Generacije su odgajane na važnosti tri obroka dnevno te dva manja međuobroka. U posljednje vrijeme počelo se govoriti o puno manjih obroka kako bi se razine šećera u krvi i energija održali stabilnima, no većini se to činilo samo još jednim pomodarskim trendom. Ipak, stručnjaci tvrde da je to puno zdravije.
Jesti češće tijekom dana znači da ne dolazi do iznenadnog skoka masnih kiselina, koje tijelu onemogućavaju da se učinkovitije nosi s unosom hrane. To može pomoći snižavanju kolesterola i krvnog tlaka, pa čak i potaknuti mršavljenje.
'Dijeljenje unosa hrane tako da jedemo više puta dnevno ima metaboličke prednosti u odnosu na iste količine hrane koja se konzumira u manjem broju obroka', kaže dr. Susan Jebb, voditeljica Vijeća za medicinska istraživanja u ljudskoj prehrani.
U jednoj od posljednjih studija, znanstvenici s londonskog Imperial Collegea uspoređivali su prehrambene navike više od dvije tisuće ljudi iz Velike Britanije, Japana, Kine i SAD-a. Iako su svi imali isti unos kalorija i hrane, polovina onih koji su sudjelovali jela je manje od šest obroka dnevno, a polovina više od šest. Rezultati su pokazali da je prva grupa imala znatno viši sistolički krvi tlak, osim toga bili su i značajnije teži.
Istraživanje Sveučilišta u Ateni, provedeno na više od dvije tisuće djece između devet i 13 godina, pokazalo je da su oni koji su jeli pet puta dnevno imali manje razine lošeg kolesterola u krvi.
Studija Sveučilišta u Maastrichtu pokazala je da najmanje četiri manja obroka dnevno, tzv. grickajuća dijeta, ubrzava metabolizam i snižava rizik od pretilosti.
Nije jasno zašto više manjih obroka ima te prednosti, no jedna od teorija je da česti obroci sprečavaju visoki priljev masnih kiselina, spojeva koji se oslobađaju iz hrane i mogu dovesti do nakupljanja masti u arterijama, a također pridonose visokim razinama kolesterola. Mogu utjecati i na sužavanje krvnih žila, što vodi do visokog krvnog tlaka.
'Češće jedenje tijekom dana znači da nema naglih skokova masnih kiselina, pa se tijelo učinkovitije nosi s unosima. Istraživanje pokazuje da razine masnih kiselina ostaju stabilne s češćim obrocima ili manjim unosima hrane – skokovi i padovi masnih kiselina povezani su s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti', kaže dr. Vasant Hirani.
Kako se taj pristup razlikuje od uobičajenog dodavanja dva međuobroka?
Više obroka dnevno nije opravdanje da jedete više. Važno je da se unos kalorija kontrolira i rasporedi tijekom dana. Primjerice, možete svoj uobičajeni glavni obrok podijeliti na dva obroka, a desert ostaviti za međuobrok.
Važna je i redovitost obroka, a ne usputni zalogaji tijekom dana. Redovitost manjih obroka može biti važna koliko i sama količina obroka, kažu stručnjaci. Nedavno je izraelsko istraživanje pokazalo da slučajno grickanje tijekom dana može dovesti do debljanja.
Redoviti obroci održavaju metabolizam, ako jedete bez reda, tijelo ne zna kada je sljedeći obrok, pa njegov 'mehanizam za preživljavanje' počinje pohranjivati više masnoća.
