Brza i industrijski obrađena hrana ima duži rok trajanja, ali ne i osoba koja ju jede
Brojni kemijski sastojci, aditivi i konzervansi dodani su u hranu da se tijekom transporta, u skladištu, pa čak i nakon što bude pripremljena ne bi kvarila (užegla, promijenila okus ili da se na njoj ne bi razvili mikroorganizmi). Proizvođači ulažu puno truda i novca da bi je učinili jeftinijom i primamljivijom, ali o vašem zdravlju razmišljaju uglavnom tek kad dođe do faze marketinga, a tu se često služe poluistinama navodeći vas na krivi zaključak.
U brzoj hrani nalaze se nepoznati i sumnjivi sastojci
Ni radnici u mnogim restoranima brze hrane ne znaju čega sve ima u prženoj hrani. Polugotov proizvod došao je do njih smrznut, a ono što je u njemu zna netko drugi. Odobreni začini i, navodno, prirodni poboljšavači okusa tek su početak priče. No, kad je riječ o smjesi koja se prodaje kao meso, treba imati na umu da tu ima mesa (i neki poznati lanci prije su koristili sumnjive smjese, ali danas na svojim stranicama tvrde da su svi mesni proizvodi i napravljeni od navedene životinje). No, treba imati na umu da se njima ipak mogu dodati i sastojci o kojima ne biste voljeli razmišljati. Pogledajte video koji slijedi, u kojem se komentator pita kako na nas utječe amonijak, ima li tu i krvi ili nekih drugih dijelova životinje koji nisu meso:
A od čega je pripremljeno pecivo? Ako mislite da su tu tek brašno, voda, kvasac i sol, zaboravili ste na brojne druge sastojke. Na službenim stranicama jednog poznatog lanca brze hrane na pecivu za hamburger navedeni su ovi sastojci: obogaćeno brašno (izbijeljeno pšenično brašno, zaslađeno ječmeno brašno, niacin, željezo, tiamin mononitrat, riboflavin, folna kiselina, enzimi), zatim voda, kukuruzni sirup bogat fruktozom, šećer, kvasac, ulje soje i/ili djelomično hidrogenizirano ulje soje. Sadrži i manje od 2% ovih sastojaka: sol, kalcijev sulfat, kalcijev karbonat, gluten, amonijev sulfat, kalcijev sulfat, kalcijev karbonat, pšenični gluten, amonijev sulfat, amonijev klorid, askorbinska kiselina, azodikarbonamid, mono i digliceridi, etoksilirani monogliceridi, monokalcijev fosfat, enzimi, guar guma, kalcijev peroksid, soja brašno, kalcij propionat i natrijev propionat (konzervansi), soja lecitin.
Brza hrana brzo izaziva 'glad'
Ovako prerađena i pripremljena hrana izaziva brzu 'glad' i prejedanje. Cjelovita hrana sadrži ugljikohidrate, proteine, masnoće i vode. Međutim, kod procesa obrade iz hrane se često uklanjaju vlakna, hranjive tvari i voda. To mijenja način probave i prilagodbe u tijelu. Brza hrana može stimulirati dopamin (neurotransmiter odgovoran za osjećaj zadovoljstva i ovisnosti). Dakle, iako jedemo hranu koja ima manjak hranjivih tvari i vlakana, ona izaziva osjećaj ugode. Žudimo za ovim ugodnim doživljajem i polako postajemo 'ovisnici'.
Brza hrana brzo deblja
Da bi imala okus, ovoj hrani dodaje se poprilično šećera i masti, koji dovode do nakupljanja suvišnih kilograma. Jedno istraživanje pokazalo je da bi se pretilost kod djece na području SAD-a smanjila za 18 posto samo kad bi se zabranilo reklamiranje lanaca brze hrane u programu za djecu.
Izaziva neravnotežu našeg 'unutarnjeg ekosustava'
Zbog unosa brze hrane mogli biste imati problema s probavom, biti stalno gladni, mogao bi vam oslabjeti imunitet... Korisni mikroorganizmi ne mogu dugo živjeti ako ih hranite brzom hranom – zapravo ih trujete i oni nestaju. I oni, baš kao i mi, napreduju samo na hrani koju daje priroda, a ne onoj koju je preradio čovjek.
Brza hrana može izazvati depresiju, probleme s pamćenjem i promjene raspoloženja
Ljudi koji se hrane brzom i industrijski prerađenom hranom u organizam uglavnom unose rafinirana ulja koja ne sadrže esencijalne masne kiseline nužne za zdravu razinu šećera u krvi, raspoloženje i pamćenje. Ako često jedete hranu prženu u njima ili onu koja sadrži ovakve masnoće, najčešće u restoranima brze hrane (jer riječ je o jeftinijim masnoćama), patit će vaše srce, hormoni i mozak. Zato jedite češće kod kuće hranu pripremljenu na nerafiniranim ili 'djevičanskim' masnoćama i uljima.
Brza hrana obično se brzo jede
Brzu hranu jedemo jer nemamo vremena kuhati, a najčešće se ponašamo kao da nemamo vremena ni jesti. Zbog ovog se gubi prirodni apetit, pa pojedemo više nego što nam treba, a prejedemo se i prije nego iz mozga stigne upozorenje da bi bilo dosta. Tijekom jela obavljamo i neke druge poslove, pa do probavnog sustava stižu krivi signali, a onda ni probava nije dobra.
Brza hrana (poput hrenovki, kobasica, hamburgera...) povezuje se s razvojem raka i neplodnosti
Rak gušterače, debelog crijeva i želuca povezuju se s čestom konzumacijom brze hrane. Jednako je i s neplodnošću i pothranjenošću – iako unosimo puno kalorija, tijelo ne prima potrebne hranjive tvari.
Donosimo zanimljiv video na ovu temu – 'eksperiment' s hamburgerima koji godinama imaju isti izgled i miris. Glavni razlog ove 'besmrtnosti' je velika količina soli, a slično je i s čipsom i krekerima: