'U zadnjih petnaestak godina normala za tlak spuštena je sa 160/95 mm Hg na 140/90, a za srčane, bubrežne bolesnike i dijabetičare i niže – čak do 125/75. Normalna, odnosno ciljna vrijednost kolesterola spuštena je sa 6,5 mmol/l na 5, a za bolesnike i niže, čak do 3,5 mmol/l. Slično, u nešto manjoj mjeri, desilo se i sa šećerom u krvi. Na taj način velike populacije ljudi pretvorene su u smislu srčanožilnih bolesti u 'rizične', te proglašene podložnima preventivnoj farmakoterapiji. U nekim zemljama zapadne Europe čak 70-80% ljudi iznad 65 godina ima indikaciju za barem jedan preventivni kardiovaskularni preparat', upozorava i dr. Lidija Gajski.Prim. dr. Marin Kvarantan, internist, spec. UZV s Poliklinike Kvarantan, za Ordinaciju.hr objašnjava činjenice o arterijskoj hipertenziji, točnije o povišenom krvnom tlaku. Može li se spriječiti i jesmo li neprijatelji samima sebi?
Arterijska hipertenzija je povišen krvni tlak, i to veći od prosječnih dogovornih granica među liječnicima. U zadnjih 10 godina smatra se da taj tlak ne smije biti viši od 130/95, a i to se već računa kao granična arterijska hipertenzija. 'Ipak, takve granice treba uzeti s rezervom', naglašava dr. Kvarantan dajući nam primjer muškarca od 80 godina koji ima tvrde krvne žile i dobro funkcionira s višim tlakom. Kod takve je osobe nepotrebno i nepoželjno snižavati krvni tlak na idealan. Odlučimo li mu skinuti taj tlak hrpom lijekova, učinak se postiže, ali onda se taj isti muškarac može rušiti, pasti i nastaje puno veći problem.
Kako nastaje arterijska hipertenzija, što je uzrokuje?
Arterijska hipertenzija može biti uzrokovana nekom organskom bolešću ili može biti esencijalna. Esencijalnih je čak 95 posto, a razlog njenog nastanka se ne zna. U ovom slučaju možda i postoji neka bolest koja se ne može otkriti, a uzrok je povišenom tlaku. Prije se ulagao napor u traženje organskog uzroka, kao npr. tumora nadbubrežnih žlijezda, ali to je veliki posao, a isto se liječe.
Ima li danas više arterijske hipertenzije nego prije?
Ima, prvenstveno jer su se snizile granice, ljudi češće idu na kontrole, ali i manje se kreću, debljaju se, koriste rafiniranu hranu koja ima više soli, rade po cijele dane i izostave fizički i psihološki učinak kretanja u prirodi, što je nužno za svačiji organizam. Povećava se masnoća, krvne žile postaju kruće, a samim time treba biti veći tlak da protjera krv kroz te žile. Treba uzeti u obzir činjenicu da ljudi danas duže žive.
Je li arterijska hipertenzija povezana s genima i javlja li se i u mlađoj populaciji?
Kao što smo već rekli, danas su ljudi deblji, jedu sve slaniju hranu, ne kreću se... Obitelji u kojima je hrana centar zbivanja u većini su slučajeva pretili. Roditelji imaju višak kilograma i povišeni krvni tlak, pa su i njihova djeca pretila i imaju povišen tlak. Ipak, ako mladića od 25 godina koji se ne kreće, jede slano i živi nezdravim načinom života, natjerate da promijeni način života, živi zdravije, neće više imati arterijsku hipertenziju.
Znači li to da se jednom dijagnosticirana arterijska hipertenzija može izliječiti, sanirati?
Imamo dva aspekta liječenja – prirodni način liječenja i liječenje lijekovima. Dakle, vrlo je važno kretanje, mršavljenje, prestanak pušenja, izbjegavanje alkohola... Promijenimo li samo jednu od ovih loših navika, krvni tlak se snižava za 5 ml žive. Jako je važno pokrenuti se i napraviti nešto dobro za sebe, za svoje zdravlje.
