Zakonske regulative ne pomažu previše, jer osim što se i ilegalna droga kupuje kod dilera, mnogo je sintetičkih droga koja se mogu u improviziranim laboratorijima složiti od posve legalnih sastojaka. Portal LiveScience izdvojio je pet najpoasnijih.
Krokodil
Malo koju uličnu drogu prati toliko zao glas kao, stručnim imenom, desomorfin. Riječ je io jednostavnom derivatu kodeina ( lijeka koji se prodaje i bez recepta), izmješanog s nekim organskim otapalom ( razrjeđivačem, alkoholom ili benzinom). Ubrizgava se pod kožu, što izaziva tamne, ljuskaste ožiljke mrtve kože. Upravo po tim ožiljcima zbog kojih koža nalikuje krokodilskoj, droga je dobila naziv "krokodil". Originalno je iz Rusije, no nije potrajalo dugo dok je je i neki zapadnjaci nisu počeli koristiti. Korisnici, čak i ako se vrlo brzo "skinu", ostaju unakaženi do kraja života, a česte su i amputacije, oštećenja koštanog tkiva, gangrena, problemi u govoru i čitav niz oštećenja mozga. Prosječni životni vijek je dvije godine od prvog uzimanja.
2C-P
Sintetička droga koja izaziva halucinacije koje traju od 10 do 20 sati. Nasreću, koristila se svega 10-ak godina i to samo u Americi. Osim što su korisnici "high" neobično dugo, najveći je problem što je predoziranje vrlo lako. Na koncertu u Conneticutu, četvorica tinejdžera srušila su se gotovo istodobno, te su ih policijaci morali oživljavati defibrilatorom.
Butansko hašiš-ulje
Riječ je o visoko koncentriranom ulju hašiša, gotovo čistom THC-u. A "high" nije ništa nalik onome od obične trave. Ljudi često gube svijest te se javlja čitav niz problema, od šoka do tahikardije već od jednog dima.
Čak i aktivisti koji zagovaraju legalizaciju marihuane protive se BHO-u "Nikakvih slilnih problema nije bilo prije no što je BHO postalo popularno. Opasnosti su tolike da bi morala postojati posebna upozorenja" ističe Dale Gieringer iz udruge NORML koja se bori za legalizaciju.
Molly
Aktivni ssastojak je isti kao i kod ekstazija, MDMA. No molly je njegov najčišći oblik. Snažan halucinogen svake godine skrivi nekoliko smrti samo u Americi. Jedan od problema je, kao i kod svake sintetske droge, čistoća, odnosno nepouzdanost. "Ista stvar se javila prije 10-ak godina s ekstazijem. Kemijski sastav bio je grozno nepouzdan. Reklamirala se kao čisti MDMA, a to je čista prevara" upozorava psihijatar dr. Charles Grob.
Suboxon
Riječ je o lijeku za ovisnost o težim opijatima za kojeg su farmaceuti tvrdili kako se, za razliku od metadona, ne može zloupotrijebiti. No itekako može. A jedan od razloga zašto je vrlo brzo nastalo crno tržište bili su upravo farmaceuti koji su propisivali velik broj tableta po jednom posjetu. Logika je bila, zbog opijatskog antagonista kojeg sadrži, liječeni ovisnik će osjetiti apstinencijsku krizu ako ga ušmrće ili uzme intravenozno. No u americi je zabilježeno kako ga 170.000 ljudi uzima svakodnevno, a bog zna koliko rekreativno.
I u Hrvatskoj, prema portalu ne-droga.org, sve se više ovisnika liječi upravo ovim lijekom.