Koža je najveći organ našeg tijela i prvi je kontakt s okolinom. Brojne su funkcije kože: zaštita od mehaničkih povreda, zaštita od gubitka tekućine i elektrolita, zaštita od patogenih mikroorganizama, zaštita od sunčevog ultraljubičastog svjetla, regulacija tjelesne temperature i stvaranje vitamina D.
Koža ima i osjetnu funkciju, tako da može osjetiti bol, svrbež, pritisak, vibracije, toplinu i hladnoću. Koža tek rođenog djeteta, iz zaštićenog uterusa (tekući, sterilni medij) dolazi u dodir s vanjskim svijetom, zrakom, promjenom temperature, trljanjem, mikrobima i slično.
Koža novorođenčeta još uvijek nije razvijena. Tanja su sva tri sloja kože (epidermis, dermis i potkožno masno tkivo). Upravo je zato koža novorođenčeta više propusna, lakše se može ozlijediti te sve što se nanese na kožu može lakše prodrijeti u organizam. Također, zbog nerazvijenog potkožnog masnog tkiva, organizam je osjetljiv na promjene temperature okoline odnosno sklon pothlađivanju ili pregrijavanju. Nefunkcionalne su žlijezde lojnice i žlijezde znojnice, nezrazvijen je zaštitni pH kože i zaštitna bakterijska flora koža. pH kože je pri rođenju gotovo neutralan i postaje kiseo u prvih dva do četiri tjedna života. Fiziološka bakterijska flora razvija se u prvih nekoliko mjeseci života. Upravo to čini kožu novorođenčeta posebno prijemljivom za različite infekcije.
(FOTO: Thinkstock)
Ako tome još dodamo nerazvijen imuni sustav u najmanjih, jasno nam je zašto je novorođenčad i dojenčad posebno osjetljiva na infekt. Pigmentni sustav kože koji nas štiti od štetnog sunčevog zračenja je potpuno nerazvijen. Potrebno mu je i nekoliko godina da se razvije, zato je kožu male djece potrebno posebno pažljivo štititi od sunca. Ono što posebno moramo naglasiti jest da je površina tijela u odnosu na tjelesnu masu kod novorođenčeta veća i do sedam puta nego u odrasle osobe. Pridruži li se tome i tanja, više propusna koža, jasno je da je novorođenčad, a i doječad u opasnosti od sistemne resorpcije lokalno apliciranih supstancija i mogućeg trovanja.
Vernix caseosa čini prirodnu zaštitu kože tijekom trudnoće. Sastoji se od vode, loja, oljuštenih stanica kože i lipida. Količina vernixa je individualna. Obično prijevremeno rođena djeca imaju manje vernix caseose nego djeca rođena na termin, kao što ga manje imaju i djeca koja su rođena nakon termina. Mnogi vjeruju da vernix ubrzava sazrijevanje kože te da služi kao "lubrikant" pri porodu.
Najnovija istraživanja pokazuju da vernix ima važnu ulogu u sprječavanju isušivanja kože, termoregulaciji, zaštiti od bakterija i cijeljenju rana. Zdravo, terminski rođeno dijete ne savjetuje se prati sapunima (time se remeti formiranje fiziološkog pH kože i zaštitne bakterijske flore kože), već nježno isprati vodom. Preporuča se trljačicom natopljenom u toplu vodu nježno ukloniti tragove krvi, ako ih ima. Vernix se ne proporuča agresivno uklanjati, već majka jagodicama svojih prstiju, nježno umasirati vernix u kožu novorođenčeta.
Koža novorođenčeta koja je rođena nakon termina obično je ispucala i suha. Ne treba ju mazati jer se vernix upio, površinski sloj će se odljuštiti (otpasti) i ostat će zdrava koža.
Tekst je preuzet iz priručnika Samoliječenje u trudnoći i tijekom dojenja u okviru Projekta SUTRA. Projekt SUTRA je javnozdravstveno-edukativni projekt u organizaciji Hrvatskog farmaceutskog društva, uz visoko pokroviteljstvo Ministarstva zdravlja RH i Agencije za lijekove i medicinske proizvode. Latinski je “partus“ porođaj, a čitajući unatrag dobivamo naziv SUTRA(p), po čemu je i projekt dobio naziv: SUTRA- Samoliječenje U TRudnoći i tijekom dojenjA. Jedna od glavnih misija projekta SUTRA jest osvijestiti širu i stručnu zajednicu o važnosti edukacije trudnica i dojilja o rizicima i mogućnostima samoliječenja (self-medication) te pozitivno utjecati na prevenciju neželjenih posljedica uslijed samoliječenja.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
