Glikemijski indeks je utjecaj 50 g ugljikohidrata na razinu glukoze u krvi. Razlikujemo namirnice s visokim, srednjim i niskim glikemijskim indeksom. Čim je glikemijski indeks namirnice viši, tim će glukoza u krvi brže rasti. Time dolazi do većeg lučenja inzulina. Inzulin bi, u pravilu, trebali "štedjeti“.
Namirnice sa visokim glikemijskim indeksom smjeli bi uzimati samo u jednom trenutku i to nakon treninga dok je povećana inzulinska osjetljivost. Inzulinska osjetljivost je osjetljivost stanice na djelovanje inzulina. Ukoliko imamo lošu inzulinsku osjetljivost ili pak nedovoljno lučenje inzulina, glukoza ne može ući u stanicu i tamo se potrošiti. Time dolazi do viših razina glukoze u krvi. Takav poremećaj nazivamo dijabetesom.
Glikemijski indeks rangira hranu i piće na skali od 0 do 100
(FOTO: Thinkstock)
- primjeri hrane s visokim glikemijskim indeksom (iznad 70) uključuju bijelu rižu, bijeli kruh, med, pečeni krumpir, lubenica, čips, pivo, bundeva, gazirani sokovi, ječam, palenta…
(FOTO: Thinkstock)
- primjeri hrane sa srednjim glikemijskim indeksom (između 56-69) uključuju bananu, grožđice, ciklu, marmelada, kukuruz, smokve, kroasani, kuhani krumpir, kus – kus, javorov sirup, kivi…
(FOTO: Thinkstock)
- primjeri hrane s niskim glikemijskim indeksom (ispod 55) uključuju mrkvu, slanutak (kuhani), jabuku, leću, integralni kruh, smeđa riža, brokula, krastavci, tikvice, jagode, trešnje, mlijeko, jogurt…
Pročitajte još:
- Koji simptomi ukazuju na dijabetes i kako ga prehranom držati pod kontrolom
- Zamjena za šećer: uz ovih pet namirnica život će vam biti sladak i bez bijelog šećera
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
