nije dovoljna, potrebno je još nešto - međuzubna četkica, zubni konac/svila, "superfloss", strugač za jezik itd.
Kakva treba biti četkica?
Svrha zubne četkice je odstranjivanje plaka, tj. zubnih naslaga i stimuliranje desni radi prevencije zubnog karijesa i bolesti desni. Zahvaljujući vrhunskoj soničnoj tehnologiji i dinamičnom čišćenju električna četkica obavi više posla nego obična, ali morate obratiti pozornost na upute za pravilno korištenje. Philips Sonicare električne četkice osiguravaju do 62.000 pokreta četkicom u minuti, a to je brzina koju ljudska ruka ne može postići pa time i učinkovitije čiste zube, masiraju desni i sprječavaju upalne procese. Veličina glave četkice može se birati, a glava je dizajnirana tako da omogućuje učinkovito čišćenje i teško dostupnih mjesta. Philips Sonicare četkice osmišljene su da učine proces četkanja jednostavnijim, ugodnijim i efikasnijim od onog tradicionalnog. Sonične vibracije uklanjaju naslage i do 4 mm van dosega vlakana četkice i upravo po tome se Sonicare četkice izdvajaju od ostalih na tržištu . Dinamično fluidno djelovanje, kao rezultat jedinstvenih 62 000 pokreta glave četkice u minuti, osigurat će brže i lakše čišćenje teže dostupnih mjesta te vam na taj način pružiti kompletniju oralnu higijenu uz osjećaj veće čistoće i glatkoće zubi koju možete odmah osjetiti.
Kako koristiti zubni konac?
Nakon pranja zuba zubnim koncem treba ukloniti ostatke hrane između zuba. Pri odabiru konca ravnajte se prema svojim zubima. Konac presvučen slojem voska prikladan je ako nemate velik razmak između zuba ili ako zubi nisu u pravilnom nizu. Konac s oznakom "soft" ima spužvastu strukturu i najbolji je izbor za osobe s osjetljivim desnima, koje su podložne upalama ili često krvare. Širinu konca birajte ovisno o veličini razmaka. Odlično je rješenje aparat za čišćenje prostora između zubi Sonicare AirFloss. Ovaj jedinstveni čistač interdentalnog prostora doseže do mjesta do kojih vaša četkica za zube ne može doprijeti. Ako ne koristite redovito zubni konac, aparat za čišćenje prostora između zubi Sonicare AirFloss Ultra osigurati će sve što vam je potrebno za bolje zdravlje desni.
Happy family father and daughter child girl brushing her teeth in the bathroom toothbrushes
Kako očistiti jezik?
Čišćenje jezika važan je dio oralne higijene koji se često zapostavlja. Neke četkice, poput Philips DiamondClean Smart imaju ugrađeni čistač jezika za nježno uklanjanje bakterija koje uzrokuju loš zadah iz pora jezika. Čak 240 posebno dizajniranih mikro-vlakana ulaze između svih izbočina i nabora na jeziku, uklanjajući bakterije i ostatke koji uzrokuju zadah.
Kada bi dijete trebalo početi prati zube četkicom?
Poželjno je da se prvi susret s četkicom upriliči kad počnu izbijati prvi zubi. Trenutak je individualan, no računa se da će se oni pojaviti oko petog mjeseca života. Roditeljska briga za djetetove zube, u smislu četkanja, trebala bi trajati do njegove 12. ili 13. godine života. U ranijoj fazi djeca nisu ni motorički ni motivacijski sposobna detaljno ukloniti biofilm s cjelokupne površine svojih zuba. Roditelji moraju znati dobro četkati i preporučljivo je da im profesionalac (doktor dentalne medicine, higijeničar, ili netko treći) pokaže kako se pravilno peru zubi.
Kada prvi put zubaru?
Prvi posjet doktoru dentalne medicine mora se organizirati u prve tri godine života, zapravo - čim se pojave zubi. Što prije, to bolje. Redoviti posjeti osigurat će da dijete izgubi strah od nepoznatog prostora ordinacije, ali i spriječiti ranu pojavu karijesa. Edukacija i podizanje svijesti o važnosti oralne higijene u ranoj dobi, urezat će se djetetu u pamćenje i osigurati zdravlje njegove usne šupljine u kasnijoj dobi.
Ostale savjete kako najbolje brinuti o zdravlju i ljepoti zuba pročitajte u velikom specijalu Net.hr-a i Philipsa
Producirano u radionici TG Studija, Telegramove in-house agencije za nativni marketing, u suradnji s partnerom Philips i po najvišim uredničkim standardima Telegram Medije.
