Nova studija objavljena u časopisu Molecular Biology pokazuje da bi za djedove i bake mogla biti zaslužna gonoreja, a koliko god to zvučalo bizarno, to je za sada najbolje objašnjenje prilično neobičnog fenomena.
Djedovi i bake su jako neobični
Ljudi (plus orke i kitovi piloti) su jedinstvene životinje jer mogu živjeti sretnim i zdravim životom daleko nakon menopauze, odnosno nakon što njihova sposobnost reprodukcije izblijedi. Prirodni vijek svih drugih životinja uglavnom prestaje istodobno kada i sposobnost razmnožavanja.
Jedan od predloženih razloga za to je takozvana "hipoteza bake", prema kojoj starije ženke mogu pomoći u podizanju dojenčadi, osiguravajući tako opstanak njihovih gena i osiguravajući stabilnost svojoj zajednici. Iako jako zgodna evolucijska prednost, ostaje pitanje kako je nastala, genski gledano.
Dug život neočekivana nuspojava obrane od bakterije
Znanstvenici s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Kalifornija u San Diegu prethodno su pronašli brojne mutacije ljudskih gena koje štite starije osobe od kognitivnog pada i demencije. U svojoj posljednjoj studiji otkrili su da su se ove korisne varijante gena možda razvile kao odgovor na borbu s patogenima, ponajprije gonorejom.
Uspoređujući genom čovjeka i čimpanze, tim je otkrio da ljudi imaju jedinstvenu verziju gena CD33 koji kodira receptor izražen u imunosnim stanicama.
Standardni CD33 receptor veže se na vrstu saharida zvanu sijalična kiselina koja se nalazi u ljudskim stanicama. To omogućuje imunosnom sustavu da prepozna koje su stanice "sigurne", potičući tijelo da ne napada samo sebe.
Ključna mutacija čisti stare stanice
Međutim, to nije savršen sustav – budući da pomaže u zaštiti ljudskih stanica od napada koji sami uzrokuju, CD33 receptor u imunosnim stanicama mozga također sprječava imunosni sustav da očisti oštećene moždane stanice i amiloidne naslage povezane s Alzheimerovom bolešću.
Ljudi su prevladali ovaj problem pomoću varijante gena CD33 koja stvara receptore koji ne reagiraju na sijalične kiseline na oštećenim stanicama i plakovima, čime se pruža otpor protiv kasne Alzheimerove bolesti.
Također je očito da su Neisseria gonorrhoeae (bakterije koje uzrokuju gonoreju) obložene istim šećerima na koje se vežu CD33 receptori, što im omogućuje da izbjegnu otkrivanje od strane imunosnog sustava. Istraživači sumnjaju da se mutirana verzija CD33 mogla pojaviti kao ljudska prilagodba kao odgovor na gonoreju. Njegova sposobnost zaštite od demencije, tvrde oni, bila je sretna nuspojava koja je ljudima omogućila da žive zdravije živote kad su ušli u starost.
Najbliži rođaci dijele sve, ali ne i dugovječnost
"Moguće je da je CD33 jedan od mnogih gena odabranih zbog prednosti preživljavanja protiv zaraznih patogena, ali koji su zatim sekundarno odabrani zbog svojih zaštitnih učinaka protiv demencije i drugih bolesti povezanih sa starenjem", navodi Pascal Gagneux, glavni autor studije, i profesor patologije na Medicinskom fakultetu UC San Diego i profesor na Odsjeku za antropologiju.
Ispitivanjem genoma neandertalaca ili denisovaca, naših najbližih evolucijskih rođaka, tim je primijetio da im također nedostaje mutirana verzija CD33. Nije veliki skok pretpostaviti da je zaštita od demencije koju je iskusio Homo Sapiens mogla pružiti korisnu prednost u natjecanju protiv naših izumrlih srodnika hominina.
"Za većinu gena koji su različiti kod ljudi i čimpanza, neandertalci obično imaju istu verziju kao i ljudi, tako da nas je ovo stvarno iznenadilo", objasnio je suautor Ajit Varki, profesor emeritus medicine te stanične i molekularne medicine na UC-u. Medicinski fakultet u San Diegu. "Ova otkrića sugeriraju da su mudrost i briga zdravih baka i djedova mogli biti važna evolucijska prednost koju smo imali u odnosu na druge drevne vrste hominina", zaključuju.