Liječenje može uključivati i dvije, tri tablete, ali ako se mijenjaju životne navike, manje jede, izbjegava sol, smanjuju se i količine lijekova. Ljeti se uglavnom uzima manja doza lijekova – znojimo se i sol kroz vodu izlazi van. Zimi je potrebno nešto više lijekova jer se manje znojimo, jedemo masniju i težu hranu. Jedna od čestih zimskih delicija je kiseli kupus koji u sebi sadrži puno soli i definitivno nije jedan od poželjnijih obroka želite li smanjiti arterijsku hipertenziju.
Kada je dovoljno promijeniti samo način života, a kada su neophodni lijekovi?
Ako je tlak na granici, potrebno je samo promijeniti način života. Znam mnoge mlade ljude koji su po cijele dane radili odgovorne i stresne poslove i ozbiljno im se povećao krvni tlak. Ukoliko se neki od njih odlučio promijeniti životne navike, promijeniti posao, okolinu, okrenuti se prirodi, tlak im se smanjio. Ako je tlak značajno povišen, onda je potrebno uzeti i lijekove. Mnogi se ljudi tijekom cijele godine nezdravo hrane, piju alkohol, puše... Onda odluče samo za vrijeme korizme čistiti tijelo. Tako bi trebalo biti cijele godine, cijela godina bi trebala biti umjerena korizma. Imamo li tijekom godine blago povišen tlak, a jedemo masno, slano, krvne žile postaju deblje i kruće, te se time se smanjuje vjerojatnost da će se zdravijim načinom života bez lijekova regulirati tlak.
Kako prepoznati simptome ove bolesti?
Ukratko, nikako ne možemo prepoznati simptome arterijske hipertenzije. Ljudi često znaju reći da ih boli u glavi, da im se vrti, imaju iskrice pred očima, a to može biti i visoki i niski tlak. Jedini objektivni način je mjerenje arterijskog tlaka tlakomjerom na nadlaktici. Na zapešću može pokazati dobro, a i ne mora. Za postavljanje dijagnoze potrebno je nekoliko mjerenja tlaka, a najbolje je 24-satno mjerenje – to su automati koji mjere krvni tlak, izračunavaju kada su bili maksimumi, kakav je tlak bio po danu, a kakav noću...
Kako se liječi arterijska hipertenzija lijekovima?
Ima više skupina lijekova. Nije važno koliko lijek košta i koliko je star u proizvodnji ili je najnoviji, važno je da pacijent lijek uzima i da je djelotvoran, ali i povremeno kontrolirati krvni tlak. Potrebno je slušati liječnika, znati koje lijekove koristimo kako bi svom liječniku znali reći. Veliki problem nastaje kada specijalist propiše neki lijek A, a u ljekarni tog lijeka nemaju pa daju lijek B, jer danas ima brojnih generičkih lijekova koji nisu originali. Zato je važno reći svome liječniku točno koji se lijekove koriste.
Dakle, uz mršavljenje, izbjegavanje alkohola, pušenja, soli, masnoća, uzimaju se lijekovi čija doza nije jednom zauvijek propisana zbog variranja tijekom godišnjih doba. Neki lijek ni ne djeluje na pojedinog pacijenta, pa se lijek mijenja, mijenja se tip lijeka i doza.
Iako zdravi, mladi bi već danas trebali razmišljati o svojoj budućnosti i pokušati odgoditi arterijsku hipertenziju koliko god je moguće. Potrebno je samo zdravije živjeti, disati punim plućima, pokušati se odmaknuti od stresa, smršavjeti... Ukoliko već imate postavljenu dijagnozu, lijekove je potrebno uzimati, a način života također usmjeriti na zdraviji i savjesniji prema sebi i svom tijelu.
Vezani članci:
arti-201108080033006 arti-201107150654006
