Visinska bolest se uglavnom pojavljuje kada je osoba iznad 2500 metara nadmorske visine, te ako se brzina brzo mijenja, točnije uspon. Kod ljudi se može dogoditi u zrakoplovu ili tijekom planinarenja. Nastaje radi atmosferskog tlaka koji se smanjuje s povećanjem visine, dok postotak O2 u zraku ostaje konstantan. Radi toga se parcijalni tlak O2 smanjuje s visinom pa tako na 5800 metara iznosi oko polovinu onoga na morskoj razini.
Visinska bolest uzrokuje druge sindrome
Visinska bolest uključuje nekoliko sindroma koji nastaju uslijed nedostatka O2 na velikim visinama. Najblaži oblik je akutna planinska bolest koja se pojavljuje uz glavobolju i različite sistemske manifestacije. Može se pojaviti i encelofatija ili visinski edem mozga. Ozbiljna komplikacija koja se može pojaviti uslijed visinske bolesti je i visinski edem pluća koji uzrokuje tešku dispneju. Blaži oblici mogu nastati kod planinara i skijaša.
Kod većine ljudi ne postoji problem u penjanju u jednom danu na 1500 do 2000 metara, ali kod oko 20% ljudi koji se penju na 2500 metara visine, te 40% osoba koje se penju na 3000 metara visine ipak nastaje neki oblik visinske bolesti. Na nastanak ovog poremećaja će utjecaj imati i brzina uspona, najviša dosegnuta visina i spavanje na visinama.
Simptomi se mogu zamijeniti za virozu i običan umor
Postoje različiti klinički oblici visinske bolesti te različiti simptomi mogu biti prisutni u različitom stupnju. Ako kod osobe dođe do akutne planinske bolesti, koja je najčešća, simptomi će se početi pojavljivati na oko 2000 metra. Glavne karakteristike su:
- umor
- anoreksija
- mučnina
- povraćanje
- vrtoglavica
- poremećaji spavanja
Simptome visinske bolesti će pojačavati dodatna aktivnost. Najčešće se javlja od šest do deset sati nakon uspona, a povlači u roku 24 do 48 sati. Daljnje komplikacije mogu uključivati nastanak visinskog edema pluća, mozga ili oboje.
Visinski edem mozga je ozbiljan edem, a manifestira se glavoboljom, konfuzijom, pospanošću i komom. Rani znak upozorenja, koji se smatra i pouzdanim je ataksija (nedostatak koordinacije mišića tijekom voljnih pokreta). Konvulzije su manje česte, kao i lokalni ispadi kao što je paraliza. Ova posljedica visinske bolesti može biti smrtonosna - koma i smrt mogu nastupiti za nekoliko sati od pojave prvih simptoma. Visinski edem mozga je potrebno razlikovati od drugih uzroka kome kao što su neke infekcije ili ketoacidoza. Iz tog razloga je potrebna dijagnostika.
Za dijagnozu je potreban klinički pregled
Kako bi se otkrilo radi li se o visinskoj bolesti, dijagnoza će se postaviti klinički. Blaži oblici će se liječiti analgeticima, a kod težih sindroma je potrebno spuštanje na niže visine i dodatak kisika, ako je dostupan. Laboratorijske analize mogu dati nespecifične podatke i nisu potrebne.
Akutna planinska bolest ima specifične simptome, ali se bez obzira na to često pojavljuje kod skijaša koji simptome pripisuju konzumiranju alkohola ili virozi. Rizik za dobivanje visinske bolesti povećava se umorom i ako su niže temperature zraka. Posebice se odnosi na ljude koji su već imali visinsku bolest, a inače žive na nizinama. Osjetljivije su mlade odrasle osobe i mala djeca. Hipoksija može pojačati simptome. Za ovu pojavu tjelovježba nije potrebna kao prevencija, točnije, neće smanjiti rizik nastanka visinske bolesti.
