Znanstvenici su otkrili više od 90 novih područja gena koja bi mogla objasniti zašto je vjerojatnost kod nekih osoba da dobiju na težini veća nego kod drugih, prenosi BBC.
Tim je proučio DNK više od 300.000 osoba izradivši dosad najveću gensku kartu pretilosti. Tražeći obrasce koji se ponavljaju pronašli su vezu s genima povezanima s procesima u mozgu što sugerira da bi pretilost dijelom mogla imati neurološku podlogu.
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Nature.
Znanstvenici su proučavali genetsku podlogu indeksa tjelesne mase, a proučavali su i kako genetika utječe na raspoređivanje masti po tijelu. Masno tkivo oko trbuha može stvoriti više zdravstvenih problema od masnog tkiva na bedrima. Neka od 33 novootkrivena genska područja bila su povezana s raspoređivanjem masnog tkiva po tijelu što daje nove naznake zašto su neki ljudi kruškolika oblika a neki više masnog tkiva talože oko struka.
Otkrili su i 60 lokacija na genima koje utječu na indeks tjelesne mase što je utrostručilo do sada poznati broj. A neke od tih lokacija povezane su sa živčanim sustavom.
"Obično ne idete neurologu kako biste razgovarali o svojoj težini", kaže jedna od voditeljica istraživanja ElizabethSpeliotes sa sveučilišta Michigan. "No, ovo mijenja način na koji razmišljamo o pretilosti - ne samo kao o metaboličkom stanju, nego i neurološkom."
Znanstvenici vjeruju da neki geni sudjeluju u određivanju naše kontrole gladi a drugi u učenju i pamćenju povezanom s hranom. No za neke lokacije na genima tek treba utvrditi kakva im je uloga u pretilosti.
Speliotes kaže da raznolikost novootkrivenih genetskih područja sugerira da predispoziciju za pretilost ne određuje jedan jedini gen.
"To čini manje vjerojatnim da će jedan način borbe protiv pretilosti funkcionirati kod svih. Sada se oslanjamo na spol i dob za opće preporuke o zdravom životu i težini. No ova vrsta genskih podataka, nadamo se, jednog će dana pomoći kreiranju individualnih savjeta."
Znanstvenici malo znaju o tomu kako dolazi do nakupljanja masnog tkiva u trbušnoj šupljini, što može voditi do dijabetesa i srčanih bolesti.
"Rezultati ovog istraživanja su važni, ne samo zato što će dovesti do genskih testova kojima će se utvrđivati povećani rizik za pretilost, nego zato što identificiraju gene uključene u biokemijske procese koji mogu izazvati pretilost i povezati pretilost s dijabetesom i srčanim bolestima. Razumijevanje tih procesa trebalo bi nam pomoći da razvijemo nove načine sprječavanja pretilosti i njegovih pogubnih posljedica za zdravlje", kaže PeterWeissberg iz Britanske fondacije za zdravlje srca.
