Zalisci u venama sprečavaju povratak venske krvi u suprotnom smjeru od srca, odnosno omogućavaju protok krvi samo u jednom smjeru – prema srcu. No, ako zalisci zakažu, cirkulacija se remeti, što dovodi do proširenja vena i otoka.
Zanimljivo da čak i kad je organizam u stanju mirovanja, svake se minute u srce vraća otprilike pet litara krvi. Ta se količina kod hodanja povećava na osam litara, a kroz srce zdravog maratonca svake minute može proteći 35 litara krvi, što je sedam puta više nego u stanju mirovanja!
Osim kretanjem, što je izuzetno bitno, cirkulaciju možete poboljšati i ako u svakodnevnu prehranu uključite namirnice poput ribe, cjelovitih žitarica te povrća i voća (posebno bobica). Ovakva prehrana nudi dijetalna vlakna, vitamine i minerale poput cinka, vitamin E i C, te antioksidanse i bioflavonoide, za koje se zna da potiču cirkulaciju. Dakle, vlakna i antioksidansi su ono što će vam pomoći.
Češće pripremajte ječam, heljdu, zobene pahuljice i smeđu rižu. Voće i povrće puno je vlakana, a uz to su i prirodni izvori antioksidansa i bioflavonoida.
U antioksidacijske namirnice spadaju i zeleni čaj, grožđe, bobice gloga, borovnice, ananas, bobičasto voće, tamna čokolada, čili, češnjak, riba i maslinovo ulje. Jake antioksidanse poput češnjaka i čilija treba redovito dodavati u hranu.
Namirnice koje sadrže oligomerne procijanide, fitokemikalije prisutne u nekim antioksidansima, mogu pomoći u jačanju elastičnosti vena. Tu spadaju crveno vino, tamna čokolada, kora bora, brusnica, kupina, borovnica i grožđe.
Rutin je drugi važan sastojak pronađen u nekim bioflavonoidima. Vjeruje se da pomaže u jačanju stijenki vena i smanjuje venski edem. Namirnice bogate rutinom su marelice, borovnice, trešnje, agrumi, crni čaj, šipak i heljda.
Bilje i začini
Ginko biloba i divlji kesten povećavaju vensku cirkulaciju. Borovnica je bogata antioksidansima i smatra se da je odlična kod problema s venama.
Visoke razine antioksidansa imaju i origano, kopar, ružmarin, korijandar i timijan.
Bioflavonoidima su bogati peršin, bobice gloga i konjski rep.
Začini poznati po utjecaju na cirkulaciju su crvena paprika, papar, đumbir i kurkuma.
Obroke slobodno začinite i cimetom, kardamom, klinčićima i paprom u zrnu.
Dodaci prehrani
Dodaci prehrani ne mogu zamijeniti kvalitetnu hranu, no ako već uzimate dodatke, posegnite za cinkom, vitaminom C i vitaminom E.
Za cirkulaciju će biti dobri i lecitin, spojevi češnjaka, ulje grožđa, riblje ulje i vlaknima bogati shakovi.
Kad krv stigne u vene, njen je tlak već zanemarivo nizak, tako da su stijenke vena tanje od stijenki arterija i sadrže manje elastina. Međutim, vene imaju veći lumen od arterija, tako da se u njima zadržava čak 65 posto krvi koja se nalazi u tijelu.
No, iako je u venama tlak nizak, one ipak iznimno uspješno vraćaju krv u srce. Kako to?
1. Zalisci Vene imaju posebne polumjesečaste zaliske koji sprečavaju da se pod utjecajem sile teže krv vraća u smjeru suprotnom od srca.
2. Skeletni mišići Kad se ti mišići stegnu, primjerice savijanjem nožnih mišića dok hodate, pritišću se obližnje vene. Time se krv tjera kroz zaliske koji je propuštaju samo u jednom smjeru – prema srcu.
3. Tlakovi u trbušnoj i prsnoj šupljini Mijenjaju se zbog disanja te pomažu venama da svoj sadržaj prenesu u desnu pretklijetku srca.
Venski zalisci se mogu oštetiti. Razlozi mogu biti nasljedni, debljina, trudnoća ili dugo sjedanje i stajanje. Kad se zalisci oštete, ispod njih se nakuplja krv koja uzrokuje širenje vena i pojavu varikoznih (proširenih) vena.
Naprezanje, primjerice prilikom porođaja ili pražnjenja debelog crijeva, povećava pritisak u trbušnoj šupljini, što sprečava povratak krvi iz vena koje se nalaze u anusu i debelom crijevu. U tom slučaju može doći do pojave hemoroida.
